Treba li za lažne dojave o bombama povećati zatvorske kazne: Što slijedi nakon hibridnih napada?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 30 Travanj 2026 11:07
U posljednjih pet godina, izvjestio je nedavno RTL doneseno je 129 osuđujućih presuda za lažne dojave.
Najstroža kazna je od jedne do dvije godine zatvora i odnosi se samo na pet posto slučajeva, dok se najčešće za lažno dojavljivanje o podmetnutim bombama takve dojavitelje uvjetno kažnjava.
U rasponu od dvije godine zatvora za mali broj prijestupnika do uvjetne kazne za većinu nalaze se blaže kazne od dva do šest mjeseci, rjeđe do godinu dana, a deset posto osuđenih dobije jedan do tri mjeseca zatvora.
Od srijede 22. travnja do danas zagrebačke škole, vrtići i trgovački centri pa ovaj tjedan i medijske redakcije, a u konačnici i najveća zagrebačka bolnica, KBC Zagreb dobili su zajedno više od 500 dojava o podmetnutim bombama. I postupak je naravno uvijek isti. Evakuacija, učenika, štićenika, kupaca i zaposlenika. Dolazak policije, utvrđivanje stanja, traženje bombi, zaključak o lažnoj dojavi i povratak na početne pozicije. Izgleda, kako bi se čekala nova dojava o bombi. Svaku je potrebno provjeriti. I sve to košta.
E-mailovi s Baltika?
Tko šalje prijetnje koje stižu e -mailom? Ne zna se. Policija pošiljateljima za koje sumnja da prema mjestu slanja nisu iz Hrvatske nije još uspjela ući u trag. Surađuje se, kažu, s europskim institucijama. Pošiljatelj se, dakle, tako dobro sakrio u bespućima interneta da ga / ih je nemoguće naći, a njemu, njoj ili njima lako je moguće terorizirati ljude. Prema informacijama Jutarnjeg lista, server s kojih e-mailovi stižu navodno je u nekoj od baltičkih država.
Moguće je naravno, protumačit će stručnjaci da se pošiljatelj dojava o bombama nalazi u Hrvatskoj, pije kavu negdje na osunčanoj terasi, možda čak i pokraj mora dok se odvija akcija slanja e-mailova koju je predhodno isprogramirao. I što imamo na dnevnom redu? Ljutnju u školama iz kojih već traže mogućnosti onlie nastave, nevoljskost u bolnici da se cijela evakuira na valu lažnih dojava, ali i uglavnom ljude otupjele na prijetnju.
Cijela priča traje već tjedan dana i više manje u javnom diskursu dolazimo do suglasja da je riječ o hibridnom ratovanju, jer kako drugačije kvalificirati evakuacije nakon kojih se provjerava ima li bombe u zgradi? Pomalo mogli bismo otići toliko daleko da se usuglasimo kako domaća policija nije baš sposobna ući u trag kibernetičkom kriminalu koliko bi se sposobnom možda željela prikazati.
Jesu li kazne preblage?
I to je ono što zapravo ponajviše i zabrinjava. Netko negdje iz dana u dan uspješno dokazuje da može terorizirati građane diljem Hrvatske naganjajući ih na evakuacije i provjere i da vrlo uspješno može izmicati onima koji ga traže. No, što i ako ga / nju / ih nađu i uhvate? Ako je / su hrvatski državljani skupi li se dovoljno dokaza podići će se optužnica, a ako nije / nisu hrvatski državljani onda se pokreće procedura europskog uhidbenog naloga. I onda? E pa onda prema dosadašnjem iskustvu, oko pola godine zatvora ili uvjetna kazna. Dovoljno blago za egzibicioniste ili pak ozbiljne kriminalce da testiraju granice pitajući se dokle hrvatsku policiju mogu vući za nos?
Prema svemu što stručnjaci kažu, izgleda dugo. Stoga bi možda pomoglo da se u ovom slučaju stvarno iziritiranim građanima obrati neka viša instanca domaće vlasti, recimo premijer Andrej Plenković ili njegov ministar pravosuđa Damir Habijan. U obraćanju bi trebali predstaviti zakonske izmjene koje će biti donesene u kratkom roku, a omogućit će da se, budu li nađeni, dojavljivači (jer dojave su stvarne, a bombe su lažne) pospreme u zatvor na najmanje deset godina. Nekad i sama mogućnost izrazito visoke kazne djeluje odbojno prema počinjenju nekog kaznenog djela.
A u međuvremenu o priči iza vijesti ne znamo zapravo ništa. Postoji li motiv ozbiljniji od izazivanja kaosa, stvaranja panike i iritiranja policije? Pravi kaos zapravo nisu uzrokovali, paniku nitko nije priznao iako ‘bomba’ nikad ne zvuči dobro, no iziritirani su svi. Jel se to netko poigrava ili nešto želi poručiti? Ako je ovo drugo, onda što je poruka?
Dragana Radusinović/direktno.hr
