Zadnji komentari

Ubojstvo Kirka moglo bi Ameriku približiti rubu građanskog rata

Pin It

Charlie Kirk: Young fans and critics debate his political legacy

Jedan mlad život je nepovratno izgubljen, koji se sada koristi za ideološke obračune, koji bi Ameriku, a možda i čitav Zapad, mogli približiti rubu građanskog rata. Sve to ne može izaći na dobro.

Prošlog tjedna svijet je ostao zapanjen brutalnim atentatom na mladog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka, koji je ubijen pucnjem iz snajpera sa 200 metara razdaljine, dok je držao tribinu u dvorištu Utah Valley sveučilišta. Za ubojstvo je optužen bivši student tog sveučilišta, 22-godišnji Tyler Robinson, koji je to navodno učinio zbog neslaganja s Kirkovim stavovima oko gay brakova i transgender ideologije. Piše to Borislav Ristić za Večernji list.

Tu su okolnost mediji odmah preuzeli kako bi oko ovog atentata podigli ideološku prašinu.

Tako su dominantni lijevi mediji ocrtavali pokojnog Kirka kao konzervativnog mračnjaka, koji je imao isključive stavove prema gay i transgender populaciji i imigraciji, dok je iz konzervativnog ugla bio vidljiv pokušaj da se od Charlieja Kirka napravi svojevrsnog mučenika koji je, kako reče Trump, “umro za istinu”.

‘Do ovog događaja nisam čuo za Charlieja Kirka’

Premda se, između ostalog, trudim koliko-toliko pratiti američke medije, podkaste i platforme konzervativne provenijencije, moram priznati da do ovog događaja nisam čuo za Charlieja Kirka i njegove političke agende, a to je iskustvo i drugih ljudi s kojima sam o tome razgovarao. Tek naknadno sam povezao da je on vodio organizaciju Turning Point USA, na čijem je skupu nedavno govorio Tucker Carlson.

Zbog toga mi se i činilo čudnim što su sve medijske naslovnice i internet bili preplavljeni izvještajima i komentarima o atentatu na njega. Kada sam malo istražio o tome tko je on bio, glavni dojam je da se radilo o čovjeku koji je bio klasični podržavatelj Donalda Trumpa, više perspektivan političar nego ideolog snažnih uvjerenja. Svakako ne netko čiji bi stavovi mogli kod nekoga izazvati toliku mržnju da ga odluči ubiti.

Kirkovi ideološki stavovi

Charlie Kirk bio je srednjostrujaški američki konzervativni aktivist, koji je, poput mnogih sličnih aktivista, komentirao i na dnevnoj bazi slijedio agendu Trumpove administracije.

Tako, kada je Trump odlučio staviti zabranu na objavljivanje dosjea o Jeffreyu Epsteinu, Kirk je branio takvu Trumpovu odluku. Slično je bilo i povodom napada na Iran, unatoč tome što je Trump obećavao donijeti mir na Bliski istok.

Još je čudnije kad se pogledaju Kirkovi ideološki stavovi zbog kojih je, navodno, ubijen. Tako je sačuvan njegov pohvalan “twit” o tome kako je na Trumpov pritisak Botswana dekriminalizirala homoseksualizam. Doduše, povremeno je znao ismijavati rodnu ideologiju oko toga kako postoji 47 “rodova”, ali je tvrdio kako postoje dva “roda” i kako svatko može slobodno birati “rod” koji želi. Po čemu je to ekstremno konzervativan stav, teško je reći.

Liberalniji od Trumpa

Što se imigracije tiče, njegovi stavovi bi se također teško mogli opisati kao ekstremni u bilo kom smislu. Premda je argumentirao protiv ilegalne imigracije (u čemu nema ničeg ekstremnog), smatrao je kako je Amerika “ideja” i da u njoj ima mjesta za sve koji legalno žele ući i raditi. Tu je čak bio liberalniji od Trumpa. Smatrao je kako Amerika komotno može primiti 50 milijuna legalnih imigranata u narednih 10 godina.

Imajući sve ovo u vidu, teško se oteti dojmu kako je Charlie Kirk bio srednjostrujaški američki konzervativac, koji bi, u hrvatskom kontekstu, bio bliži stavovima partije Možemo, nego nekakvoj desnici. Zaista je teško, onda, razumjeti svu tu medijsku galamu o tome kako je Kirk bio konzervativni radikal i branitelj “nazadnih” stavova, zbog kojih je, maltene, sam izazvao svoju sudbinu. Razlozi su, vjerojatno, negdje drugdje.

Više razmišljanja – više nepoznanica

Što više čovjek razmišlja o ovom stravičnom atentatu, to se više nepoznanica pojavljuje.

Najčudnije u svemu tome je, ipak, sam atentat. Kako je netko tko nije profesionalni snajperist, mogao s 200 metara jednim hitcem ubiti nekoga tko, uz svo osiguranje, nosi i zaštitni prsluk? Puno je pitanja – usamljeni strijelac, direktan snimak ubojstva… – koja sva nekako podsjećaju na “slučaj Kennedy”.

Jedan mlad život je nepovratno izgubljen, koji se sada koristi za ideološke obračune, koji bi Ameriku, a možda i čitav Zapad, mogli približiti rubu građanskog rata. Sve to ne može izaći na dobro.

narod.hr