Brojni građani će zbog ove odluke ostati bez krova nad glavom
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 01 Srpanj 2025 15:03
Kao što se već najavljivalo nekoliko mjeseci, 1. srpnja u Hrvatskoj stupaju na snagu stroža pravila za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita. Podsjetimo, od 1. srpnja omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite.
Također, omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.
Kod tih mjera dopuštene su i određene iznimke, što znači da će banke i dalje moći, na temelju vlastite procjene, klijentima odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo postavljenih ograničenja. Dopuštena je i fleksibilnost do 20 posto kada je riječ o omjeru iznosa kredita i vrijednosti nekretnine.
Više loših kredita
Inače, ročnost stambenih i nestambenih kredita koji su osigurani nekretninom ograničava se na trideset godina, a kod ostalih nestambenih kredita na deset godina.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) objašnjavaju da novim mjerama žele spriječiti pretjerano zaduživanje građana i osigurati stabilnost financijskog sustava. Naime, nakon dugog razdoblja stabilnosti, prošle godine se dugogodišnji trend smanjenja zaduženosti preokrenuo te je omjer duga građana prema BDP-u porastao na 41 posto. Tako gotovinski, nenamjenski krediti iz 2021. godine, koji su tada odobreni, do kraja 2024. u 5 posto slučajeva već pokazuju probleme s otplatom.
Ekonomist Petar Vušković za Dnevno upozorava da se građani sve teže nose s otplatom postojećih kredita zbog rasta troškova života i kamata.
Kašnjenja u otplati
“Povećanje udjela nenaplativih kredita u povoljnim uvjetima rasta plaća sugerira da bi se u nepovoljnijim uvjetima broj dužnika s problemima mogao znatno povećati. Najizloženiji su oni s varijabilnim kamatama i niskim rezervama. Posljedice bi mogle uključivati rast kašnjenja u otplati, dugoročno smanjenje kreditne sposobnosti i ovisnost o refinanciranju”, kaže Vušković.
Na pitanje koliko su realni strahovi da bi novi stroži uvjeti mogli pogoditi upravo građane s nižim primanjima, unatoč tvrdnji HNB-a da mjere više pogađaju one s višim dohocima, Vušković kaže da nema dobre vijesti.
“Strahovi su vrlo realni jer niža primanja znače i manju mogućnost štednje. Stroži uvjeti dodatno smanjuju šansu za kreditiranje onih koji već teško zadovoljavaju bankovne kriterije. Mnogi mladi i obitelji s prosječnim dohocima mogli bi trajno ostati izvan vlasništva nekretnina. Time se produbljuje društvena nejednakost između onih koji već imaju imovinu i onih koji tek pokušavaju doći do nje”, kaže.
Usporavanje gospodarske aktivnosti
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,9 posto na godišnjoj razini, što je sporije nego u prethodnom kvartalu. Može li manji rast gotovinskih i nenamjenskih kredita negativno utjecati na potrošnju kućanstava i posljedično na rast BDP-a, pitamo ekonomista.
“Gotovinski i nenamjenski krediti važan su izvor financiranja osobne potrošnje. Ako se njihov rast uspori, smanjuje se i potrošnja na robu i usluge, što izravno utječe na maloprodaju i uslužni sektor. Time dolazi do slabljenja jednog od ključnih pokretača rasta BDP-a. U kombinaciji s drugim rizicima, to može dovesti do usporavanja ukupne gospodarske aktivnosti”, zaključuje Vušković.
dnevno.hr
