Švicarska pod pritiskom: Rast kriminala povezan s azilantima iz sjeverne Afrike
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 09 Travanj 2026 15:04
Švicarske vlasti suočene su sa sve većim pritiskom zbog porasta kriminala povezanog s mladim muškarcima iz sjeverne Afrike koji prolaze kroz sustav azila u zemlji. Nekoliko kantona upozorava da ponovljeni počinitelji preopterećuju policiju i tužiteljstva, iako su njihove šanse za dobivanje azila praktički nepostojeće.
Podnositelji azila iz Alžira, Marko i Tunisa nerazmjerno zastupljeni u slučajevima krađa i sitnog kriminala
Na problem je ukazao list “NZZ am Sonntag”, koji je izvijestio da podnositelji zahtjeva za azil iz Alžira, Maroka i Tunisa ne samo da su gotovo uvijek odbijeni, već su i nerazmjerno zastupljeni u slučajevima krađa i sitnog kriminala u više dijelova Švicarske.
Problem je osobito izražen u njemačkim govornim kantonima, gdje dužnosnici navode da su prisiljeni povećati ophodnje, ubrzati kaznene postupke i pojačati koordinaciju kako bi spriječili kaznena djela prije nego što osumnjičenici nestanu, ponovno počine kaznena djela ili odu dalje.
Prema najnovijim podacima navedenima u izvješću, prošle je godine 2.127 Alžiraca podnijelo zahtjev za azil u Švicarskoj, no zaštita je odobrena samo u 0,3 posto slučajeva. Odgovarajuće stope bile su 0,7 posto za Marokance i 2,5 posto za Tunižane, što je znatno niže nego za podnositelje iz zemalja poput Eritreje i Afganistana. Unatoč tim zanemarivim stopama odobravanja, švicarske vlasti i dalje obrađuju velik broj zahtjeva iz arapskih zemalja, omogućujući podnositeljima da ostanu u zemlji tijekom postupka, a često i nakon njega.
Glavna problematična skupina
Studija konzultantske tvrtke Ecoplan, izrađena za saveznu vladu i kantone, identificirala je tražitelje azila iz sjeverne Afrike kao glavnu problematičnu skupinu u statistici kriminala. U izvješću se navodi da, iako obično provode samo kratko vrijeme u Švicarskoj, gotovo 60 posto njih tijekom tog razdoblja bude optuženo za neko kazneno djelo. Uključeni muškarci često se nazivaju “Harraga”, termin koji se koristi za mlade migrante iz sjeverne Afrike koji putuju bez dokumenata i za koje se kaže da “spaljuju svoje papire”.
Sigurnosni dužnosnici u nekoliko kantona sada tvrde da bi razmjeri problema mogli biti čak i veći nego što početne brojke sugeriraju. U Thurgauu je nedavno sigurnosno izvješće istaknulo porast krađa iz vozila od 242 posto, pri čemu je broj slučajeva porastao sa 74 na 253. Prema izvješću, polovicu riješenih slučajeva počinili su tražitelji azila iz sjeverne Afrike.
U Aargauu su dužnosnici naveli da velik udio krađa također počine muškarci iz Alžira, Maroka i Tunisa. Tri četvrtine od 900 riješenih slučajeva pripisano je osumnjičenicima iz te tri zemlje. Tamošnje vlasti također vode popis ponovljenih počinitelja, a 19 od 50 imena na tom popisu dolazi iz zemalja Magreba. Jedan 17-godišnji Alžirac, prema riječima glasnogovornika policije, prošle je godine osuđen za osam krađa iz vozila, uz krađe u trgovinama, provale, džeparenje i druga kaznena djela.
Stalna ponavljanja kaznenih djela
Slična upozorenja izdana su i drugdje. U Zürichu je direktor sigurnosti Mario Fehr izjavio da su Alžirci i Marokanci posebno uočljivi u krađama svih vrsta. Solothurn je najavio osnivanje novog kantonalnog tijela dijelom zbog ponovljenih počinitelja sitnog kriminala u sektoru azila. U St. Gallenu je kantonalna vlada navela da osobe iz Magreba zaokupljaju i policiju i tužiteljstva krađama mobitela, provalama u automobile i stanove, često koristeći više lažnih identiteta.
Tužitelji u St. Gallenu izdali su prošle godine 1.765 kaznenih naloga samo protiv ove skupine. Florian Schneider, glasnogovornik kantonalne policije St. Gallena, rekao je da se s nekim počiniteljima susreću više puta u roku od nekoliko sati. “Vidjeli smo neke ponovljene počinitelje tri puta u jednom danu”, rekao je, opisujući demoralizirajući ciklus za organe reda uzrokovan slabim odvraćanjem i stalnim ponavljanjem kaznenih djela. Također je naveo da policajci redovito nailaze na osumnjičenike koji su “često nagle naravi i vrlo nasilni.
Postojeće mjere nisu dovoljne
Švicarske vlasti pokušavaju odgovoriti bržom obradom slučajeva i jačom koordinacijom između policije i migracijskih službi. Na saveznoj razini, Državni ured za migracije ukazalo je na nekoliko već uvedenih mjera. Od početka 2024. godine vlasti su održale strateške sastanke, angažirale bivše policajce radi poboljšanja razmjene informacija s regionalnim snagama te osnovale posebnu radnu skupinu usmjerenu na ponovljene počinitelje. Vlada je također navela da ubrzava postupke azila i daje prioritet deportaciji osuđenih kriminalaca, a početna procjena pilot-projekta očekuje se u nadolazećim mjesecima.
Kritičari tvrde da te mjere nisu ni približno dovoljne. Beat Stauffer, iskusni novinar i dugogodišnji stručnjak za Magreb citiran u izvješću, rekao je da je trenutačna situacija “ludost” te pozvao na znatno stroži pristup. Smatra da Švicarska svake godine troši desetke milijuna franaka na obradu zahtjeva iz zemalja čiji se državljani odbijaju u gotovo 99 posto slučajeva, dok mnogi od odbijenih potom godinama ostaju na hitnoj socijalnoj pomoći. Prema njegovu mišljenju, zahtjevi za azil iz zemalja poput Alžira i Maroka trebali bi se obrađivati samo ako se na samom početku mogu dokazati uvjerljivi razlozi, piše Remix.
