U Arenu stiže Miloševićeva obožavateljica Bekuta: Odnosi li se Tomaševićeva zabrana i na nju?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 08 Veljača 2026 09:56
U konačnici, grad zabranjuje jednoga umjetnika zato što “navodno” promovira nešto sporno, a istovremeno dopušta drugome nastup u istoj dvorani, koji promovira zločinca Miloševića.
Dok se u Zagrebu vodi polemika oko zabrane nastupa Marka Perkovića Thompsona, uz obrazloženje o zabrani “ustaških simbola i poruka” i navodnom poštivanju odluka Gradske skupštine, lako se može postaviti pitanje: je li kriterij istinski principijelan ili selektivan? Naime, zašto su Tomislav Tomašević i Možemo Thompsona zabranili, a dopuštaju nastup Ane Bekute, srpske pjevačice koja otvoreno veliča Slobodana Miloševića, u Areni Zagreb?
Podsjetimo, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je na Facebooku objavio da Thompson neće biti dobrodošao na dočeku hrvatskih rukometaša jer bi njegov nastup bio u “suprotnosti s odlukama gradske uprave” o zabrani nekih obilježja i pozdrava. Preciznije govoreći, zabranio je nastup Thompsona pozivajući se na odluke koje ne postoje.
Kao što je nedavno argumentirano na portalu Narod.hr, ta “zabrana” zapravo nema pravne osnove. Iako se Tomašević poziva na famoznu odluku Gradske skupštine iz studenoga prošle godine, riječ je o odluci koja bez poduzetih „mjera gradonačelnika“ nema nikakav pravni učinak niti je pravno obvezujuća. A njih nije bilo. Ali zato su poduzete mjere koje bi spriječile Thompsona da pjeva u Areni Zagreb.
Mjere se odnose samo na Arenu
Uoči Thompsonovog koncerta u Areni, Tomašević je „poduzeo mjere“ koje se u odluci Skupštine spominju. Konkretno, podružnica Zagrebačkog holdinga – Arena Zagreb, kao pravna osoba, izmijenila je Opće uvjete poslovanja.
Novim člankom 34. u ovom upravnom aktu zabranjuje se korištenje ili odobravanje korištenja obilježja, slogana ili poruka kojima se potiče ili opravdava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja. Posebno je navedena zabrana fašističkih i ustaških simbola i pokliča, uključujući i poklič „Za dom spremni“. Ta zabrana temelji se na zaključku Gradske skupštine Grada Zagreba iz studenoga 2025.
U slučaju postupanja protivno odredbama propisanima člankom 34. ovih Općih uvjeta na površinama i u prostorima kojima upravljaju ustanove kojima je Grad Zagreb osnivač ili trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba i na javnim površinama za čije korištenje Grad Zagreb izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih događaja, sa zakupnicima se neće sklapati novi ugovori o podzakupu ili drugom korištenju objekta Arena ili drugih površina kojima upravlja Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Arena Zagreb u razdoblju od pet godina od takvog postupanja (čl. 35.).
Riječ je, dakle, o Općim uvjetima poslovanja Podružnice Arena Zagreb, koji se odnose isključivo na događanja u i oko tog prostora.
Nakon izvođenja pjesme Čavoglave 27. prosinca, prema ovom aktu Thompsonu je zabranjen nastup na lokacijama kojima upravlja Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Arena Zagreb.
Srpska pjevačica – dobrodošla
Takva pozicija vlasti otvara pitanje dosljednosti kad se promatra drugi događaj. Nastup Ane Bekute u Areni Zagreb 14. veljače 2026. godine. Prema službenoj najavi događanja, popularna srpska pjevačica održat će svoj koncert u najvećoj hrvatskoj dvorani, slaveći svoju karijeru pred publikom koja uključuje i hrvatske posjetitelje.
Do sada se među publikom i na društvenim mrežama često isticala i jedna osobna okolnost: Ana Bekuta u svom domu ima kristalnu figuru s likom nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, čije se naslijeđe u Hrvatskoj percipira vrlo osjetljivo zbog njegove uloge u agresiji Srbije na Hrvatsku. 2015. je, prema pisanju srpskih medija – obišla njegov grob.
Zastupnik Mosta Marin Miletić na to je upozorio u Saboru: “Propagiraju komunizam, dovlače četnike u Zagreb, a onda Thompsonu brane nastupati. Srpske pevajke koje veličaju Slobodana Miloševića – su dobrodošle da pevaju, a sekta Možemo brani Thompsonu nastup.”
Dok se za Thompsona, koji je izvođenjem svoje pjesme „Bojna Čavoglave“ s pozdravom “Za dom spremni”, koji je i službeno priznat od hrvatskih sudova kao legalan i legitiman izraz domoljublja bez automatskog protuzakonitog značenja, traži zabrana nastupa – Ana Bekuta dobiva potporu i prostor najveće dvorane u Zagrebu, bez javnih rasprava o njenim političkim stajalištima.
Takva situacija postavlja ozbiljna pitanja:
Kako to da gradonačelnik Tomašević može “zabraniti” Thompsona bez pravnog akta, ali istovremeno dopušta koncert Bekute u javnoj instituciji?
Je li kriterij zabrane istinski vezan uz zaštitu javnih vrijednosti ili je selektivan ovisno o političko-ideološkim preferencijama vlasti?
Tko je bio Slobodan Milošević?
Podsjetimo, presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne bezbednosti (sigurnosti) Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića donijela je jasnu poruku: Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH i Hrvatskoj.
Naime, premda je 29. lipnja 2001. godine prebačen u Haag, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine za koje je bio optužen. Prva optužnica protiv njega podignuta je u svibnju 1999. godine zbog zločina na Kosovu. U listopadu 2001. godine optužen je za zločine u Hrvatskoj, a prva optužnica za zločine u BiH podignuta je 22. studenog 2001. godine. Godinu poslije ta je optužnica izmijenjena i ondje je navedeno da je Slobodan Milošević sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991., a trajao je najmanje do 31. prosinca 1995. Svrha tog pothvata bila je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih dijelova teritorija Republike Bosne i Hercegovine.
Kao suizvršitelj udruženog zločinačkog pothvata, Miloševića se također teretilo za istrebljenje ili ubojstvo i prisilno premještanje i deportaciju tisuća bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti. Optužbe protiv njega također uključuju brojna djela hotimičnog i bezobzirnog uništavanja kuća, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, povijesnih spomenika i drugih svetih mjesta te oduzimanje i pljačku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti, piše na stranicama Međunarodnog tribunala u Haagu.
Međutim, suđenje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okončano jer je Milošević umro 11. ožujka 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osuđen. Baš je zato od povijesnog značaja da je Raspravno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević.
Nejasni dvostruki kriteriji
Ovakvi dvostruki kriteriji Tomaševiča i Možemo ne unose jasnoću u javnu politiku pravednosti i dosljednosti, nego potpiruju podjele i pitanja o ideološkoj selektivnosti. Ako se dodjela javnog prostora upravlja u skladu s političkim afinitetima, umjesto jasnim i univerzalnim pravilima primjenjivim na sve izvođače – onda se legitimnost takvih odluka ozbiljno dovodi u pitanje.
U konačnici, grad zabranjuje jednoga umjetnika zato što “navodno” promovira nešto sporno, a istovremeno dopušta drugome nastup u istoj dvorani, koji promovira zločinca Miloševića.
