Gotovo svaki sedmi Hrvat živi u drugoj zemlji EU-a
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 05 Veljača 2026 11:05
Hrvatska se nalazi pri samom vrhu Europske unije po udjelu vlastitih državljana koji žive u drugim državama članicama. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, koje je objavio i Europski parlament krajem 2025. godine, gotovo 15 posto hrvatskih građana danas živi izvan zemlje, ali unutar EU-a.
To Hrvatsku svrstava na drugo mjesto u cijeloj Uniji, odmah iza Rumunjske.
Hrvatska ima 575 tisuća građana izvan zemlje
Prema službenim statistikama:
oko 575.000 hrvatskih državljana živi u drugim državama EU-a
to čini 14,9 % ukupnog stanovništva Hrvatske
praktično, svaki sedmi Hrvat danas živi i radi u inozemstvu
Najčešće destinacije hrvatskih iseljenika su Njemačka, Austrija, Irska i skandinavske zemlje, gdje su plaće i radni uvjeti znatno povoljniji nego u Hrvatskoj.
Trend se snažno ubrzao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, kada je hrvatskim građanima omogućeno slobodno kretanje i zapošljavanje unutar EU-a.
Tko je još na vrhu ljestvice?
Osim Hrvatske, visoke udjele građana koji žive u drugim državama EU-a bilježe i druge, uglavnom manje ili novije članice Unije:
Rumunjska – 3,1 milijun ljudi (16,2 % stanovništva)
Bugarska – 753 tisuće (11,7 %)
Portugal – 976 tisuća (9,2 %)
Luksemburg – 39 tisuća (5,7 %)
Litva – 155 tisuća (5,4 %)
Estonija – 73 tisuće (5,3 %)
Latvija – 97 tisuća (5,2 %)
Slovačka – 277 tisuća (5,1 %)
Slijede Mađarska, Poljska, Grčka i Slovenija s udjelima između tri i četiri posto.
Velike države, manji udio iseljenih
Zanimljivo je da najveće države EU-a imaju velik broj građana u inozemstvu, ali znatno manji udio u odnosu na ukupno stanovništvo:
Italija – 1,5 milijuna (2,6 %)
Poljska – 1,5 milijuna (3,9 %)
Španjolska – 633 tisuće (1,3 %)
Francuska – 626 tisuća (0,9 %)
Njemačka – 751 tisuća (0,9 %)
Podaci jasno pokazuju da je iseljavanje razmjerno najjače pogodilo manje i ekonomski slabije zemlje, posebno u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Demografski izazov za Hrvatsku
Iako sloboda kretanja unutar EU-a donosi brojne prednosti pojedincima, za Hrvatsku ovakvi podaci predstavljaju ozbiljan dugoročni izazov. Iseljavanje radno sposobnog stanovništva dodatno pogoršava probleme starenja populacije, nedostatka radne snage i pritiska na mirovinski i zdravstveni sustav.
Hrvatska tako ostaje jedna od zemalja koja najviše koristi pravo slobodnog kretanja – ali i jedna od onih koje zbog toga plaćaju najveću demografsku cijenu.
