Most pokreće ustavnu zaštitu gotovine: Evo koje su zemlje to do sada napravile
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 08 Siječanj 2026 14:17
U jeku ubrzane digitalizacije novca i priprema za uvođenje digitalnog eura, Most pokreće izmjene Ustava Republike Hrvatske kako bi se gotovina trajno zaštitila kao zakonito sredstvo plaćanja. Riječ je o institucionalnom potezu kojim Most želi očuvati financijsku slobodu, privatnost i pravo izbora građana, a u slučaju izostanka političke volje – ne isključuje se ni referendum.
Podsjećamo, Slovenija je nedavno postala treća članica Europske unije koja je Ustavom zajamčila pravo na plaćanje gotovinom, nakon Mađarske i Slovačke.
Nacrt ustavnih izmjena izradio je stručni tim na čelu s ustavnim stručnjakom prof. dr. sc. Robertom Podolnjakom, a prijedlog će po početku zasjedanja Hrvatskog sabora biti službeno upućen u proceduru.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja poručio je da se ne radi o borbi protiv tehnologije, već o zaštiti temeljnih sloboda:
”Nemamo ništa protiv kartica ili digitalnih oblika plaćanja, ali gotovina mora ostati zajamčena. Ovo nije ideološko pitanje – ovo je pitanje slobode, privatnosti i sigurnosti građana.”
Za pokretanje postupka potrebno je prikupiti potpise najmanje 31 zastupnika, a Most očekuje širu, nadstranačku potporu. Ako je ne bude, Grmoja najavljuje referendumsku inicijativu i već sada poziva građane na uključivanje.
Saborski zastupnik Marin Miletić podsjetio je da Most godinama upozorava na rizike digitalnog eura i postupnog istiskivanja gotovine iz svakodnevnog života:
„Već danas imamo ugostiteljske objekte koji ne primaju gotovinu. Govori se da se to neće dogoditi, ali iskustvo pandemije i brojnih kriznih situacija pokazalo je koliko se brzo prava mogu ograničiti.“
Stručnu potporu inicijativi dao je i Mostov Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam, ističući da je gotovina važan štit protiv pretvaranja građana u objekte nadzora tehnokratskih sustava.
Europski trend: gotovina se vraća u Ustave
Slovenija je nedavno postala treća članica Europske unije koja je Ustavom zajamčila pravo na plaćanje gotovinom, nakon Mađarske i Slovačke.
Slovenski parlament usvojio je ustavni amandman s 61 glasom za, nakon snažne građanske inicijative „Povezani smo“, koja je prikupila više od 56.000 potpisa. Pravo na gotovinu time je podignuto na najvišu pravnu razinu, uz poštivanje postojećih EU ograničenja (primjerice, gornje granice gotovinskih plaćanja).
Europska središnja banka pritom je pozdravila slovenski potez, naglašavajući važnost dostupnosti gotovine kao dijela inkluzivnog platnog sustava.
Slovačka je još 2023. prva u EU ustavno zaštitila pravo na gotovinu, upravo kako bi se, prema riječima jednog od autora zakona, „u budućnosti mogla braniti od vanjskih pritisaka koji bi nametnuli digitalni euro kao jedinu opciju“.
Mađarska je 2025. otišla i korak dalje – osim ustavne zaštite, zakonom je obvezala poduzeća da uz digitalne oblike moraju omogućiti i gotovinsko plaćanje, uz jasno definirane iznimke.
Slične inicijative jačaju i u drugim državama. U Austriji FPÖ otvoreno traži ustavnu zaštitu gotovine, a peticiju je potpisalo više od pola milijuna građana.
Digitalni euro i pitanje slobode
Europska središnja banka planira uvođenje digitalnog eura do 2029. godine, kao dodatnog zakonskog sredstva plaćanja uz gotovinu. Iako se službeno naglašava da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, stručnjaci upozoravaju na rizike gubitka anonimnosti, povećanog nadzora i centralizacije financijske moći.
U Hrvatskoj gotovina i dalje čini oko 51 posto svih transakcija, no zakonodavni okvir se ubrzano prilagođava europskim pravilima o elektroničkom novcu. Hrvatski sabor je krajem 2024. po hitnom postupku izmijenio Zakon o elektroničkom novcu, čime su proširene nadzorne ovlasti Hrvatske narodne banke nad izdavateljima digitalnih sredstava.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da digitalni novac, za razliku od gotovine, ostavlja trajne digitalne tragove i omogućuje tehničku mogućnost ograničavanja pristupa novcu pojedincima – što otvara prostor za zloupotrebe u političkim ili kriznim situacijama.
