Dugoročno svrstavanje Indije uza zapadnu stranu
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 12 Veljača 2026 07:08

Medijska je pozornost usmjerena prema Iranu uz nagađanja hoće li biti deala, hoće li SAD vojno intervenirati, hoće li se teokratski režim ajatolaha Alija Hamneija urušiti ili će se još jednom uspjeti održati. Za to vrijeme Indija je napravila iznimno važan korak u oblikovanju novoga svjetskog poretka.
Carinski sporazum indijskog indijapremijera Narendre Modija i američkog predsjednika Donalda Trumpa (2. veljače) i sporazum o slobodnoj trgovini između Indije i EU-a tjedan dana prije (nakon 20-ak godina pregovora) dugoročno i strateški svrstavaju tu zemlju uza zapadnu stranu u aktualnome rebalansu globalnog poretka.
Resetiranje globalnog tržišta
Istodobno za SAD i EU ti su sporazumi važna brana porastu ovisnosti o Kini, a Indiji daju snažan poticaj u njezinoj bilateralnoj utakmici s Kinom. A za dosadašnju kinesku dominaciju u Aziji i njezinu ambiciju da je pretvori u globalnu dominaciju najozbiljniji su izazov u posljednjih četvrt stoljeća, obilježenih kineskim naizgled nezaustavljivim rastom i razmjernim porastom utjecaja. 'Ruski efekt' Trumpova carinskog sporazuma s Modijem, koji se u medijskim analizama gura u prvi plan, samo je taktičke prirode.
Dogovor između Modija i Trumpa da Indija prestane kupovati rusku naftu i okrene se američkim i u budućnosti venezuelskim energentima možda može djelovati kao dodatan motiv Putinu u pregovorima o završetku rata u Ukrajini. No na strateški dubljoj razini Indija u sljedećim (vjerojatno) desetljećima za SAD i EU na području gospodarske suradnje postaje ono što je dosad bila Kina. Nadajmo se, uz ponešto naučenih lekcija.
Ta dva carinsko-trgovinska sporazuma iznimno su važna i za transatlantsko savezništvo. Pokazuju naime da ispod nesuglasica i sukoba na površini, na dubljim razinama SAD i EU djeluju u istom smjeru, u ograničavanju globalnoga kineskog utjecaja i ovisnosti o Kini. I da to čine koordinirano. Drugo, EU je pokazao da ima ulogu u tom procesu i da je spreman koristiti se njome. Radi snaženja vlastitog samopouzdanja nije nevažno što je sporazum između EU-a i Indije o slobodnoj trgovinskoj zoni prethodio američkom sporazumu o carinskim tarifama. Riječ je o planiranom, indijaosmišljenom i dugoročnom resetiranju globalnog tržišta. Uostalom, EU je o sporazumu s Indijom pregovarao 20-ak godina, premijer Modi bio je jedan od prvih gostiju predsjednika Trumpa nakon izbora, Indija je bila drugo vanjskopolitičko odredište potpredsjednika J. D.-ja Vancea, čija je supruga Usha indijskog podrijetla...
U međuvremenu svi su sudionici odigrali neke taktičke poteze koji im jačaju poziciju u finišu dogovora. To taktičko balansiranje, dakako, uključuje i indijskog premijera Modija, koji je u posljednjih godinu dana unaprijedio svoje odnose s Putinovom Rusijom kupnjom ruske nafte, (sve dosad) izbjegavajući zapadne sankcije, i zatoplio iznimno kompleksne odnose sa Xijevom Kinom.
No što se resetiranja globalnog tržišta tiče, situacija je sada sljedeća: zona slobodne trgovine EU-a i Indije najveća je na svijetu, uključuje oko dvije milijarde ljudi i četvrtinu svjetskog BDP-a. Kad se tomu doda i sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura (Brazil, Argentina, Urugvaj, Paragvaj – zasad), to je tržište od dodatnih 300 milijuna ljudi. I to je prostor u kojemu kreatori gospodarskih politika EU-a (pa i Hrvatske) u novome poretku trebaju tražiti svoje prilike.
Prednost funkcionalne demokracije
Važno je također pitanje je li Indija spremna preuzeti ulogu 'Kine budućeg doba'. Kinesko je gospodarstvo i dalje vpznatno veće od indijskoga, Indija ima velik trgovinski deficit s Kinom, ali dinamika razvoja, koju vizionarski provodi premijer Modi, na njezinoj je strani. Kad je o stanovništvu riječ, Indija je prema brojnosti blago nadmašila Kinu, 10-ak je godina 'mlađa' od nje; razvoj zasniva na uslugama, IT sektoru i AI tehnologijama, koji zasad izgledaju kao industrije budućnosti; ubrzano se nastoji riješiti ovisnosti o Kini proizvodnjom hardvera za IT industriju i ulaganjima u trgovačku infrastrukturu; ubrzano se otvara stranim investicijama...
Indijska funkcionalna demokracija (daleko od savršene), zbog koje je u brzini razvoja bila inferiorna centraliziranomu, jednopartijskom kineskom upravljanju, danas se pokazuje kao prednost. Uostalom, kao da postoji neka tajna veza između velike siječanjske čistke zapovjednog vrha u kineskoj vojsci i serije pogubljenja tajkuna upravo iz IT sektora, uz najavu (još) strožega državnog nadzora, i finiširanja trgovinskih dogovora Indije s EU-om i SAD-om.
Višnja Starešina


