Europska unija u tišini rješava problem: Cijene rastu, ruski energenti zabranjeni, a američki skupi
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Ožujak 2026 17:02
Europska unija ponovno se suočava s međunarodnim energetskim šokom, ali ovaj put bez otvorenog priznavanja. Kako cijene nafte i plina rastu zbog izraelsko-američkog rata s Iranom i rizika koji utječu na rute u Perzijskom zaljevu, u Bruxellesu se ustalila jasna uputa: ne govoriti o izvanrednom stanju. Za The European Conservative piše Javier Villamor.
Za razliku od 2022., kada je prekid odnosa s Rusijom prisilio na aktivaciju izvanrednih mjera, institucije EU-a sada radije upravljaju situacijom putem tehničkih odluka, daleko od velikih političkih objava.
Ovaj ponedjeljak to je jasno pokazao. Energetsko pitanje nije se raspravljalo na konferencijama za medije ili u svečanim govorima, već u dvoranama za sastanke gdje su diplomati, vojni dužnosnici i stručnjaci gotovo u stvarnom vremenu ažurirali scenarije rizika.
Europska unija djeluje kao da je sustav dovoljno stabilan
U Političkom i sigurnosnom odboru te u vojnim tijelima EU-a razmatran je utjecaj rata s Iranom na Hormuški tjesnac, opskrbu ukapljenim prirodnim plinom iz Perzijskog zaljeva i rast cijena Brenta, dok su istodobno radne skupine Vijeća za energetiku i Odbor za industriju i energetiku Europskog parlamenta počeli pretvarati tu procjenu u vrlo konkretne odluke.
Pitanja na stolu bila su koliko plina skladištiti, kakvu fleksibilnost dopustiti u vezi s ciljem od 90 % zaliha do 2027. te kako ubrzati projekte obnovljivih izvora i nuklearne energije kako bi se smanjila vanjska ovisnost.
Kontrast s 2022. ne može se zanemariti. Tada su postojale krizne deklaracije, izvanredni paketi i dalekosežne političke odluke. Sada je strategija drugačija. Europska unija djeluje kao da je sustav dovoljno stabilan, iako je u praksi kontinent ponovno izložen čimbenicima koje ne kontrolira.
Prilagodba sustava bez priznavanja krize
Sastanci posljednjih dana potvrdili su da prioritet nije redizajnirati energetsku politiku, već spriječiti da rast cijena postane veliki politički problem.
Komisija radi na privremenim mjerama za ublažavanje učinka skupljeg plina i nafte, dok države članice raspravljaju o tome koliko se pravila o skladištenju mogu ublažiti bez ugrožavanja opskrbe sljedeće zime.
Rasprava se vrti oko detalja koji rijetko dospijevaju u naslovnice, ali imaju izravan utjecaj na gospodarstvo. Razina zaliha, rokovi za punjenje skladišta ili dopušteni manevarski prostor svake zemlje u ispunjavanju ciljeva mogu napraviti razliku između podnošljivih računa i nove industrijske krize.
Sve se to događa u mnogo nestabilnijem međunarodnom kontekstu nego prije tri godine. Eskalacija na Bliskom istoku ponovno je pokazala da europski energetski sustav uvelike ovisi o ranjivim pomorskim rutama. Prijevoz nafte i plina iz Perzijskog zaljeva i dalje je ključan, a svaki incident u Hormuškom tjesncu odmah izaziva napetosti na tržištu i rast cijena.
Europa ostaje integrirana u globalni sustav u kojem se sukobi brzo odražavaju na cijenu energije. U međuvremenu, sve se opskrbe iz Rusije postupno ukidaju.
Strategija usvojena nakon invazije na Ukrajinu omogućila je brzo smanjenje uvoza ruskog plina, ali nije uklonila energetsku ranjivost. Samo je promijenila njezino podrijetlo.
Kontinent je prešao s ovisnosti o relativno stabilnim cjevovodnim isporukama na veće oslanjanje na pomorski transport iz nestabilnijih regija i na znatno konkurentnije globalno tržište.
Rat s Iranom ponovno je iznio taj problem na površinu. Smanjenje opskrbe iz Katara i napetosti koje utječu na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu smanjile su dostupnu ponudu i podigle cijene, prisiljavajući europske zemlje da traže alternative na međunarodnom tržištu.
Sjedinjene Američke Države jačaju svoju poziciju
U ovom novom scenariju glavni dobitnik ponovno su Sjedinjene Američke Države. Američki ukapljeni prirodni plin (LNG) postao je najpouzdaniji resurs za Europu kada druge rute zakažu, a svaka međunarodna kriza povećava njegovu važnost u opskrbi kontinenta.
Od 2022. američki izvoz u Europu kontinuirano raste, a trenutačne napetosti na Bliskom istoku dodatno su ojačale taj trend. Kada Perzijski zaljev postane nestabilan, europske zemlje okreću se američkom LNG-u čak i ako je skuplji, jer pruža političku sigurnost i stabilnu opskrbu.
Europska energetska politika tako i dalje ostaje oblikovana vanjskim čimbenicima, od regionalnih sukoba do promjena u strategiji Washingtona.
U Bruxellesu se ponavlja ideja da je Unija bolje pripremljena nego 2022. zahvaljujući pravilima o skladištenju i diversifikaciji opskrbe. Međutim, situacija posljednjih mjeseci pokazuje da energetska autonomija i dalje ostaje ograničena te da svaka međunarodna kriza zahtijeva nove prilagodbe.
Razlika je u tome što ovaj put neće biti velikih objava. Drugi energetski rat u četiri godine upravlja se kroz tehničke sastanke, radne dokumente i odluke koje rijetko izlaze izvan zidova institucija EU-a.
