Što to radi naš nesuđeni guvernerov nasljednik? Skupinu Hrvata proglasio je ozloglašenima
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 04 Lipanj 2026 07:53
"Inflacija pada, hrana pojeftinjuje, a BDP raste tri puta brže nego u eurozoni", naslov je kojim je Jutarnji list ispratio guvernera Borisa Vujčića na važnu poziciju potpredsjednika Europske središnje banke.
Naslov je satkan od njegovih vlastitih opaski o stanju hrvatske ekonomske stvarnosti koje je iznio poslovno se opraštajući od domovine. Važno je da sve dobro izgleda kad odlazite, zar ne? Ne. Važno je da povjerujemo da dobro izgleda. Trebali bismo stoga povjerovati da dobro izgleda i Vladin paket antiinflacijskih mjera koje nam je skrojio ministar financija Tomislav Ćorić, nesuđeni Vujčićev nasljednik u udobnoj guvernerskoj fotelji.
Antiinflacijske mjere Vlade do sada su doživjele ogroman broj sitnih udaraca. Sitnih jer snažan udarac nema tko zadati. Inflacija je u Hrvatskoj u travnju u Hrvatskoj prema europskom mjernom standardu iznosila 5,4 posto predvođena rastom cijena energenata za 17,5 posto i cijena usluga za 8,2 posto.
Vlada je odlučila da će oslobađanjem od poreza svih umirovljeničkih plaća za potrošnju osloboditi 180 milijuna eura. Kroz lisnice pola milijuna umirovljenika. Znamo li koliko teško većina umirovljenika u Hrvatskoj živi ovoj se mjeri nitko ne može usprotiviti. Ali činjenica jest da je vlast pod antiinflacijske mjere, dakle one koje bi trebale suzbijati inflaciju, podvela oslobađanje za potrošnju 180 milijuna eura. Umirovljenici, njih 541 tisuća imat će više za trošenje. Bogati naravno više od siromašnih.
Skupina je odjednom proglašena ozloglašenom
No, ministar financija se jamačno dobro oznojio radeći i više noći pod slabim svjetlom kako bi štedio struju kako bi se domislio načina kako da namakne taj novac. Pala mu je u oko skupina od 101 tisuće ljudi u kategoriji paušalnih obrtnika. Skupina je odjednom proglašena ozloglašenom. Kako polovicu skupine čine siromasi, a drugu polovicu ovi koji drže glavu malo iznad površine vode odlučeno je da će otprilike 50 tisuća paušalnih obrtnika državi na ime poreza i doprinosa iduće godine dati 60 milijuna eura više nego ove godine. Bogatiji više, a siromašniji manje, ali po glavi oko 1200 eura više nego ove godine.
Obrtnicima se iz džepa izbija novac za investicije u njihovo poslovanje, izbija im se novac sa štednje s 42 dana bolovanja na teret poslodavca, jer sami su sebi poslodavci, i izbija im se iz džepa novac za uvijek moguće 'crne dane' u ekonomski oskudnim godinama koje zaposlene u državnom sektoru zasigurno neće pogoditi ni približno snažno. Valja ponoviti da je država odlučila od 50-ak tisuća ljudi uzeti 60 milijuna eura. Nazvali su to antiinflacijskim mjerama pri punoj svijesti i zdravoj pameti znajući da tih 60 milijuna eura treba zaraditi na tržištu izmorenom inflacijom.
U idućem koraku sada već od rada sasvim oznojen naš nesuđeni guvernerov nasljednik našao je još jedno polje za branje eura. Podići će najnižu stopu poreza na turistički krevet, onu koju danas plaćaju iznajmljivači u lokalnim jedinicama koje su odlučujući o razini poreza odlučile biti blage. Jednostavno je. Mali iznajmljivači su zapravo smetnja razvoju svakog velikog turističkog biznisa pa ih povećanjem poreza treba motivirati da se prestanu baviti iznajmljivanjem i posvete se deficitarnim poslovima, primjerice bivanjem čistačima u velikim hotelskim lancima. Ministar turizma Tonči Glavina rješenje je našao u poruci 'Odradite koje noćenje više', što se lijepo nastavlja na raniju poruku 'ne dižite cijene' i jednostavno kao da moli da se ministru odgovori da bi i on mogao dati više sebe za budućnost hrvatskog turizma u zamjenu za recimo 30 posto manju naknadu u obliku plaće od poreznih obveznika. Valja ponoviti da su podizanjem najnižeg poreza turističkim iznajmljivačima izbili novac za poboljšanje turističke ponude i podizanje kvalitete koju inače redovito zazivaju.
Kada 1. travnja 2027. sve administrativne cijene porastu...
Oporezivanje prekomjerne dobiti ovdje ostavljam za kraj jer to je mjera zamišljena da razveseli mase, a ne da oporezuje kapital jer te dobiti na kraju godine uopće ne mora biti pa ćemo vidjeti kad se bude trebalo objaviti tko je koliko takvog poreza platio hoće li lista obveznika biti čisto bijeli list papira. I to su nazvali antiinflacijskim mjerama.
No, znojenje naših ministara u požrtvovnom radu za našu svakodnevicu oslobođenu inflacije tu ne staje. Vlast je odlučila da će nam u zamjenu za podizanje davanja koje se primjene na cijelu godinu dati zamrzavanje cijena koje se primjenjuje na prva tri mjeseca.
Kada 1. travnja 2027. sve administrativne cijene porastu, u vlasti će računati da smo proljeće 2026. već zaboravili. To su nazvali antiinflacijskim mjerama. I nema se tko buniti. Među obrtnicima 50 tisuća ljudi koji nikad ne znaju što im donosi poslovno sutra nema dovoljno onih koji će imati dovoljno vremena da prosvjeduju. Isplativije je pokušati zaraditi za harač s mišlju da je jednom u Hrvatskoj ukinuto kmetstvo pa će možda i još jednom.
Skupina koja je iduća na udaru
Nema ni među iznajmljivačima u turizmu puno onih koji u lipnju imaju vremena za pobunu. Pregaženi troškovima poslovanja zaista će se potruditi odraditi koju noć više. Za ministra. Za domovinu. Iako znaju da viziji domovinske turističke budućnosti nisu najmiliji likovi.
Na kraju će se vlast pohvaliti kako subvencionira cijene plina, struje i goriva. Ograničava cijene 100 proizvoda ili kategorija proizvoda. No, cijene energenata vlast subvencionira kako ne bi imala pobunu naroda, a od ograničavanja dijela cijena nema velike koristi jer su rasle one neograničene. Pohvalit će se i da je kad se sve uprosječi stopa PDV-a 20 posto, a ne 25 posto pa je opravdano zapitati se jesu li ministri na nekom sastanku zapravo zaključili da je preniska?
Sve su ovo nazvali antiinflacijskim mjerama, a zapravo su oslobodili 180 milijuna eura umirovljenicima, uzeli 60 milijuna eura obrtnicima te neutvrđen iznos novca iznajmljivačima u turizmu, a korporacije će se snaći da izbjegnu oporezivanje prekomjernog profita bude li ga uopće. E da, zamrznuli su plaće u javnom i državnom sektoru. One čiji je rast do sada pojela inflacija. O privatnom sektoru u kojem ljudi rade za plaću od poslodavca, onom gdje su u prosjeku plaće u proteklim godinama najmanje rasle ne treba razgovarati. Ta je skupina iduća na udaru. U ovom krugu nije dirana. Važno je da se guverner Vujčić oprosti porukom da ptičice pjevaju, a cvijeće cvijeta.
Dragana Radusinović/direktno.hr
