Dok dolar jača, Trump najavljuje skori kraj rata, a Rubio promjene u NATO-u
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 02 Travanj 2026 09:49
Dodao je i da SAD više neće pomagati drugim državama u osiguravanju opskrbe energentima kroz Hormuški tjesnac te da će se one morati same snalaziti.
Rat s Iranom i prateće geopolitičke napetosti utječu na sigurnosne odnose, posebno unutar NATO-a, te na kretanje globalnih financijskih tržišta i cijena energenata, pri čemu SAD zbog svoje energetske pozicije ostvaruje određene ekonomske koristi.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je da bi američka vojna operacija u Iranu mogla završiti u roku od dva do tri tjedna, uz poruku da će se Washington povući nakon što, kako tvrdi, Iran bude onemogućen u razvoju nuklearnog oružja. Paralelno s time, državni tajnik Marco Rubio poručio je da SAD nastavlja vojnu kampanju te upozorio na moguće preispitivanje odnosa unutar NATO-a, nakon što je Španjolska ograničila američki pristup zračnom prostoru i bazama.
U istom kontekstu globalnih napetosti, američki dolar bilježi jačanje zbog statusa sigurne valute, dok analitičari ističu da SAD, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača i neto izvoznika energije, može imati i ekonomske koristi od rasta cijena energenata koji često prate geopolitičke krize.
Trump: Rat bi mogao završiti u roku od dva do tri tjedna
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da bi SAD mogao završiti svoju vojnu operaciju protiv Irana u roku od dva do tri tjedna i da Hormuški tjesnac, koji je blokirala Islamska Republika, više nije njegov problem.
“Uskoro ćemo napustiti operaciju u Iranu”, rekao je novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće. Dodao je i da bi se završetak rata mogao dogoditi “u roku od dva tjedna, možda dva tjedna, možda tri”.
Donald Trump poručio je da Iran ne mora sklopiti sporazum sa SAD-om kako bi sukob završio, naglasivši da je ključni uvjet potpuno onesposobljavanje Irana da razvije nuklearno oružje. Nakon toga, SAD bi se povukao iz operacije.
Dodao je i da SAD više neće pomagati drugim državama u osiguravanju opskrbe energentima kroz Hormuški tjesnac te da će se one morati same snalaziti.
U međuvremenu je najavljeno da će se Trump obratiti naciji s novim informacijama o Iranu.
Rubio: Iran treba u potpunosti odustati od nuklearnog oružja te razvoja projektila i dronova
Američki državni tajnik Marco Rubio u intervjuu za Al Jazeeru govorio je o ciljevima rata u Iranu i aktualnim pregovorima s Teheranom. Rubio je izjavio da su pregovori s Iranom u tijeku putem posrednika te da će Washington nastaviti vojnu kampanju dok Teheran ne odustane od svojih nuklearnih i raketnih programa.
Glavni zahtjev SAD-a je da Iran u potpunosti odustane od nuklearnog oružja te razvoja projektila i dronova koji mogu ugroziti zemlje Perzijskog zaljeva. Iako Washington tvrdi da je riječ o prijetnji regiji, iranski analitičari naglašavaju da je njihova strategija obrambena i usmjerena na odvraćanje u asimetričnom sukobu.
SAD također jasno poručuje da neće dopustiti iransku kontrolu nad Hormuškim tjesnacem te da će on ostati otvoren bez obzira na razvoj situacije, dok iranska strana zatvaranje vidi kao privremeni ratni pritisak.
Prema Rubiju, američka vojna operacija napreduje brzo – već su ostvareni ključni ciljevi poput slabljenja iranskih zračnih i pomorskih snaga, a ostatak bi mogao biti dovršen u roku od nekoliko tjedana. Iako SAD službeno ne postavlja promjenu režima kao cilj, otvoreno poručuje da bi takav razvoj događaja podržao i eventualno pomogao.
Kritika NATO saveznika i moguća revizija saveza
Rubio je rekao da su neke članice NATO-a uskratile SAD-u korištenje zračnog prostora i vojnih baza tijekom sukoba te da bi Washington nakon rata mogao preispitati savez.
”Postoje zemlje poput Španjolske, članice NATO-a koju smo obvezni braniti, a koja nam uskraćuje korištenje zračnog prostora i čak se time hvali. Postavlja se pitanje – što SAD dobiva zauzvrat?”
”Ako je NATO samo o tome da mi branimo Europu, a oni nama uskraćuju baze kada su nam potrebne, to nije dobar aranžman. Sve će se to morati ponovno razmotriti”, zaključio je Rubio.
Pozitivni i negativni učinci rata na američko gospodarstvo
Američki dolar kratkoročno je ojačao nakon izbijanja sukoba, ponajprije zbog svoje tradicionalne uloge tzv. sigurne valute u razdobljima geopolitičke nestabilnosti.
U takvim okolnostima investitori se često povlače iz rizičnijih tržišta i kapital preusmjeravaju u američke državne obveznice i dolar, što potiče njegov rast. Reuters je u više svojih analiza izvijestio da je dolar ojačao protiv drugih valuta jer investitori traže sigurnije imovine uslijed napetosti izazvanih sukobom s Iranom.
Analize redovito ističu da geopolitičke krize, uključujući napetosti na Bliskom istoku, dovode do jačanja dolara upravo zbog tog ”safe-haven” efekta.
Naime, SAD već godinama zauzima poziciju jednog od najvećih svjetskih proizvođača i neto izvoznika energije, osobito ukapljenog prirodnog plina (LNG) i nafte. Prema podacima američke Energy Information Administration (EIA), SAD je postao vodeći svjetski proizvođač nafte i jedan od ključnih izvoznika LNG-a, čime ima značajnu ulogu na globalnom energetskom tržištu.
Upravo zbog te strukture, rast cijena energenata, koji često prati geopolitičke krize, može imati i pozitivan učinak na američko gospodarstvo kroz povećane prihode energetskog sektora i jačanje izvozne bilance.
Međutim, uz navedene kratkoročne pozitivne učinke, sukob istodobno donosi i značajne ekonomske i društvene troškove za SAD. Rat u Iranu za SAD donosi prije svega rast cijena goriva, pri čemu benzin doseže gotovo 4 dolara po galonu, što smanjuje kupovnu moć kućanstava jer ljudi više troše na gorivo, a manje na druge potrepštine.
Također porast cijena nafte povećava inflaciju za oko 0,5–1 posto, što otežava rad Federalnih rezervi, može odgoditi smanjenje kamatnih stopa te dovesti do skupljih kredita i hipoteka. Sve to može usporiti gospodarski rast SAD-a, djeluje kao ”porez” na ekonomiju i može smanjiti BDP, dok dodatno pogađa potrošače, tvrtke i povećava politički pritisak zbog rasta troškova života.
