Ne uvođenju kemijske tvari ‘Bovaer’ kao dodatka hrani za goveda
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 02 Lipanj 2025 13:04
Protivnici tvrde da dugoročni učinci aditiva „Bovaer” nisu temeljito testirani, a nekoliko stručnjaka sa zabrinutošću je već ranije upozorilo na moguće zdravstvene posljedice za goveda i ljude
Hrvatski fokus je krajem travnja i početkom svibnja u dva nastavka objavio tekst o aditivu „Bovaer” koji se dodaje u stočnu hranu namijenjenu govedima, a čiji zdravstveni učinci na zdravlje ljudi, životinja i okoliša nisu u potpunosti istraženi („Dodavanje aditiva ‘Bovaer’ u stočnu hranu može smanjiti emisiju metana – ali predstavlja katastrofu za stoku i ljude” – Hrvatski fokus br. 768. od 25. travnja 2025. i br. 769. od 2. svibnja 2025.).
Zbog odluke danske Vlade iz siječnja 2025. da poljoprivrednike prisili na primjenu aditiva „Bovaer” u hrani za goveda čime će se smanjiti misija metana, u Danskoj je 23. siječnja 2025. pokrenuta peticija / građanska inicijativa pod nazivom:
„Ne uvođenju kemijske tvari ‘Bovaer’ kao dodatka hrani za stoku” i trajat će do 22. srpnja 2025.
Protivnici tvrde da dugoročni učinci aditiva „Bovaer” nisu temeljito testirani, a nekoliko stručnjaka sa zabrinutošću je već ranije upozorilo na moguće zdravstvene posljedice za goveda i ljude.
Dr. Jan Raa, norveški profesor emeritus oštro se protivi uvođenju aditiva „Bovaer” u hranidbu goveda te je na svojoj mrežnoj stranici početkom prosinca 2024. objavio značajan tekst u kojem objašnjava zašto treba reći ‘ne’ primjeni aditiva „Bovaer.”
Potrebno je istaknuti da dr. Jan Raa ima doktorat iz organske kemije Sveučilišta u Utrechtu, član je Norveške akademije znanosti i književnosti i Norveške akademije tehničkih znanosti.
Činjenice o inhibitoru metana ‘Bovaer’ u hrani za preživače
Vlasti u zapadnim zemljama i mnogi istraživači tvrde da je razumna klimatska mjera inhibicija proizvodnje metana u buragu preživača korištenjem 3-nitro-oksipropanola / 3-NOP ( Bovaer ) dodanog u hranu. Njihovo opravdanje je da će smanjene emisije stakleničkog plina metana koji potiče od preživača pomoći u smanjenju rizika od klimatske katastrofe. Istovremeno, oni pružaju jamstva da je ova sintetski proizvedena kemikalija sigurna i učinkovita u upotrebi, dok se razuman skepticizam odbacuje kao teorija zavjere. Neki znanstvenici, uz moć novca, došli su u sukob s ljudima koji su zadržali zdravu seljačku etiku. Ako se Bovaer koristi u velikim razmjerima – diljem svijeta – divovska grupa (DSM-Firmenich) koja prodaje ovu kemikaliju može računati na nevjerojatne financijske dobitke. Već zvoni zvono.
U nastavku dr. Jan Raa sažima neke činjenice i protuargumente koje bi moglo biti korisno znati:
Kemijski sintetizirani spoj 3-nitro-oksipropanol / 3-NOP (Bovaer) inhibira bakterijski enzim (metil koenzim M reduktazu) koji oslobađa plin metan u buragu preživača.
Sadržaj buraga zdravih preživača je anaerobni ekosustav s tisućama različitih mikrobnih vrsta koje međusobno djeluju u izuzetno složenom procesu fermentacije. U tom procesu, organska tvar u hrani (npr. trava i slama) se razgrađuje i pretvara u organske kiseline (mravlju kiselinu, octenu kiselinu, propionsku kiselinu, maslačnu kiselinu) koje se apsorbiraju u tijelo životinje i koriste za proizvodnju energije. Osim organskih kiselina, proizvode se metan (CH4) i vodik (H2). U nastavku objašnjavam zašto se ti plinovi stvaraju i zašto moraju nestati iz sadržaja buraga kako se proces fermentacije ne bi zaustavio. Evolucijom su preživači riješili problem viška plinova u buragu stalnim podrigivanjem plinova. Vrlo malo plina izlazi kad „prde.”
