Sud EU nameće priznavanje ‘rodnog identiteta’; ADF: Udar na suverenitet država
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 15 Ožujak 2026 18:03
ADF tvrdi da je Sud u ovom slučaju dao prednost ”transrodnoj ideologiji i življenom rodnom identitetu” u odnosu na nacionalno zakonodavstvo koje spol definira biološki.
Međunarodna organizacija ADF International oštro je reagirala na najnoviju presudu Suda Europske unije tvrdeći da ona predstavlja ”još jedan napad na nacionalne nadležnosti i suverenitet država članica”. Prema priopćenju organizacije, Sud EU je u presudi o bugarskom zakonodavstvu zaključio da države članice nisu ovlaštene spriječiti pravno priznavanje rodnog identiteta svojih državljana kada su oni iskoristili pravo slobodnog kretanja unutar Europske unije.
ADF tvrdi da je Sud u ovom slučaju dao prednost ”transrodnoj ideologiji i življenom rodnom identitetu” u odnosu na nacionalno zakonodavstvo koje spol definira biološki.
Organizacija također kritizira činjenicu da je Sud u presudi koristio ženski oblik prezimena podnositeljice zahtjeva, iako je predmet prvotno registriran pod muškim oblikom prezimena.
U priopćenju se navodi i da korištenje pravila o slobodi kretanja kao temelja za izmjene nacionalnih pravila o osobnom statusu ”otvara ozbiljna pitanja o demokratskoj odgovornosti i zaštiti biološkog spola u zakonodavstvu država članica”.
Presuda u predmetu Shipova
Presuda Suda EU donesena je u predmetu Shipova (C-43/24), koji se odnosi na bugarsku državljanku registriranu pri rođenju kao muškarac.
Osoba danas živi u Italiji, gdje je započela hormonsku terapiju i predstavlja se kao žena. Od bugarskih sudova zatražila je da joj priznaju ženski spol i izmijene podatke u matičnim registrima.
Njezin zahtjev odbijen je na temelju bugarskog zakonodavstva koje, prema tumačenju Vrhovnog kasacijskog suda Bugarske, pojam spola razumije isključivo u biološkom smislu te ne dopušta promjenu podataka o spolu, imenu i osobnom identifikacijskom broju. Takvo tumačenje poziva se na javni interes, uključujući moralne i religijske vrijednosti bugarskog društva.
Bugarski Vrhovni kasacijski sud zatražio je od Suda EU tumačenje usklađenosti takvog zakonodavstva s pravom Unije.
Sloboda kretanja kao ključni argument
Sud EU presudio je da zakonodavstvo države članice koje ne dopušta izmjenu podataka o spolu za vlastitog državljanina koji je iskoristio pravo slobodnog kretanja može biti protivno pravu EU.
Sud je naglasio da države članice imaju nadležnost nad izdavanjem identifikacijskih dokumenata, ali tu nadležnost moraju provoditi u skladu s pravom Europske unije.
Prema obrazloženju presude, nesklad između rodnog identiteta osobe i podataka u službenim dokumentima može u svakodnevnim situacijama – poput identifikacijskih provjera, prelaska granice ili profesionalnih okolnosti – stvarati ozbiljne poteškoće i ograničiti pravo na slobodno kretanje unutar EU.
Sud je pritom podsjetio i na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, koja štiti pravo na privatni život, a time i ”rodni identitet”. Države članice stoga moraju osigurati jasne i učinkovite postupke za njegovo pravno priznavanje.
Odnos nacionalnog i europskog prava
U presudi se također navodi da pravo EU ne dopušta da nacionalni sud bude vezan tumačenjem vlastitog ustavnog suda ako takvo tumačenje sprječava primjenu prava EU kako ga tumači Sud Europske unije.
Sud EU u postupku prethodnog pitanja ne odlučuje izravno o sporu, nego daje tumačenje prava Unije. Konačnu odluku u predmetu donijet će bugarski sud u skladu s tom presudom.
