Meter: Europa i Rusija na rubu rata
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 27 Rujan 2025 15:11
„Znate, mnogi NATO-ovi zrakoplovi krše ruski zračni prostor, bilo namjerno ili ne, ali to se događa prilično često. Ne bivaju oboreni“, rekao je Meškov, kojeg je citirao Kyiv Independent. Međutim, pritom nije naveo konkretne primjere NATO-ovih zrakoplova koji su kršili ruski zračni prostor.
Dok su oči domaće i svjetske javnosti usmjerene na političke igrokaze u Općoj skupštinu UN-a u New Yorku (a domaće još i na ustaše i partizane), a svakako najviše na govor američkog predsjednika Donalda Trumpa koji „nikome nije ostao dužan“ u dokazivanju svoje i američke „čistoće“ u namjeri stvaranja nekog boljeg svijeta (naravno po američkim pravilima), dotle u Europi sve više raste psihoza od izbijanja stvarnog ratnog sukoba s Rusijom, koji se, ako je suditi po pojedinim histeričnim izjavama određenih političara i medija čini gotovo neizbježnim.
Ali krenimo redom. Tijekom rujna članice NATO saveza s njegovog istočnog krila suočile su se s tri incidenta u obliku kršenja njihovog zračnog prostora od strane Rusije što stavlja na neviđeni test odlučnost NATO-a ali i europsko jedinstvo u cijelosti. Preciznije, 10. rujna nekoliko desetaka ruskih dronova prešlo je granicu i narušilo zračni prostor Poljske; 14. rujna jedna je bespilotna letjelica narušila zračni prostor Rumunjske; i konačno, 19. rujna, tri ruska borbena zrakoplova zadržala su se u zračnom prostoru Estonije 12 minuta (što Moskva negira). NATO nije reagirao.
Previše incidenata u tako kratko vrijeme jasno ukazuje kako se teško može raditi o pukoj slučajnosti i da se nešto sprema. Prijeti li zapravo nova eskalacija odnosno izdizanje ukrajinskog sukoba u novu fazu s jasnom porukom Moskve pokušat ću odgovoriti na kraju teksta, nakon što ukažem na pojedine važne događaje i čimbenike.
Kako piše američki Bloomberg, koji se poziva na dužnosnike koji su htjeli ostati anonimni, u Moskvi je iza zatvorenih vrata održan napeti sastanak na kojem su osim ruske strane sudjelovali veleposlanici Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Potonji su izrazili zabrinutost zbog navodnog upada triju borbenih zrakoplova MiG-31 u estonski zračni prostor prošlog tjedna. Nakon razgovora zaključili su kako su te akcije navodno namjerno izvedene po naredbi ruskog zapovjedništva.
Putin je primio ozbiljnije upozorenje o ruskim zrakoplovima i dronovima na nebu iznad istočne Europe, prema upućenim izvorima, što pruža uvid u to kako se dvije strane nalaze na rubu rata. Prema riječima dužnosnika, tijekom razgovora, ruski diplomat rekao je Europljanima kako je akcija odgovor na nedavne ukrajinske napade na Krim. Kremlj je tvrdio da ta operacija ne bi bila moguća bez podrške NATO-a, što je navelo Rusiju da povjeruje da je već u pat poziciji s europskim zemljama.
Jedni za oštre odgovore, drugi za oprez
Sumnje u namjere Kremlja ostaju dilema za europske dužnosnike, koji su oprezni prema bilo kakvim potezima koji bi mogli izazvati eskalaciju napetosti s Moskvom i potkopati jedinstvo bloka.
