Kako ultraprerađena hrana šteti metaboličkom, reproduktivnom i imunološkom zdravlju?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 13 Travanj 2026 07:07
Konzumacija UPF-a dovodi do prosječnog kalorijskog viška i doprinosi istiskivanju konzumacije nutritivno zdrave hrane
Istraživači su sve bliže rješavanju zagonetke kako ultraprerađena hrana (UPF) šteti metaboličkom, reproduktivnom i imunološkom zdravlju na načine koji se ne mogu objasniti samo kalorijama ili lošim nutrijentnim profilom, navodi se u novom znanstvenom izvješću.
Odgovor možda ne leži samo u onome što ta hrana sadrži, već i u načinu na koji je tvrtke proizvode kako bi maksimizirale profit i kako ona djeluje na tijelo, navodi se u izvješću koje je ovog mjeseca objavila dr. Mathilde Touvier u časopisu ‘Nature Reviews Endocrinology.’ U njemu se sugerira da ultra-prerađena hrana (dalje: UPF, ultra-processed food) može nanijeti štetu na više načina osim svog nutritivnog profila. (Vidjeti: Dr. Mathilde Touvier: „Health effects of ultra-processed food: uncovering causal mechanisms” – Nature Reviews Endocrinology 22, 66-67; https://www.nature.com/articles/s41574-025-01218-5).
Opasna konzumacija
Dr. Mathilde Touvier je direktorica istraživanja u ‘Insermu’ i glavna istraživačica kohorte ‘NutriNet-Santé’. Između ostalog, dr. Touvier koordinira istraživanja o vezama između prehrane i zdravlja, na primjer, glavna je istraživačica u okviru granta Europskog istraživačkog vijeća ERC Consolidator 2020.-2025. o utjecaju industrijske hrane, aditiva u hrani i prerade hrane na zdravlje s više od 370 publikacija u ovom području. (Za više, vidjeti: https://www.swissre.com/profile/Mathilde_Touvier/ep_7f433a ).
Slane grickalice i slatka hrana osmišljene su kako bi zamijenile obroke s manje kalorija koji su mogli uključivati voće, povrće, meso i druge cjelovite namirnice. Ali one također mijenjaju prirodne sastojke kako bi potaknule ovisnost i prekomjernu konzumaciju te unose kemijske aditive i onečišćujuće tvari koje migriraju iz ambalaže u hranu.
Ultraprerađene žitarice za doručak, na primjer, obično se proizvode od rafiniranih žitarica zajedno sa šećerom i drugim aditivima koji ih čine kaloričnijima i manje hranjivima. Minimalno prerađene žitarice od cjelovitih žitarica jednostavno se čiste, valjaju ili tostiraju i pakiraju s malo ili bez dodanih sastojaka.
„Konzumacija UPF-a dovodi do prosječnog kalorijskog viška i doprinosi istiskivanju konzumacije nutritivno zdrave hrane“, napisala je Touvier. „Ovi čimbenici su među mogućim objašnjenjima učinaka UPF-a na zdravlje, ali ne objašnjavaju njihov cjelokupni utjecaj.”
Prehrana bogata UPF-om istiskuje tradicionalne prehrambene obrasce diljem svijeta
Velika meta-analiza u časopisu ‘Nature Food’, također objavljena u prosincu 2025., ponavlja taj zaključak. Analiza otkriva da prehrana bogata UPF-om istiskuje tradicionalne prehrambene obrasce diljem svijeta, narušavajući kvalitetu prehrane i povećavajući rizik od više kroničnih stanja putem različitih bioloških mehanizama. (Vidjeti: Fiona Coleman: „Cumulative evidence on ultra-processed foods and health” – Nature Food 6, 1107 (2025); https://www.nature.com/articles/s43016-025-01278-w ).
Značajno je, kažu ti istraživači, da je veličina rizika usporediva – iako u suprotnom smjeru – sa zaštitnim učincima povezanim s mediteranskom prehranom.
Uzeti zajedno, nalazi doprinose sve većem broju dokaza da su bolesti povezane s prehranom, potaknute jedinstvenim prehrambenim proizvodima i industrijama usmjerenima na profit, prijetnja javnom zdravlju.
Prekretnica u istraživanju ultraprerađene hrane?
Ultra-prerađena hrana i pića obično se proizvode u tvornicama, često sadrže umjetne boje, sladila, emulgatore, konzervanse i druge aditive za poboljšanje okusa, teksture, boje i roka trajanja. Uobičajeni primjeri uključuju pakirane grickalice, slatkiše, brzu hranu, zaslađena pića i gotova jela s visokim udjelom šećera, nezdravih masti, soli i aditiva, a niskim udjelom esencijalnih hranjivih tvari.
Godinama su istraživače zbunjivale studije koje su pokazale da je ultra-prerađena hrana povezana sa štetnim biološkim učincima poput pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti, neplodnosti i imunološke disfunkcije te skraćenog životnog vijeka, čak i kada su ljudi konzumirali isti broj kalorija kao i oni koji su jeli minimalno prerađenu hranu. Izvješće pokazuje da je ova godina (2025.) označila prekretnicu jer su se pojavili brojni dokazi koji su objašnjavali zašto se te štete događaju.
Proizvodnja UPF-a često uključuje rastavljanje i ponovno sastavljanje cjelovitih namirnica na načine koji mogu promijeniti brzinu njihove konzumacije i način apsorpcije hranjivih tvari. Također se obično prethodno pakiraju i skladište tjednima, mjesecima ili čak godinama (a ponekad se zagrijavaju ili ponovno zagrijavaju u svojim spremnicima), što omogućuje kemikalijama iz pakiranja da migriraju u hranu.
