Stvari idu na početak: Idući milijunaši neće biti softverski inženjeri, već ova zanimanja
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 07 Studeni 2025 08:03
U vremenu velikih promjena, a tehnološka revolucija koja nas trese i pretresa to svakako jest, o budućnosti valja promišljati ozbiljno, oprezno, ali jednako toliko i oportuno, zar ne?
Američki Goldman Sachs izbacio je neke nove brojke. Kažu kako 11 posto američkih tvrtki aktivno smanjuje broj zaposlenih zbog umjetne inteligencije, a u tehnološkom, medijskom i telekomunikacijskom sektoru riječ je o 31 posto tvrtki. Tržište rada i gospodarstvo nepovratno se mijenjaju. I svi to znamo. U nekom trenutku ćemo i osjetiti. Neki prije, neki kasnije. Tko se ne prilagodi, otpast će. I to je nekako uvijek tako bilo kroz dosadašnje tri industrijske revolucije.
No, svaka dosadašnja velika, odnosno revolucionarna prekretnica nekako nas je kao svijet i društvo gurala u istom smjeru. Osim što su donosile ratove i sukobe kroz koje su se redefinirali odnosi moći preživljene industrijske revolucije znale su pretresati i klase i mijenjati odnose prvenstveno materijalne moći među njima. No, nekako se barem za većinu, uz čast izuzecima, viša razina obrazovanja uvijek povezivala s većom mogućnosti zarade. Odvjetnici su u tom smislu bolje kotirali od vodoinstalatera, a magistri ekonomije ili softverski inženjeri od električara.
I onda nam dolazi četvrta industrijska revolucija, ova koja donosi umjetnu inteligenciju stvorenu od ruku najbolje obrazovanih među ljudima. I vraća nas izgleda u svojevrsnu ravnotežu. Onu u kojoj zagledamo li se u budućnost vodoinstalater bolje kotira od odvjetnika, a električar od magistra ekonomije ili softverskog inženjera. Nije to neka novotarija, cijeli tehnološki svijet o tome bruji, a izvršni direktor Nvidije, najvrjednije kompanije na svijetu koja se bavi proizvodnjom čipova Jensen Huang bez ikakve je rezerve objasnio da su idući američki milijunaši upravo vodoinstalateri i električari, a nikako softverski inženjeri ili diplomanti kakva magisterija poslovnog upravljanja.
Dvoumljenja nema ni danas, samo je izbor drugačiji
Majstori raznih zanata bit će ljudi čiji će ljudski posao biti nezamjenjiv u izgradnji infrastrukture društva koje će počivati na umjetnoj inteligenciji. Takozvani 'plavi ovratnici', radnici nalazit će se u boljoj poziciji od takozvanih 'bijelih ovratnika' kojima je i sam naziv radnik postao mrzak pa su 'zaposlenici'. Šef Nvidije uz vodoinstalatere i električare nabraja razne tehničare i mrežne stručnjake kao zanimanja koja su podcijenjena i potkapacitirana, a trebat će ih kaže stotine tisuća, a možda i milijuni njih.
Ono što su prethodne dvije industrijske revolucije brisale ova četvrta kao da vraća. U američkom slučaju u kojem se za fakultetsko obrazovanje mnogi ljudi zadužuju kako bi ga mogli platiti već je neko vrijeme otvorena rasprava vrijedi li visoko obrazovanje onoliko novca koliko košta kad se milijuni mogu zaraditi jednostavnije. I brže. Razmišljamo li o budućnosti oportuno, trenutačno su fizički poslovi za koje je potrebna samo srednja škola ili zanati koji se uče u praksi od iskusnih majstora perspektivniji govorimo li o mogućnostima zarade i pronalaska od velikog broja takozvanih intelektualnih zanimanja koja umjetna inteligencija praktično briše gumicom.
Prije samo 20 godina nitko se ne bi dvoumio bi li bio inženjer informatike ili električar, a izgleda da dvoumljenja nema ni danas, samo je izbor drugačiji. I što onda savjetovati mladim ljudima koji ipak žele studirati? Hm. Možda da usput upišu neki tečaj iz vodoinstalaterskih i električarskih uradi sam radova, čisto da se nađe za premostiti izvjesnu nezaposlenost nakon proslave diplome.
Dragana Radusinović/direktno.hr
