Stotinu tisuća amazonskih stabala posječeno za izgradnju ceste za klimatsku konferenciju COP30
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 22 Studeni 2025 09:00
U brazilskom gradu Belému, u razdoblju od 10. do 21. studenoga 2025., održat će se UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama (United Nations Climate Change Conference), poznatija pod nazivom COP30 (Conference of the Parties, COP)
U ožujku 2025. ‘BBC News’ je objavio članak kako je za potrebe održavanja COP30 izgrađena nova autocesta koja prolazi kroz desetke tisuća hektara zaštićene amazonske prašume. Brazilski grad Belém za vrijeme održavanja COP30 ugostit će između 50.000 i 70.000 ljudi, uključujući i svjetske čelnike.
Brazilska vlada hvali „održive” karakteristike autoceste, ali neki mještani i konzervatori ogorčeni su zbog utjecaja na okoliš. Amazona igra vitalnu ulogu u apsorpciji ugljika za svijet i osiguravanju bioraznolikosti, a mnogi kažu da je ova deforestacija u suprotnosti sa samom svrhom klimatskog summita.
Sječa amazonske prašume
Chris Morrison, urednik rubrike za okoliš ‘online’ časopisa Daily Sceptic objavio je kritičan tekst o sječi amazonske prašume radi izgradnje autoceste do grada Beléma, a kritizirao je i BBC-jevog novinara Rowlatta.
Razmislite o Justinu Rowlattu s BBC-a dok razmišlja o svom nadolazećem putovanju u brazilski grad Belém kako bi izvještavao o COP30. Spašavanje svijeta i njegovog okoliša je njegov posao, pa kako će se on suočiti s mogućnošću putovanja novom četverotračnom autocestom probijenom kroz gustu amazonsku prašumu kako bi on i njegovih 70 000 drugih političkih aktivista brže stigli do svojih luksuznih hotela? Na temelju stabala po hektaru, procjenjuje se da je 100 000 odraslih primjeraka posječeno i ispiljeno u klade kako bi se izgradila osam milja duga Avenida Liberdade, uzrokujući neizrecive poremećaje lokalnog divljeg svijeta.
Srećom, nije sve izgubljeno u očaju. Ako želi, glavni aktivist BBC-a može razmotriti nedavna otkrića objavljena u Nature Plants da su povećane razine atmosferskog ugljikovog dioksida dovele do značajnog rasta u preostaloj amazonskoj šumi, pri čemu zrela stabla rastu za više od 6 posto u jednom desetljeću. Možda bi mogao početi promovirati na BBC-u goleme prednosti CO2 , s pravom poznatog kao plin života. Mogao bi voditi kampanju za umirivanje svoje ranjene COP savjesti po uzoru na: ‘Naprijed s ugljičnim dioksidom, a ne motornim pilama.’
Skrivanje od javnosti
Ne treba ni spominjati da su deblja stabla Amazone dobila malo publiciteta u narativu mainstream medija. Opsežno financiranje zelenih programa ‘Green Blob’ provodi se kako bi se ova vrsta nezgodnog globalnog ‘ozelenjavanja’ držala podalje od novina i javnosti. Malo se spominje zapanjujući rast globalne vegetacije potaknut CO2, koji se vidio diljem planeta u posljednjih 40 godina. Povećanja od oko 15 posto su uobičajena, neke pustinje počele su se smanjivati, a svjetska glad ublažena je većim prinosima usjeva. SciLine je povezan s Američkim udruženjem za unapređenje znanosti, izdavačem časopisa Science, i nedavno je predložio da pisci spriječe priču o ‘ozelenjavanju’ napominjući da „u mnogim slučajevima CO2 nesrazmjerno pogoduje korovu u odnosu na usjeve, uzrokujući više problema za poljoprivredu.”
