Zadnji komentari

Žestoki prosvjedi poljoprivrednika u Bruxellesu: Što se krije iza famoznog Mercosura?

Pin It

Bruxelles je i ovog četvrtka ponovno „probudio“ zvuk poljoprivrednih motora. U vrijeme otvaranja posljednjeg ovogodišnjeg sastanka Europskog vijeća, tisuće poljoprivrednika i stočara vratile su se u europsku prijestolnicu kako bi prosvjedovale protiv, kako smatraju, sustavnog zanemarivanja primarnog sektora od strane Europske unije

— sada dodatno pogoršanog političkim pritiskom da se što prije finalizira trgovinski sporazum  Mercosur.

Prosvjed je neočekivano dobio političku podršku u satima prije otvaranja Vijeća. Mađarski premijer Viktor Orbán otvoreno je stao uz demonstrante i iz Bruxellesa poslao jasnu poruku: „Poljoprivrednici su 100% u pravu“, rekao je, osvrćući se na sve veće nezadovoljstvo u europskom poljoprivrednom sektoru.

Od ranog jutra, konvoji traktora iz Belgije, Francuske i drugih susjednih zemalja zagušili su glavne pristupne ceste europskoj četvrti. Prisutnost policije bila je velika, a velike površine oko glavnih institucija EU bile su ograđene. Tijekom dana dolazilo je do napetih trenutaka između prosvjednika i snaga sigurnosti, uključujući bacanje krumpira i pirotehničkih sredstava, kao i sporadičnu upotrebu vodenih topova i suzavca za rastjerivanje najkonfrontacijskih grupa.

Mercosur u središtu sukoba

Trgovinski sporazum Mercosur postao je glavni okidač mobilizacije. Poljoprivrednici ga smatraju nepravednom konkurencijom, osobito u osjetljivim sektorima poput mesa, šećera i žitarica, zbog priljeva proizvoda iz zemalja s nižim sanitarnim i ekološkim standardima.

Orbán je u tom smislu bio vrlo jasan: „Prvi problem je paket pod nazivom Mercosur, koji bi trebao biti sporazum o slobodnoj trgovini s latinoameričkim zemljama. Stoga Mađarska spada među zemlje koje ne podržavaju Mercosur“, rekao je. Premijer je također naglasio da je unutarnja rasprava u Mađarskoj bila temeljita i tehnička te podsjetio da postoji dovoljno blokirajuće manjine koja može spriječiti ratifikaciju: „Vidim da nas je dovoljno protiv Mercosura da taj sporazum ne može biti potpisan.“

Na terenu, prosvjednici su ponavljali slične stavove. „Mercosur nije dobra pravila, nije dobar zakon, nije nešto dobro za nas ovdje u europskim zemljama“, rekao je jedan poljoprivrednik, upozoravajući na utjecaj sredstava za zaštitu bilja i genetski modificiranih organizama koji su dopušteni u trećim zemljama, ali zabranjeni u EU, javlja European conservative. 

Zeleni plan – druga fronta napetosti

Osim Mercosura, poljoprivrednici izravno ukazuju i na klimatsku politiku EU kao još jedan faktor koji guši sektor. Orbán je novinarima rekao: „Drugi problem za poljoprivrednike je Zeleni plan, koji znači da je poljoprivredni rad prenadziran, do te mjere da stvara ozbiljne troškove i konkurentski nedostatak.“

S tim se mišljenjem poistovjećuju i prosvjednici, koji kritiziraju gomilanje ekoloških, birokratskih i administrativnih zahtjeva, a koji nisu kompenzirani poštenim cijenama ili stvarnom zaštitom europskog tržišta. U Belgiji su strateški sektori poput proizvodnje šećerne repe drastično smanjeni, dok troškovi proizvodnje i dalje rastu.

Posebno dojmljiva bila je prisutnost vrlo mladih poljoprivrednika. „Imam 17 godina i treća sam generacija stočara“, rekla je jedna mlada sudionica, otvoreno propitujući održivost sektora. „Kad pogledaš cijenu pšenice po toni, pad cijene mlijeka i troškove strojeva, jednostavno brojevi ne izlaze.“

Neki prosvjednici također pozivaju na promjenu potrošačkih navika i veći angažman u potrošnji lokalnih proizvoda kao dio rješenja. „Trebali bismo više konzumirati ono što se ovdje proizvodi i prestati gledati prema dalekim zemljama“, isticali su.

Dok traktori opkružuju europsku četvrt, unutar Europskog vijeća primarni sektor jedva da se pojavljuje na službenom dnevnom redu. Među poljoprivrednicima prevladava osjećaj da, unatoč riječima podrške nekih nacionalnih lidera, Bruxelles i dalje ne nudi konkretna rješenja.

Kako se politička godina bliži kraju, slika mobiliziranih europskih polja ispred institucija EU ponavlja se iznova — upozoravajući znak koji, prema prosvjednicima, više ne može biti ignoriran bez posljedica.

narod.hr