Crveni mediji podržavaju “crvenog svećenika” udarajući na zagrebačkog nadbiskupa i stvarajući umjetni razdor u crkvi
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 28 Prosinac 2025 16:08
U središtu aktualnih medijskih polemika o Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj nalaze se sukobi između nadbiskupa Dražena Kutleše i Mate Uzinića. Dr. sc. Ivica Granić u svojim analizama jasno pokazuje kako “crveni” mediji često umjetno pumpaju nesuglasice, pretvarajući unutarnje crkvene razlike u navodni „razdor“.
U stvarnosti, razlike u stavovima, od javnih molitvi do pastoralnog blagoslova, odražavaju pluralizam i legitimnu raznolikost mišljenja unutar Crkve, a ne prijetnju njezinoj jedinstvenosti. Upravo su svojim pisanjem “crveni” mediji proizveli sukob koji ne postoji da binapravili razdor unutar vjernika.
Zbog čega političko medijska ljevica uporno ‘kuri’ sukob na relaciji Kutleša – Uzinić. Medijska ljevica, razvidno je, već dugo ‘kuri’ sukob pitajući se tko je ‘u pravu’ između zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, i riječkog nadbiskupa Mate Uzinića.
Tobožnji raskol odnosi se na niz javnih nesuglasica unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj, koje su posebno eskalirale krajem 2025. godine.
Unatoč nadanjima pojedinaca, ozbiljnog sukoba nema. Niti je aktualna situacija nešto što katolička Crkva nije prošla bezbroj puta u povijesti.
Glavna točka spora Javne molitve krunice muškaraca na trgovima.
Ovo je trenutačno najaktualniji sukob, vidljiv u božićnim porukama i intervjuima iz prosinca 2025. Stav nadbiskupa Uzinića bliži je duhu pape Franje o inkluzivnosti i izbjegavanju podjela. Kritizira način na koji se te molitve provode, ističući da one često stvaraju podjele, agresiju i isključivost. Kaže da iz istinske kršćanske molitve ne mogu proizaći takvi plodovi, te da se vjera zloupotrebljava za dokazivanje ‘muškog autoriteta’ ili političke svrhe. Ne zagovara zabranu! Već pastoralni rad i dijalog kako bi se ‘molitva vratila evanđeoskom duhu mira i pomirenja’. U božićnoj poruci 2025. povezuje to s širim društvenim podjelama lijevi-desni, jači-slabiji i poziva na ljubav prema svima, uključujući ‘neprijatelje’ i strance. Sve je to njegovo legitimno pravo, s kojim velika većina vjernika vjerojatno nije suglasna.
Stav nadbiskupa Kutleše nešto je konzervativniji, naglasak je na vjerskoj slobodi i tradicionalnim vrijednostima. On brani molitve kao legitimno svjedočanstvo vjere i odgovor na sekularizaciju društva. Ne vidi ih kao protiv nekoga, npr. protiv žena ili feminizma, već kao ispravnu nakanu koja može donijeti duhovne plodove. Protivi se zabranama i ističe pravo na javno ispovijedanje vjere.
Mediji i komentatori to tumače kao ogroman sukob dviju struja u Crkvi. Uzinić je kao bliži ‘liberalnoj’, inkluzivnoj, zagovara dijalog s društvom, a Kutleša ‘konzervativnoj’, u obrani je tradicionalnih izraza vjere. Lijevi mediji, dakle ogromna većina, redom podržavaju nadbiskupa Uzinića, dok tek poneki poput Narod.hr i Vigilare, podržavaju stavove nadbiskupa Kutleše, ali i ogromna većina vjernika.
Osim aktualnih, postoje i druge, starije, razlike u stavovima, poput recimo blagoslova istospolnih parova, posebno nakon Vatikanske deklaracije Fiducija Supplicant 2023./2024.
Nadbiskup Uzinić je otvoreno podržavao mogućnost pastoralnog blagoslova parova, ne veze kao takve, on podržava ‘dobra u odnosu poput ljubavi i pomoći’.
Nadbiskup Kutleša je oprezniji, naglašavajući da se ne blagoslivlja ‘grešno stanje’ već samo osobe, izbjegavajući ritualizaciju.
Važno je znati kako ovo pitanje nije apsolutno, ono ovisi o perspektivi. Ako se prioritet daje evanđeoskoj inkluzivnosti, pomirenju i izbjegavanju podjela, nadbiskup Uzinić je bliži Isusovoj poruci ljubavi prema slabima i marginaliziranima.
Ako se priorije daje slobodi vjerskog izražavanja i obrani tradicionalne vjere u sekularnom društvu, nadbiskup Kutleša bolje štiti prava vjernika.
U konačnici, obojica su legitimni biskupi, imenovani od pape Franje, i predstavljaju pluralizam unutar Crkve. Nema ‘službenog’ pobjednika.
HBK pod nadbiskupom Kutlešom nije osudila nadbiskupa Uzinića, a niti će. Unatoč tomu što neki priželjkuju potrese i cijepanje Crkve na dva dijela to se neće dogoditi, debate će i dalje trajati, razlike u mišljenjima i stavovima također, kao što je, različitim intenzitetom, bilo u proteklih dvije tisuće godina.
