Poljaci o posljedicama Orbanovog pada: Vučić na cjedilu, a Hrvatska preuzima glavnu riječ
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 14 Travanj 2026 11:03

U tom smislu, promjena smjera u Budimpešti, koja je i nastupila pobjedom Magyara, utjecat će na način na koji Beograd artikulira svoje interese na europskoj razini i preoblikovati dinamiku svog angažmana s institucijama EU-a, potencijalno smanjujući opseg mađarske podrške u pregovaračkim procesima.
Trijumf Petera Magyara i njegove stranke desnog centra Tisza na nedjeljnim izborima označava kraj jedne ere u Mađarskoj.
Snažan mandat koji je Magyar dobio otvara mu put za korjenite reforme, obnovu vladavine prava i, ono što je ključno za Budimpeštu, deblokadu milijardi eura iz fondova Europske unije. Uz očekivanu demontažu autokratskog sustava Viktora Orbana, ova izborna prekretnica najavljuje i novi smjer u vanjskoj politici. Poseban fokus bit će na redefiniranju odnosa sa susjednim zemljama, pri čemu bi zaokret najviše mogle osjetiti Hrvatska i Srbija. Na tom je tragu i analiza Varšavskog instituta u kojoj se istražuje utjecaj mađarskih izbora na susjedne države koje su usko povezane s Budimpeštom unutar mreže regionalnih političkih i ekonomskih međuovisnosti.
U analizi koju potpisuje Karolina Skobejko, a koja je objavljena baš na dan samih izbora u Mađarskoj, prikazuje se kako su se odnosi Mađarske s Hrvatskom i Srbijom posljednjih godina razvijali na sasvim različite načine. Za Srbiju je relevantnost mađarskih izbora izravna i proizlazi iz visoke razine političke i ekonomske međuovisnosti dviju zemalja. Odnos između Aleksandra Vučića i Viktora Orbána predstavlja političko usklađivanje u kojemu vođa služi kao središnja os suradnje koja obuhvaća i političku koordinaciju i razvoj zajedničkih infrastrukturnih projekata.
Energetski sektor je od posebne važnosti, a Srbija i Mađarska su usko povezane energetskom i kritičnom infrastrukturom, kao i suradnjom usmjerenom na osiguranje stabilnosti opskrbe. U kontekstu rastućih sigurnosnih zabrinutosti oko kritične infrastrukture u regiji, ova pitanja dobivaju strateški značaj za regionalnu stabilnost, navodi se dalje u ovoj analizi koja stiže iz Poljske. Također se naglašavaju politička i društvena dimenzija u odnosima između Srbije i Mađarske, posebno zbog mađarske manjine u Vojvodini koja služi kao važan kanal utjecaja u bilateralnim odnosima.
Što mađarski izbori donose Hrvatskoj?
U tom kontekstu, mađarski izbori se u Beogradu doživljavaju kao faktor koji može utjecati na trajnost trenutačnog modela suradnje. Potencijalne političke promjene u Budimpešti mogle bi se pretvoriti u promjene u načinu na koji Srbija artikulira svoje interese na europskoj razini, kao i u dinamici svojih odnosa s institucijama EU, ističe se u analizi. S druge strane, u hrvatskom slučaju, značaj mađarskih izbora je indirektniji i prvenstveno povezan s energetskom politikom i kontrolom nad strateškom infrastrukturom.
Odnose Hrvatske i Mađarske oblikuju, između ostalog, sporovi oko upravljanja energetskom imovinom (uključujući slučaj INA-MOL) i uloga naftovoda JANAF, koji - usred ograničenja opskrbe s Istoka - dobiva na važnosti kao alternativna transportna ruta za Srednju Europu. Hrvatska dosljedno jača svoju poziciju regionalnog energetskog čvorišta, oslanjajući se na energetsku infrastrukturu i pristup alternativnim izvorima, uključujući LNG terminal na otoku Krku. U tom kontekstu, potencijalne političke promjene u Mađarskoj mogu utjecati i na smjer i na dinamiku regionalne suradnje. Istodobno, kao država članica EU-a, Hrvatska je čvrsto usidrena u okviru zajedničkih politika EU-a, što njezinim djelovanjem daje više institucionalni nego bilateralni karakter.
Promjena smjera u Budimpešti i posljedice za Beograd
U zaključku analize Varšavskog instituta navodi se da će promjena u mađarskom političkom krajoliku zahtijevati od Srbije da prilagodi svoj trenutačni model regionalne suradnje, koji se uvelike temelji na bliskoj političkoj koordinaciji i personaliziranim vezama njihovih dosadašnjih vođa. U tom smislu, promjena smjera u Budimpešti, koja je i nastupila pobjedom Magyara, utjecat će na način na koji Beograd artikulira svoje interese na europskoj razini i preoblikovati dinamiku svog angažmana s institucijama EU-a, potencijalno smanjujući opseg mađarske podrške u pregovaračkim procesima.
Za Hrvatsku, ishod mađarskih izbora služi kao važna referentna točka za budući oblik regionalne suradnje u energetskom sektoru, posebno u smislu usklađivanja Mađarske s političkim smjerovima EU-a. U širem smislu, mađarski izbori ilustriraju kako se političke promjene u srednjoj i istočnoj Europi protežu izvan domaće politike, utječući na strukturu regionalnih odnosa.


