Trumpove politike i ulaganja potaknuli snažan rast produktivnosti u SAD-u
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 01 Veljača 2026 08:45
Produktivnost u Americi snažno raste, što će vjerojatno značiti umjerenu inflaciju čak i dok plaće rastu i dok se nastavlja brz gospodarski rast. U četvrtak je potvrđeno da je produktivnost porasla po godišnjoj stopi od 4,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine i 4,1 posto u drugom tromjesečju, čime su potvrđene ranije procjene.
Prva dva puna tromjesečja Trumpova mandata čini najboljim uzastopnim razdobljem još od posljednjeg puta kada je Trump bio predsjednik.
Brojke zapravo podcjenjuju izvanredan rast produktivnosti. Tijekom pandemije produktivnost je naglo porasla jer su milijuni ljudi ostali bez posla. To je prilično tipično za razdoblja krize, kada se otpuštaju najmanje produktivni radnici; pa se omjer proizvodnje i odrađenih sati, što je način na koji vlada izračunava produktivnost, povećava. Međutim, sada bilježimo produktivnost iznad četiri posto dok je nezaposlenost stabilna, a proizvodnja raste.
Razdoblje visokog rasta produktivnosti
Postoji određeni razlog za pretpostavku da SAD možda ušla u razdoblje visokog rasta produktivnosti. Nakon nekoliko tromjesečja iznimno dobre produktivnosti tijekom 2023., ekonomisti Federalne rezerve iz Clevelanda pokrenuli su statistički model usmjeren na otkrivanje onoga što nazivaju promjenama „režima“ produktivnosti. Procijenili su da postoji oko 40 posto vjerojatnosti da smo prešli u fazu visokog rasta te su napomenuli da će biti potrebno još nekoliko tromjesečja kako bi se došlo do „nedvosmislenijeg zaključka“.
Podaci za drugo i treće tromjesečje pomažu u tom pogledu. Oni sugeriraju da ono što su ekonomisti iz Clevelanda uočili prošle godine nije bio samo privremeni skok, nego održiv tempo rasta.
Što potiče rast produktivnosti?
Ekonomisti se muče s objašnjenjem ovog procvata. Većina smatra da je prerano da bi ga uzrokovalo uvođenje umjetne inteligencije. A činjenica da produktivnost i proizvodnja u prerađivačkoj industriji brzo rastu upućuje na to da pokretač nije umjetna inteligencija, nego šira ulaganja u inovacije.
Što bi moglo stajati iza toga? Najvjerojatniji kandidati su dinamično tržište rada i kraj režima premještanja proizvodnje u inozemstvo. Nakon nekoliko desetljeća u kojima je produktivnost trpjela jer su se poduzeća mogla oslanjati na obilnu i jeftinu radnu snagu u zemlji i inozemstvu, mnogi su sada shvatili da se moraju okrenuti domaćim ulaganjima kako bi rasli.
Nema povratka na staro
Čak i nakon što Trump više ne bude predsjednik, Sjedinjene Države se neće vratiti liberalnijem imigracijskom režimu kakav je postojao za vrijeme Bidena i Obame (i Busha prije njih), niti će se vratiti razdoblju globalizacije.
Tome možemo dodati i porezne poticaje za kapitalna ulaganja iz zakona “One Big Beautiful Bill”. Trajno omogućavanje stopostotnog priznavanja kapitalnih izdataka kao poreznog troška vjerojatno je potaknulo kompanije na snažnija ulaganja i na usvajanje poslovnih modela temeljenih na kapitalnim ulaganjima, a ne na širenju broja zaposlenih. Stara porezna pravila činila su kapitalna ulaganja skupima jer su dopuštala odbitke raspoređene kroz više godina, dok su troškovi rada bili odmah porezno priznati. Nova pravila izjednačavaju uvjete.
Nisu sve to Trumpove politike ili barem nisu sve nedavne Trumpove politike. Poboljšanje produktivnosti započelo je još 2023. i 2024., kada je privuklo pozornost ekonomista iz Clevelandskih federalnih rezervi. Najvjerojatniji pokretači, međutim, bili su „trumpovski“. Kao prvo, Biden je mnoge iznenadio time što je zadržao carine iz Trumpova prvog mandata. To je poduzećima signaliziralo da carine nisu nešto što mogu jednostavno pričekati da prođe. Kao drugo, tržište rada u tim je godinama bilo iznimno dinamično, s brojem otvorenih radnih mjesta koji je daleko nadmašivao broj ljudi koji traže posao.
Rast brojnosti radne snage dramatično je usporen
Trumpove imigracijske i carinske politike u drugom mandatu dodatno su pojačale te trendove. Rast brojnosti radne snage dramatično je usporen zbog ograničenja imigracije i rasta troškova oslanjanja na uvoz. Kao rezultat toga, relativne koristi ulaganja u domaću produktivnost naglo su porasle.
Važno je napomenuti da je to suprotno onome što su predviđali kritičari carina. Tvrdili su da bi, ako bi carine prisilile SAD na veću domaću proizvodnju, produktivnost pala jer bi radnici prelazili u manje učinkovite sektore. Ono što su previdjeli jest da je strano uplitanje u gospodarstvo toliko iskrivilo globalnu proizvodnju da bi vraćanje proizvodnje u zemlju poboljšalo produktivnost te da bi poduzeća nastojala smanjiti troškove ulaganjem u tehnologiju koja povećava produktivnost, piše Breitbart News.