Ali nisu svi jednako oprezni. Podsjetio bih kako je poljski premijer Donald Tusk nedavno izjavio kako je njegova zemlja spremna bez upozorenja oboriti svaki leteći objekt koji krši njezin zračni prostor. Slično je reagirala i litavska ministrica obrane Dovile Sakaliene koja je izjavila kako bi NATO trebao oboriti ruske ratne zrakoplove u slučaju da uđu u zračni prostor NATO država. Nizozemski premijer Dick Schof rekao da podržava ideju obaranja zrakoplova. „Rusi moraju znati da bi se to moglo dogoditi ako napadnu zračni prostor NATO-a“, rekao je Schoff u intervjuu u četvrtak u New Yorku.
Zanimljivo je kako je Trump podržao čelnike NATO-a, uključujući poljskog predsjednika Donalda Tuska, koji je pozvao na obaranje ruskih zrakoplova. Međutim, bio je dvosmislen kada je odgovarao na pitanje bi li i SAD sudjelovao u tome, rekavši kako bi to ovisilo o situaciji.
S druge strane njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da saveznici NATO-a riskiraju upasti u Putinovu “zamku eskalacije” ukoliko budu pucali na ruske zrakoplove. Slično reagira i talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja također pozva na oprez, upozoravajući saveznike da ne nasjednu na mamac Kremlja.
Glasnogovornik njemačke vlade potvrdio je da se sastanak u Moskvi održao i da su veleposlanici obavijestili rusku stranu o potrebi zaustavljanja upada njenih zračnih snaga. Kancelar Friedrich Merz izjavio je u četvrtak da koordinira svoje akcije s Parizom, Londonom i Varšavom te podržava “sve potrebne mjere”.
Predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske odbili su komentirati. U intervjuu za France 24 u srijedu, predsjednik Emmanuel Macron nije precizirao kako će NATO odgovoriti na daljnje upade.
Rusija upozorila što bi značilo obaranje njenih zrakoplova
„Ako NATO sruši ruski zrakoplov pod izlikom navodnog kršenja njegovog zračnog prostora, bit će rata“, rekao je ruski veleposlanik u Francuskoj Aleksej Meškov u četvrtak, 25. rujna, na francuskoj radio postaji RTL.
„Znate, mnogi NATO-ovi zrakoplovi krše ruski zračni prostor, bilo namjerno ili ne, ali to se događa prilično često. Ne bivaju oboreni“, rekao je Meškov, kojeg je citirao Kyiv Independent. Međutim, pritom nije naveo konkretne primjere NATO-ovih zrakoplova koji su kršili ruski zračni prostor.
Sve se ovo događa u kontekstu nedavno javno obznanjene Trumpove promjene smjera u odnosu prema ukrajinskom ratu tijekom njegovog govora u Općoj skupštini UN-a. Podsjećam – tom je prigodom pozvao Ukrajinu da ponovno osvoji svoj izgubljeni teritorij “uz podršku Europske unije”, a istovremeno je ograničio američke doprinose na prodaju oružja koje bi saveznici potom isporučili na bojište. Konkretnije, zabranio je uporabu američkog oružja za udare po ruskom teritoriju.
Prosudba
Kao što sam gore naveo, učestalost incidenata na nebu iznad istočnih članica NATO saveza i EU-a nije i ne može biti slučajna. Definitivno je vezan uz ukrajinski rat i ulogu koju u njemu, kao saveznice Ukrajine imaju članice NATO-a. Najviši ruski dužnosnici, a to je jučer na sastanku ministara vanjskih poslova G20 u New Yorku rekao i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov – otvoreno govore kako je u tijeku rat između Rusije i Zapada kojeg je ovaj drugi pokrenuo, kako je to Lavrov jučer rekao „protiv moje zemlje“. Stav Moskve uvijek je bio kako ona nije pokrenula rat protiv zapada, već Ukrajine, koja nije ni članica EU-a ni NATO saveza da bi ovaj bio obvezan vojno reagirati protiv Rusije.
