Kako nas tretira EU
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 21 Srpanj 2025 16:00
Postavlja se ključno pitanje: zašto je Hrvatska, članica Europske unije i prepoznata mediteranska turistička destinacija, svrstana u istu kategoriju s državama koje još nisu ni otvorile pregovore o pristupanju EU-u, ili se tek bore za osnovnu infrastrukturu i stabilnost u turizmu?
OPET GURANJE U BALKANSKE ASOCIJACIJE Skrivanje stvarnog statusa Hrvatske na forumu u Rimu: Zašto ministar ne otkriva puni naziv foruma?
Na prvi pogled, čini se kao još jedan diplomatski i promotivni uspjeh: ministar turizma Tonči Glavina na poziv talijanske ministrice Daniele Santanchè sudjeluje na Forumu “Bridging Destinations” u Rimu, usmjerenom na jačanje suradnje u turizmu među jadransko-jonskim zemljama. No ono što je ostalo prešućeno u objavi ministra – a što itekako zaslužuje pažnju – jest puni naziv i stvarni okvir tog skupa: “Italy – Western Balkans Forum on Tourism”.
Riječ je o forumu na kojem je Italija, kao organizator, okupila zemlje Zapadnog Balkana: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Grčku i – Hrvatsku.
Postavlja se ključno pitanje: zašto je Hrvatska, članica Europske unije i prepoznata mediteranska turistička destinacija, svrstana u istu kategoriju s državama koje još nisu ni otvorile pregovore o pristupanju EU-u, ili se tek bore za osnovnu infrastrukturu i stabilnost u turizmu?
Još važnije pitanje: zašto ministar to nije naveo u svojoj objavi? Je li riječ o svjesnom zaobilaženju činjenica kako bi se izbjegla domaća kritika? Nije teško zamisliti reakciju hrvatske turističke struke i javnosti da je jasno istaknuto kako smo pozvani kao dio Zapadnog Balkana, a ne kao ravnopravan partner Italiji u europskom i mediteranskom kontekstu.
S obzirom na to koliko Hrvatska ulaže u pozicioniranje sebe kao mediteranske destinacije visokih standarda, članice EU i Schengena, s uspješnim turističkim brendom koji se gradi desetljećima, ovakvo svrstavanje može se smatrati ozbiljnim strateškim propustom – ako ne i političkim podcjenjivanjem.
Sudjelovanje na forumima regionalne suradnje nije upitno niti negativno samo po sebi. No, način na koji se ta suradnja komunicira – pogotovo prema domaćoj javnosti – mora biti transparentan. Građani imaju pravo znati u kojem kontekstu se Hrvatska predstavlja i s kim je stavljena u isti koš.
Za zemlju koja u turizmu ostvaruje više od 20% BDP-a, ovakva nejasna i selektivna komunikacija ne ide u prilog ni povjerenju javnosti, ni brendiranju Hrvatske kao autentične, europske i mediteranske turističke zvijezde.