Stvaraju naviku
Mnogi UPF-ovi su namjerno dizajnirani da budu hiper-ukusni i da stvaraju naviku, čak i ovisnost, otimajući puteve ‘nagrađivanja’ u mozgu. Također predstavljaju zdravstvene rizike zbog aditiva u hrani i kemikalija u pakiranju koje stupaju u interakciju s ljudskim tijelom na načine koji se tek sada rigorozno proučavaju, kaže dr. Touvier.
Drugi mogući razlog zašto UPF-ovi mogu naštetiti zdravlju su aditivi koje sadrže. Godinama se nije smatralo da ovi aditivi značajno utječu na metabolizam, rizik od kroničnih bolesti ili crijevne bakterije kod ljudi. No prema izvješću, istraživanja iz proteklih pet godina sugeriraju da neki aditivi zapravo mogu utjecati na sve to.
Dr. Touvier se oslanja na niz dobro provedenih, velikih studija o dugoročnim zdravstvenim ishodima, kratkoročnih randomiziranih kontroliranih ispitivanja i laboratorijskih eksperimenata na životinjama, ljudima ili laboratorijski uzgojenim stanicama kako bi pokazao kako se te štete mogu odvijati.
To uključuje:
Značajno randomizirano kontrolirano ispitivanje otkrilo je da prehrana bogata ultra-prerađenom hranom narušava kardiometaboličko i reproduktivno zdravlje„bez obzira na prekomjerni unos kalorija.” Zdravi mladi muškarci kojima je dodijeljena prehrana bogata UPF-om dobivali su na težini, iskusili su pogoršanje profila kolesterola i imali su nižu razinu hormona od normalne, uključenih u korištenje energije i proizvodnju sperme.
Istraživači su također primijetili smanjeno kretanje spermija, hormonalne poremećaje i povišene razine ftalata u krvi, što upućuje na štetne učinke izloženosti kemikalijama u ambalaži, uz prehranu. Sudionici su također imali niže od normalnih razina litija, minerala bitnog za pravilno funkcioniranje mozga, koji cirkulira u krvotoku.
Druga studija pokazala je promjene u tjelesnim mikrobima kroz generacije miševa i veći rizik od dijabetesa tipa 2 povezan s emulgatorima, tvarima koje se često konzumiraju kako bi se hrana izmiješala.
Treća studija pokazala je da su osobe u dobi od 18 do 21 godine konzumirale više hrane i jele kada nisu gladne nakon samo dva tjedna ‘izloženosti’ ultraprerađenoj prehrani, što sugerira da bi adolescencija mogla biti posebno osjetljivo razdoblje za razvoj prehrambenih navika sličnih ovisnosti koje povećavaju dugoročni rizik od bolesti.
Regulatorna slijepa točka: Aditivne smjese, dugoročni učinci
Desetljećima su proizvođači UPF-a, uključujući nekoliko velikih prehrambenih marki koje su nekoć bile u vlasništvu najvećih svjetskih duhanskih kompanija, poticali globalnu potrošnju. Također su umanjivali zdravstvene probleme koristeći marketinške, lobističke i političke strategije za proširenje prodaje i otpor regulaciji.
U međuvremenu, regulatori poput Europske agencije za sigurnost hrane i Američke agencije za hranu i lijekove uvelike su se oslanjali na testove sigurnosti osmišljene prije nekoliko desetljeća.
Ove procjene, uz studije i metrike koje vodi industrija, usredotočuju se na kratkoročnu toksičnost i obično procjenjuju aditive jedan po jedan, umjesto da procjenjuju njihove dugoročne učinke ili kako se ponašaju u stvarnim smjesama.
Izvješće ističe ovu regulatornu slijepu točku kao nespojivu s novom znanošću. Na primjer, velika prospektivna kohortna studija na 108.643 odrasle osobe povezala je dvije uobičajene kombinacije aditiva – ne pojedinačne aditive – s većom incidencijom dijabetesa tipa 2.
Laboratorijska studija iz 2025. godine slično je otkrila da mješavine aditiva uzrokuju toksične učinke u modelima ljudskih stanica debelog crijeva, jetre, bubrega i neurona koji nisu uočeni kada su tvari testirane zasebno.
„Do sada su procjene sigurnosti aditiva u hrani provedene za svaku tvar pojedinačno, dok milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju mješavine aditiva,” napisala je dr. Touvier.
Potrebne su snažnije akcije za zaštitu javnog zdravlja, izjavila je dr. Touvier. Ranije ovog mjeseca, San Francisco je podnio prvu vladinu tužbu protiv velikih proizvođača UPF-a. Više od 100 zakona na državnoj razini kojima se predlažu ograničenja ili zabrane određenih sastojaka hrane uvedeno je diljem SAD-a 2025. godine.
Drugi koraci trebali bi kombinirati edukaciju, prehrambene preporuke i jasnije označavanje hrane. Također su potrebni stroži marketinški propisi i fiskalne politike osmišljene kako bi minimalno prerađena, nutritivno zdrava i održiva hrana bila pristupačna i dostupna svima, rekla je dr. Touvier: „Postojeći dokazi dovoljno su jaki da opravdaju hitne javnozdravstvene akcije za smanjenje izloženosti ultra-prerađenoj hrani.”
Autor:
Pamela Ferdinand: „Ultra-processed foods damage health in ways that calories don’t explain, new study says” – U.S. Right to Know, 18. 12. 2025.; https://usrtk.org/healthwire/how-ultra-processed-foods-damage-health/
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med./hrvatski-fokus.hr
