Beograd ostaje bez europskog novca, Stier tvrdi: 'Komisija vidi što se događa u Srbiji'
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 04 Lipanj 2026 14:03
Smatra da, osim u retorici, nema razlika u odnosu prema Srbiji između Europskog parlamenta i Komisije. "Kako Srbija ne provodi reforme i nazaduje u pitanjima vladavine prava, tako joj je Europska komisija zaustavila isplatu određenih sredstava iz Plana rasta. Nema formalne odluke o povlačenju sredstava, ali se sve zaustavilo dok se uvjeti ne ispune", poručio je.
Zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a Davor Ivo Stier u emisiji N1 televizije komentirao je europski godišnji izvještaj o Srbiji te stanje s europskim integracijama i položaj Hrvata u BiH.
"Izvještaj o Srbiji dobit će veliku većinu na vanjskopolitičkom odboru EP-a, a očekujem da će tako biti i na plenarnoj sjednici u srpnju. Godišnji izvještaj o Srbiji konstatira da u Srbiji, nažalost, nema napretka. Štoviše, došlo je do nazadovanja u vladavini prava i neovisnosti pravosuđa, došlo je do problema zbog usvajanja zakona koji sužavaju neovisnost pravosuđa, pogotovo u domeni tužiteljstva, i jačaju političku kontrolu nad tužiteljstvom", naglasio je Stier.
Smatra da Srbija mora promijeniti sporne i tzv. Mrdićeve zakone i sve vratiti na stanje prije njihova stupanja na snagu te sanirati posljedice tih zakona. "U izvještaju su izraženi kritički tonovi, utemeljeni na činjenicama, ali se konstatiraju i pomaci. Bilo je određenih pomaka u suradnji s OESS-om oko izbornog zakona, pitanje nacionalnih manjina je i dalje vrlo važno i tu ima puno posla, ali neki su problemi riješeni. Nastava na hrvatskom jeziku u Tavankutu konačno se održava, ali taj problem nije ni trebao postojati", istaknuo je Stier.
Dodao je kako je Srbija i dalje duboko podijeljena, da se europska integracija više retorički spominje nego što se provodi u reformama, a problem je i što dio opozicije bježi od europskih tema. "Dio opozicije bježi od europskih tema, kritizira vlast jer je išla prema normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija ne ostvaruje napredak, stoji na mjestu, nazaduje u nekim segmentima, a otvoreno je i pitanje političke orijentacije zemlje. Sjedenje na više stolica je službena politika Srbije", kazao je europarlamentarac.
Srbija ostaje bez europskog novca
Smatra da, osim u retorici, nema razlika u odnosu prema Srbiji između Europskog parlamenta i Komisije. "Kako Srbija ne provodi reforme i nazaduje u pitanjima vladavine prava, tako joj je Europska komisija zaustavila isplatu određenih sredstava iz Plana rasta. Nema formalne odluke o povlačenju sredstava, ali se sve zaustavilo dok se uvjeti ne ispune", poručio je.
Na pitanje je li Europski parlament kritičniji prema Srbiji od Europske komisije, Stier je odgovorio da je izvještaj EP-a oštriji, ali da u praksi Komisija vidi što se zbiva pa zato Beogradu ne isplaćuje sredstva jer uvjeti nisu ispunjeni. Komentirajući izbor novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Stier je rekao da bi moglo doći do komplikacija jer su se SAD i EU udaljile u stavovima, a EU smatra kako je logično da visoki predstavnik bude iz zemalja Unije jer je BiH kandidatkinja za članstvo.
"Novi visoki predstavnik treba biti iz EU i ubrzati proces 'Od Daytona do Brisela', pripremiti zemlju da se može nositi s pregovorima i članstvom u EU i da ta zemlja više ne bude pod protektoratom međunarodne zajednice, nego da suvereno donosi odluke. Treba ići prema zatvaranju Ureda visokog predstavnika u BiH, a u tom procesu i lokalni političari trebaju preuzeti odgovornost za svoju zemlju i izaći iz logike blokade. Moraju deblokirati dva zakona i izabrati glavnog pregovarača s EU", istaknuo je Stier.
'Neće biti nadglasavanja'
Kad je riječ o pravima hrvatskog naroda u BiH, Stier je mišljenja da će se to riješiti novim izbornim zakonodavstvom jer postojeći diskriminira Hrvate kao konstitutivni narod, ali diskriminira i sve građane. "Međunrodna zajednica treba potaknuti lokalne političare da dođe do tog dogovora. Na jesenskim općim izborima možda nećemo imati problem s nadglasavanjem i situacijom da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Denis Bećirović i Bakir Izetbegović u utrci su za bošnjačkog člana, a to će biti borba za svaki bošnjački glas pa je moguće da ne bude akcija da se dio Bošnjaka usmjeri na biranje hrvatskog člana. No, i ako ne bude slučaj da hrvatski član bude izabran voljom Bošnjaka, a ne Hrvata, to ne rješava suštinsko pitanje izbornog zakona", upozorio je Stier za N1.
Upitan podržava li ideju o zasebnoj hrvatskoj izbornoj jedinici, odnosno fomriranje trećeg entiteta u BiH, Stier je ponovio kako se ravnopravnost treba osigurati kroz reformu izbornog zakonodavstva, koja će omogućiti hrvatskom narodu da sam bira svoje predstavnike na svim razinama vlasti.
