Baltik, Jadran, Crno more – prostor infrastrukturnog i gospodarskog razvoja nove Europe
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 26 Veljača 2026 13:54
Kada su bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i bivši poljski predsjednik Andrzej Duda ujesen 2015. predstavili inicijativu Baltik – Jadran kojoj je zatim pridruženo i Crno more, Putinova aneksija Krima i puzajuća okupacija Donecka i Luhanska bile su već svršeni čin.
Dakako, nije tu bila riječ o geopolitičkoj inovativnosti dvoje bivših predsjednika, već o starijoj poljskoj geopolitičkoj doktrini povezivanja srednjoeuropskih zemalja koju je u ovoj moderniziranoj varijanti čvrsto podupro SAD (mandat Baracka Obame).
Gotovo nitko od tadašnjih (geo)političkih umova stare (zapadne) Europe nije prepoznao važnost te inicijative. Ili barem zbog sebičnih interesa nije želio prepoznati zašto bi bilo važno, u prvoj fazi infrastrukturno (prometnice, energetika), bolje povezati zemlje srednje i istočne Europe.
U sjećanje mi se urezao jedan briefing Steffena Seiberta, najvjernijeg tumača politike bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, kojem je cilj bio rastumačiti nam svu genijalnost njezine politike otvorenih vrata imigrantima i dovršetka plinovoda Sjeverni tok 2. Na moje pitanje kako u tom kontekstu vidi inicijativu Triju mora odgovorio je sarkastično: – A što je to? Poljska je tada istinski strahovala da će ruskim plinskim monopolom u Europi biti izručena Putinovoj Rusiji.
U Poljskoj jača mreža NATO-ovih baza
Sedam godina poslije, nakon Putinove invazije na Ukrajinu, dok su se u znak potpore satima truckali 'brzim' vlakovima 40 kilometara na sat prema ukrajinskoj granici pa prema Kijevu, većina je europskih lidera čak i na svojoj koži spoznala koliko su srednja i istočna Europa prometno zapuštene i međusobno nepovezane. Počelo je to zaostajanje još nakon Prvoga svjetskog rata, produbilo se nakon Drugoga kada je taj dio Europe pripao sovjetskom natokomunističkom bloku. No nije se supstancijalno promijenilo ni nakon raspada komunističkog bloka. Samo su avioni preusmjereni iz Moskve u Bruxelles. Međusobna je prometna povezanost izostala, željeznice su zapuštene, neusporedive s onima u zapadnoj Europi, ceste se grade sporo, energija je nastavila dolaziti iz Moskve.
A onda je ruska invazija na Ukrajinu pokazala ne samo da je obrana zapadnoeuropskih država u potpunom kaosu već i da je tako infrastrukturno zapuštena srednja i istočna Europa neobranjiva, svim članstvima (NATO, EU) unatoč. Sjetite se samo one panike da će u staroj Europi nestati kruha i ulja kada je nakon invazije Putin blokirao prijevoz ukrajinskih žitarica Crnim morem, a kopnom ih zbog zapuštene prometne infrastrukture, ne samo ukrajinske već i one članica NATO-a i EU-a, nije bilo moguće prevesti. Osim ponešto u ruksacima lidera koji su hodočastili u Kijev.
Hipotetska su nagađanja bi li bilo drukčije da je stara Europa odmah prepoznala, prigrlila i integrirala u EU prioritete Inicijative triju mora. No ona je sad tu, pred zamahom, kao sljedeći korak u resetiranju globalnog poretka na europskom tlu. Njezine su granice utvrđene transformacijom NATO-a i američke uloge u europskoj obrani, uz mnogo veće europsko financiranje te obrane. Javni prostor pune spinovi o kraju NATO-a i povlačenju američkih vojnika iz Europe, a u Poljskoj snažno jača mreža NATO-ovih baza, kao i američka vojna prisutnost: u Wrocłavu se gradi najveća europska logistička baza, u Redzikowu uz Baltik u planu je dodatna modernizacija europskoga proturaketnog štita uz povećanje američke vojne prisutnosti. Baltik i Arktik strateški su najosjetljivija područja zapadne obrane zbog internetske infrastrukture, čije eventualno uništenje može poslati i Europu i SAD u kameno doba.
Samoodrživi vojni grad u Rumunjskoj
Na Jadranu će zrakoplovna baza u Avianu biti ojačana i tehnikom i američkim vojnicima (koji su postali funkcionalno geopolitikasuvišni u njemačkom Ramsteinu). U Rumunjskoj, 20-ak kilometara od Crnog mora, 300 km morske udaljenosti od Odese (pod ukrajinskom vojnom kontrolom) i 400 km od Sevastopolja (Krim, pod ruskom kontrolom), nastavlja se (nado)gradnja zračne baze Mihail Kogălniceanu, koja će biti veća od njemačkog Ramsteina.
Bit će to samoodrživi vojni grad za deset tisuća vojnika i njihovih obitelji, u kojem će dio američkih vojnika biti zamijenjen europskim. Nadam se, i hrvatskim vojnicima kada se za to steknu uvjeti. Jer to su ta tri mora među kojima će se u sljedećoj fazi graditi prostor infrastrukturnog i gospodarskog razvoja nove Europe. Važno je da ljudi koji vode hrvatsku državu i gospodarstvo to prepoznaju prije nego što im to 'pokaže vrijeme' ili kaže Trumpov good guy za Europu, državni tajnik Marco Rubio.
Višnja Starešina