Godine 2022. Rowlatt je napisao alarmističku seriju na BBC Radiju 4 i World Serviceu pod nazivom The Climate Tipping Points u kojoj je istaknuo potencijalni „kolaps amazonske prašume” kao jednu od glavnih nepovratnih promjena uzrokovanih globalnim zagrijavanjem. Čini se da još ne, jer dok je Rowlatt širio ovaj agitprop o računalnim modelima, znanstvenici na terenu koji su pripremali svoj nedavno objavljeni rad otkrili su „agresivne promjene” u zreloj biomasi tropskih šuma. Još jednom, treba napomenuti da predviđanja klimatskih modela ne prolaze test kada se suoče sa stvarnim znanstvenim podacima. Kao što je Richard Lindzen, profesor emeritus s MIT-a rekao o klimatskoj dogmi bez dokaza: „Narativ je kvazireligijski pokret utemeljen na apsurdnom znanstvenom narativu.”
Tim istraživača otkrio je da su tijekom 30 godina zapisa podataka o amazonskim biljkama na 188 parcela zrelih šuma drveća s vremenom postala znatno veća. Bazalna površina, veličina debla blizu razine tla, povećavala se za 3,3 posto u desetljeću. Drveće se bori za svjetlost i prostor u neposrednoj blizini, a visina i veličina očita su prednost. Dok je utvrđeno da se veća stabla povećavaju za više od 6 posto u desetljeću, manje biljke su također napredovale, što sugerira, napominju znanstvenici, da su svi nedavni negativni klimatski utjecaji „više nego ublaženi” pozitivnim učincima povećanih resursa poput gnojidbe ugljikovim dioksidom, CO2. Zapravo, manja stabla koja rade u težim uvjetima slabog osvjetljenja mogu lakše koristiti dodatni CO2 za fotosintezu i dulje preživljavanje.
U svijetu s više CO2 amazonske šume napreduju, a ne pate
U članku objavljenom u časopisu Watts Up With That?, Anthony Watts je jasno iznio važne nalaze rada. Rekao je da je to „obična stara biljna biologija,” dodajući: „Gnojidba s CO2 više nije teorija testirana samo u laboratorijima. Ova studija to potvrđuje na kontinentalnoj razini: u svijetu s više CO2 amazonske šume napreduju, a ne pate.”
Vjerojatno će Guardian okupiti tim koji će putovati Avenidom Liberdade – autocestom srama kako bi prisustvovali sve irelevantnijem ‘COP Net Zero’ rasipničkom i nepotrebnom projektu. Novine su nedavno izvijestile da su velika amazonska stabla otpornija na klimatske promjene „nego što se prije vjerovalo,” što dokazuje da je ‘obrnuti tvor’ živ i zdrav u medijskom svijetu. „Prije se vjerovalo,” naravno, odnosi se samo na one koji nisu svjesni paleo zapisa koji se proteže stotinama milijuna godina. Možda je to bio prvi put za Popular Mechanics, koji nam je dao svoj članak ‘Amazonska stabla čudno postaju sve veća svakog desetljeća, što prkosi logici.’ Možda je najbolje da ovdje ne odustanemo od dnevnog posla pisanja. Konačno, i možda grebući se za bilo kakvo izvještavanje o ovom važnom radu, NBC News je primijetio stav jednog znanstvenika da je debljanje stabala „u nekim aspektima” pozitivna vijest. „Ali to također znači da je šuma sada ranjivija na gubitak tih stabala.”
Tada je iznesena očita izjava da se svaka korist od većih stabala „može vrlo lako poništiti krčenjem šuma i sječom.”
Nešto o čemu bi svi ti vrli delegati na COP30 mogli nešto znati.
Autori:
Chris Morrison: „100,000 Amazon Trees Chopped Down to Build Road for COP30 Climate Conference” – The Daily Sceptic, 16. 10. 2025.; https://dailysceptic.org/2025/10/16/100000-amazon-trees-chopped-down-to-build-road-for-cop30-climate-conference/
Ione Wells (Belém, Brazil): „Amazon forest felled to build road for climate summit” – BBC News, 12. 3. 2025.; https://www.bbc.com/news/articles/c9vy191rgn1o
Adriane Esquivel-Muelbert et al.: „Increasing tree size across Amazonia” – Nature Plants 11; 25. 9. 2025.; https://www.nature.com/articles/s41477-025-02097-4
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med./hrvatski-fokus.hr
