Tko je zapravo pao na nacionalnim ispitima? 'U ovom slučaju treba revidirati učitelje'
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 12 Lipanj 2026 09:52
Prosječnost. Jedna je to riječ u koju stane sav opis rezultata nacionalnih ispita koje su iz osam predmeta pisali učenici osmih razreda osnovne škole, dok su učenici četvrtih razreda ispite pisali nacionalne ispite iz tri predmeta.
Možemo ih promatrati kao obrazovnu statistiku nastalu tako što su učenici tijekom cijelog jednog mjeseca u nejednakim uvjetima rješavali testove iz kojih im se rezultati nizašto ne priznaju. Statistiku koja govori o njihovu pojedinačnom znanju ili sposobnosti da se na licu mjesta snađu u ‘pribavljanju tog znanja’, ali i statistiku koja jasno pokazuje svu bol obrazovnog sustava. Rezultate nacionalnih ispita koje su pisali 15-godišnjaci možemo promatrati i kao pokazatelj obrazovne kvalitete ljudskog kapitala koji će u narednim desetljećima nositi domaću ekonomiju. Učenici su bolji u jezicima, naravno stranim, ne u materinjem te u društvenim predmetima. Lošiji su u biologiji, kemiji i fizici, u prosjeku nisu prešli 50 posto točnosti.
I to nije samo ove godine, to je već godinama tako i svake je godine jednako porazno. Ekonomija koja želi više inženjera, više inovatora i više visoko produktivnih radnika bi morala imati među djecom bolju uspješnost u rješavanju nacionalnih ispita iz matematike, fizike, kemije i biologije. Raspon prosječne uspješnosti od 40 do 60 posto može se tumačiti tako da obrazovni sustav proizvodi stabilnu prosječnost pa će time dati neku sigurnost, ali istovremeno uskratiti iskorak ekonomiji koja vapi za tehničkim i analitičkim kompetencijama.
Pojednostavnimo li, izgleda da ono čemu smo do 15. godine uspjeli naučiti učenike osnovnih škola nije naravno dovoljno da ekonomiji omogući napredovanje kroz razvoj i kreaciju. No, prije nego osudimo generacije učenika na još jednu patnju upisivanja srednjih škola uz vrednovanje uspjeha na nacionalnim ispitima izuzetno je važno zapitati se tko je to zapravo ocijenjen rezultatima nacionalnih ispita? Da, ocijenjeno je znanje učenika koji su testove pisali, ali u prosjeku je ocijenjen i kapacitet njihovih učitelja da ih nauče. Kapacitet njihovih učitelja da ih motiviraju.
Rezultate prvo treba primijeniti na davanje ocjene učitelju
Ekonomija koja želi rasti, a da bi se dalje razvijala mora rasti brže od razvijenih ekonomija u obrazovnom sustavu od malih nogu mora proizvoditi ljude koji žele biti bolji od prosjeka. Ali ne onako kako se to u hrvatskom obrazovnom sustavu prečesto radi, metodama zastrašivanja i neumornog ispitivanja, već metodama motiviranja i stvaranja interesa i želje za znanjem. Bi li uspjeh na nacionalnim ispitima trebao biti vrednovan za upis u srednju školu? Ne bi smio biti vrednovan tako sve dok javni obrazovni sustav ne osigura jednake uvjete za sve učenike koje obrazuje. Pod jednakim se uvjetima podrazumijeva podjednaka kvaliteta učitelja iz matematike, fizike, kemije, biologije, povijesti, geografije i hrvatskog jezika. Rezultate nacionalnih ispita prvo treba primijeniti na davanje ocjene učitelju onih koji su ispit pisali, a tek naknadno njima samima.
Primjerice, kako su nacionalni ispit u prosjeku riješili učenici nekog odabranog učitelja u odnosu na prosjek? Ako je rezultat značajno niži od prosjeka učitelje bi trebalo revidirati, a ako je rezultat značajno viši od prosjeka tada učitelje treba nagraditi.
Rezultati nacionalnih ispita mogu poslužiti koječemu, međutim, ne smije se zanemariti njihova uloga u kojoj jasno pokazuju koji učitelji imaju bolje prosjeke uspješnosti. Ta je statistika nužna kako bi pokazala koliko su hrvatski učenici u osnovnim školama zapravo žrtve nebrige sustava koji baš ništa nije učinio da im omogući kvalitetnije učitelje iz područja u kojima na rezultatima pokazuju lošiji uspjeh. Država koja ne može osigurati kvalitetne nastavnike matematike i nema mehanizama da ih adekvatno plati ne smije nametati svojim 15-godišnjim učenicima nacionalne ispite kao uvjet za upisivanje daljnjeg obrazovanja. Učini li to, može odmah kapitulirati i reći da će baš kao u srednjem vijeku značajno bolje prilike imati oni koji mogu izdvojiti dovoljno novca za paralelno obrazovanje.
Dragana Radusinović/direktno.hr