I metan i vodik su plinovi bogati energijom. Životinja gubi energiju u tim plinovima kada nestanu u zraku. Ali gubitak uostalom nije veći od 5-10 posto energije u hrani i varira ovisno o sastavu hrane. Prije 40-50 godina bilo je uvriježeno mišljenje da ta energija može koristiti životinji i rezultirati povećanom proizvodnjom mlijeka i mesa, sprječavajući stvaranje metana. To se pokazalo kao previše optimistična pretpostavka. Evolucija bi sigurno smislila tako energetski učinkovito rješenje, da je to biokemijski bilo moguće. Međutim, gubitak energije u obliku metana i vodika biokemijski je neizbježan u strogo anaerobnom procesu fermentacije u buragu. Sprječavanje stvaranja metana korištenjem neprirodne kemijske tvari koja inhibira jedan enzim stoga ima neshvatljive posljedice za ono što se događa u tijelu preživača – i za ljude koji jedu meso i piju mlijeko preživača hranjenih hranom u koju je dodan Bovaer.
To je prirodno rješenje za biokemijski problem kada preživači podriguju i izlučuju metan i vodik koji se stvaraju tijekom procesa fermentacije. Razlog zašto životinje moraju podrigivati te plinove je taj što se tijekom fermentacije proizvodi višak atoma vodika. Preživači se rješavaju ovog viška podrigivanjem metana (četiri atoma vodika u jednoj molekuli metana (CH4) i plina vodika (H2). Nije uvjerljivo da je „sigurno i učinkovito“ ugušiti ovaj vitalni proces.
Današnja rasprava o takozvanom ‘klimatskom mlijeku’ trebala bi se vrtjeti oko bioloških, mikrobioloških i fizioloških posljedica inhibicije stvaranja metana pomoću Bovaera. Nije dovoljno istaknuti da je tvar odobrena od strane vlasti i da nijedna studija (do sada) nije pokazala da ima štetne učinke. Uostalom, mnogo se puta u prošlosti pokazalo da odobrene kemijske tvari koje proizvode farmaceutski divovi nisu bile „sigurne i učinkovite.”
Kako bi se spriječilo zaustavljanje fermentacije kada Bovaerinhibira proizvodnju metana u buragu, biokemijsko „hitno rješenje” za preživače je povećanje proizvodnje vodikovog plina i time uklanjanje viška vodika. Vodikov plin nije staklenički plin, ali energija u plinu nestaje u zraku. Ovaj gubitak energije je veći nego što bi bio da je buragu i dalje bilo dopušteno proizvoditi metan bez Bovaera. Evolucija je „odabrala” energetski najučinkovitije rješenje, više metana i manje vodika. Stoga je teško tvrditi da Bovaerdovodi do boljeg iskorištavanja hrane – kako neki tvrde.
Kada Bovaerinhibira proizvodnju metana, višak atoma vodika (H *) u buragu također će se usmjeriti na povećanu proizvodnju propionske kiseline. Većina propionske kiseline apsorbira se u tijelo životinje, dok ostatak prolazi u crijeva. Znate li posljedice povećane proizvodnje propionske kiseline?
Propionska kiselina se metabolizira u jetri „zamršenim” biokemijskim ‘obilaskom,’ u usporedbi s octenom kiselinom, maslačnom kiselinom i drugim masnim kiselinama s istim brojem (2, 4, 6, 8, 10 itd.) atoma ugljika u molekuli. Propionska kiselina je neparna masna kiselina (3 atoma ugljika) koja se razgrađuje mnogo sporije i ima toksične učinke na životinje. Imam iskustva s tim još iz vremena kada smo pokušali koristiti propionsku kiselinu za konzerviranje mokre hrane za lososa. Losos je prvo postao „neurotičan” i hiperaktivan, a na kraju je izgubio apetit i razbolio se. Međutim, riba nije negativno reagirala na mravlju kiselinu.
Povećana proizvodnja propionske kiseline u mikrobnom ekosustavu ljudskog crijeva povezana je s povećanim rizikom od neuroloških poremećaja, uključujući autizam. (Vidi referencu 1.). U modelnim studijama s laboratorijskim životinjama, propionska kiselina se dodaje u vodu za piće kako bi se izazvalo autistično ponašanje i anksiozne reakcije.
