Hoćemo li zabranama mladim Hrvatima stvarno postići što želimo?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 07 Veljača 2026 15:10
Društvene mreže mogle bi uskoro biti zabranjene i mladim Španjolcima, mlađim od 16 godina nakon što takvu zabranu od veljače ove godine ima Australija. Francuska uvodi potpunu zabranu mobitela u školama od ovogodišnje jeseni, dok će pristup društvenim mrežama zabraniti mlađima od 15 godina. Danska priprema sličan zakon.
Kao prvi razlog za zabranu najčešće se navodi zaštita mentalnog zdravlja, jer društvene mreže, pokazuje sve više istraživanja potenciraju anksioznost, depresiju i nisko samopoštovanje. Kontinuirano uspoređivanje uz praćenje tuđih savršenih života te zlostavljanje u tom virtualnom svijetu o kojem mnogi postaju ovisni izgleda donosi više štete nego koristi. Naprednija društva koja više promišljaju svoju budućnost otvorila su važno pitanje koje se može izraziti i u ekonomskim terminima. Pa glasi: Kakve nam to potrošače za budućnost stvaraju društvene mreže?
Možemo pretpostaviti da će ako danas društvene mreže svojim mladim korisnicima nude neograničeno i trenutačno zadovoljstvo u budućnosti stvoriti impulzivne i kratkoročno orijentirane potrošače. Ti će potrošači imati sve manju toleranciju na dosadu, neće imati kapaciteta za dubinsku analizu informacija, preferirat će brzo i jednostavno, oslanjat će se na influencere. Ukratko, algoritmi društvenih mreža svoje korisnike treniraju da budu manje autonomni,a da više ovise o preporukama. Potrošači odrasli na korištenju društvenih mreža mogli bi biti znatno anksiozniji, ali i skloni značajno većoj potrošnji s ciljem da se smire, da se usporede i da poprave osjećaj manje vrijednosti koji društvene mreže takve kakve danas jesu neupitno potiču, stvaraju i jačaju.
Društvene mreže će stvoriti emocionalne potrošače sa slabijom individualnom financijskom otpornošću. Hoće li ekonomija na tome profitirati teško je reći, ali prilično je jasno da ljudima kao potrošačima takva slika nije ni malo vesela. No, s druge strane, one koja će se zalagati da društvene mreže djeci i mladima ostanu dostupne uz razne nadzore i regulacije čut će se argumenti poput slobode izražavanja i socijalizacije, važnosti povezivanja i druženja za stvaranje vlastitog identiteta, te naravno digitalna pismenost.
Više štete nego koristi
Kako doista zabraniti društvene mreže mlađima od 16 godina, ako ćemo ih kad navrše 18 ili 22 na razgovoru za posao pitati koliko su digitalno pismeni i znaju li upravljati kampanjom na društvenoj mreži? Kako zabraniti nešto što je važan dio onoga što zovemo novom tehnološkom revolucijom? I jesmo li generaciji baby boomera koja danas ima više od 70 godina i razgovara s ChatGPT-jem zabranili da gleda nijemi film kad je nastao?
Društvene mreže djeci i mladima danas, složit će se svi koji o tome dublje promišljaju zaista donose više štete nego koristi i zaista odgajaju impulzivne potrošače i jako je teško oduprijeti se ideji da budu zabranjene. I nastavi li se niz istraživanja koja pokazuju njihovu štetnost zabrana će biti sve više. No, nećemo tim zabranama ništa postići ako istovremeno u novom tehnološkom dobu ne damo mladima smisleniji i zdraviji način za socijalizaciju, kreativnost i slobodu izražavanja vlastitog mišljenja. Nije dakle pitanje što ćemo im zabraniti nego što ćemo im omogućiti da dobiju ono što im treba?
Nazadna društva poput očito hrvatskog ozbiljnu će raspravu o zabrani društvenom mreža djeci i mladima otvoriti jednog dana u budućnosti, nakon što još iduća dva desetljeća provedemo prepirući se oko toga tko smije, a tko ne smije pjevati na gradskom trgu. U međuvremenu na društvenim mrežama svi pjevaju.
Dragana Radusinović/direktno.hr