Taj rat, uključujući i onaj sankcijski – definitivno iscrpljuje rusko gospodarstvo i Moskva ga stoga sigurno ne tretira u smislu da je „vrijeme na ruskoj strani“ tj. da rat više iscrpljuje zapad nego Rusiju što nikako ne može biti slučaj. Ona je zemlja koja je neposredno u ratu, čiji vojnici u njemu ginu i čije je gospodarstvo neusporedivo slabije u odnosu na skupno zapadno.
Štoviše! Brojni ruski analitičari bliski Kremlju posljednjih mjeseci javno govore na ruskim državnim medijima kako je stanje s ukrajinskim ratom, zbog učestalih ukrajinskih napada dronovima po dubini ruskog teritorija na industrijske i infrastrukturne objekte sada došlo u fazu da Rusija jednostavno mora pobuditi stvarni strah europskih zemalja da ne mogu nekažnjeno de facto ratovati protiv Rusije ukrajinskim rukama, a da tu činjenicu negiraju pravnim formulacijama o nesudjelovanju njihovih službenih postrojbi u tom ratu.
Osim velikih količina zapadnog oružja koje svakodnevno stiže u Ukrajinu, ona dobiva i sve moguće obavještajne podatke i satelitske snimke stanja na terenu u realnom vremenu, satelitski se navode njeni raketni i udari dronovima duboko u ruski teritorij jer za to nema vlastite mogućnosti, NATO-ovi instruktori su odavno prisutni na terenu kao i dragovoljci iz brojnih zapadnih zemalja, njemačke vojnoindustrijske tvrtke sklapaju ugovore s Kijevom o otvaranju pogona na tlu Ukrajine za proizvodnju visokotehnološkog oružja i td., i td. Sve su to činjenice koje ni na zapadu nitko ne skriva, a ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski s time se često i otvoreno hvali.
Moskva već dugo upozorava kako je sve ovo u potpunoj suprotnosti onoga što ona zahtjeva za postizanje mira i što je bio i cilj pri pokretanju njene invazije – vojna neutralnost i demilitarizacija Ukrajine kada je riječ o oružju koje može prijetiti ruskoj nacionalnoj sigurnosti.
Uvjeren sam kako je rusko vojnopolitičko zapovjedništvo sada definitivno donijelo odluku o postupnoj eskalaciji sukoba izvan teritorija same Ukrajine, ali još uvijek ne s ciljem da Rusija zarati s NATO-om odnosno Europom (Trump je lukavo izvukao Sjedinjene Države iz ove krajnje opasne igre upravo spomenutim govorom u New Yorku) jer i Rusiji se živi, već isključivo s ciljem pobuđivanja straha o stvarnoj mogućnosti izbijanja opasnog rata ukoliko europske zemlje ne promjene svoj dosadašnji odnos prema ukrajinskom ratu kojeg Moskva smatra otvoreno neprijateljskim prema Rusiji.
Moskva nema namjeru testirati NATO-ovu odlučnost, što je pogrešna interpretacija, već mu odašilje jasnu poruku da je Rusija spremna na eskalaciju ukoliko ne dođe do suštinske promjene odnosa Europe prema ratu. Je li NATO spreman na to? Odgovor prepuštam vama.
Moskva također zna kako SAD nema namjeru štititi europske saveznike pod svaku cijenu koja uključuje njihovo rizično ponašanje prema Rusiji (to je Trump ne jednom otvoreno dao do znanja) te da Europa jednostavno nije u stanju sama ratovati protiv Rusije niti to europski građani žele bez obzira koliko podržavali Ukrajinu.
Najkraće rečeno, Moskva šalje poruku kako je njeno strpljenje pri kraju, a na europskim liderima je sada teška odluka kako će na tu poruku odgovoriti. Jednako kao i na sve opasnije igre sa sankcioniranim tankerima iz ruske tzv. flote u sjeni koji prevoze rusku naftu i koji plove Baltičkim morem i koje je Rusija spremna i vojno braniti.
Njih je prije nekoliko dana Njemačka odlučila pratiti svojom fregatom Hessen – za sada iz daljine!