Naravno, to ne znači da će telad rođena od krava hranjenih s Bovaerompostati autistična ili patiti od drugih neuroloških poremećaja. Ali upozorenje je relevantno. Oni koji jamče da je upotreba Bovaerasigurna i zaštićena kreću se na nesigurnom terenu kada ne istraže utjecaj propionske kiseline na mikrobiološki ekosustav u crijevima stoke i na mikrobiom njihovog potomstva.
Povećana proizvodnja propionske kiseline kao rezultat dodavanja Bovaerau hranu siguran je znak da se obrazac fermentacije promijenio i da je promijenjen mikrobni sastav u buragu, drugim riječima, oblik disbioze. Međutim, tvrdi se da Bovaerne dovodi do promjena u mikrobnom sastavu u buragu – niti u crijevnom traktu životinje. Oni koji to tvrde trebali bi se upoznati s mikrobnom ekologijom i proučiti nedavno objavljeni pregledni članak na tu temu (2). Bez obzira na to što netko misli, mikrobne promjene koje dovode do povećane proizvodnje propionske kiseline u crijevima ljudi (i životinja) oblik su disbioze sa štetnim posljedicama.
Na proizvodnju metana utječu i sirovine za hranu koje su prirodne za preživače. Dobro je poznato da nezasićene masti u hrani smanjuju proizvodnju metana u buragu. To se može objasniti činjenicom da fermentacija masti u buragu troši atome vodika i da je stoga manja potreba za uklanjanjem viška u obliku metana. Stoga ova promjena u sastavu hrane ne dovodi do povećane proizvodnje propionske kiseline, kao što to čini Bovaer. Fluktuacije u proizvodnji metana kao rezultat promjena u sastavu hrane izraz su prirodnog procesa fermentacije u buragu koji se prilagođava onome što životinja jede. Ova ekološka prilagodba nije usporediva s onim što se događa kada jednu reakciju u ovom složenom ekosustavu inhibira kemikalija poput Bovaera.To je tvar s kojom preživači u prirodi nikada nisu došli u kontakt.
Vlasti i istraživači u Norveškoj i drugim zemljama uvjeravaju stanovništvo da Bovaerne prelazi u mlijeko i meso. Ali tvar je otkrivena u mlijeku krava čijoj hrani je dodan Bovaer, iako u niskim koncentracijama. Istraživači kažu da je koncentracija toliko niska da nema zdravstvenih implikacija za ljude koji piju ovo mlijeko. To nije uvjeravanje koje bi vas uvjerilo. Razlog je taj što Bovaeru koncentracijama daleko ispod granice za akutne toksične učinke izlaže crijevni mikrobiom selekcijskom pritisku koji će s vremenom utjecati na vitalne i strogo anaerobne crijevne bakterije. Mikrobni ekosustav u ljudskom debelom crijevu također sadrži anaerobne bakterije koje proizvode metan, a koje mogu biti nadmašene i tako dovesti do disbioze koja uzrokuje bolesti.
Završni komentar
Različita mišljenja o korištenju Bovaera nisu povezana samo s korisnošću i rizikom. Stavove karakteriziraju i različiti stavovi prema industrijalizaciji stočarske proizvodnje. Čini se da nema granice koliko je netko spreman ići daleko radi financijske koristi, a na štetu osnovnih bioloških potreba životinja. Svijest među poljoprivrednicima i potrošačima kada je riječ o ekologiji i dobrobiti životinja nadamo se da će s vremenom postati toliko jaka da će ideja poput Bovaera u hrani za životinje biti odbačena kao potpuno besmislena, bez obzira na to je li za nas ljude Bovaer „siguran i učinkovit” ili ne.
Bilješke:
Ungerfeldt UM, Pitta D.: Review: Biological consequences of the inhibition of rumen metanogenesis. The international journal of animal biosciences 2024. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38772773/
Autism: Metabolism, Mitochondria and the Microbiome. Global Advances in Health and Medicine 2013; 2 (6): 52-66. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24416709/
Autor:
Jan Raa, prof.emeritus: „Facts about the methane inhibitor ‘Bovaer’ in ruminant feed” – 10. 12. 2024.; https://janraa.no
Peticija u Danskoj: „No to the introduction of the chemical substance ‘Bovaer’ as a supplementary feed for cattle” – 23. 1. 2025., www.borgerforslag.dk/se-og-stoet-forslag/
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med./hrvatski-fokus.hr
