Zašto je Hezbollah tako važan za Iran?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 18 Lipanj 2026 07:29
Situacija na Bliskom istoku ponovo eskalira. Unatoč krhkom primirju između Irana s jedne strane irante Izraela i SAD-a s druge i dalje dolazi do vojnih incidenata, međusobnih napada i prijetnji.
Tijekom noći s utorka na srijedu ponovo je došlo do vojnih akcija nakon što je srušen helikopter američke vojske. Nakon raketnih napada šijitskog Hezbollaha i saveznika Irana na sjever Izraela, izraelska vojska je tijekom vikenda gađala ciljeve u predgrađima libanonskog glavnog grada Beiruta. Ubrzo nakon toga Teheran je odgovorio raketnim napadima na izraelski teritorij. Izrael je zatim uzvratio napadima na ciljeve u Iranu.
Najnovija eskalacija prijeti da poništi napore za postizanje sporazuma s Iranom, kojim američki predsjednik Donald Trump želi okončati sukobe u regiji.
Iranska regionalna strategija pod pritiskom
„Iz iranske perspektive trenutno postoji jedan ključni prioritet: da se Hezbollah uzme u obzir u mogućim političkim dogovorima i mirovnim pregovorima“, kaže stručnjak za Bliski istok Arman Mahmoudian sa Sveučilišta Južna Florida. Svaki sporazum podrazumijeva obostrane ustupke.
Za Teheran je, međutim, od presudne važnosti da Hezbollah ne postane predmet pregovora. Za Iran se ovdje ne radi samo o Hezbollahu, već općenito o iranskom regionalnom utjecaju.
„Ako Hezbollah i dalje bude izložen izraelskim napadima, a istovremeno se stekne dojam da ga Teheran ostavlja na cjedilu, to bi moglo imati ozbiljne posljedice za Iran i poljuljati povjerenje drugih aktera povezanih s Iranom u regiji – poput hutista u Jemenu ili šijitskih milicija u Iraku. Hezbollah se, na kraju krajeva, uključio u ovaj sukob prvenstveno iz lojalnosti prema Iranu i napao Izrael nakon ubojstva Hameneija.“
Nakon izbijanja rata s Iranom 28. veljače i ubojstva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, libanonska Hezbollahmilicija Hezbollah ispalila je rakete na Izrael i tako stala na stranu Teherana u ovom ratu.
Izrael je odgovorio bombardiranjem južnih predgrađa Beiruta i drugih dijelova sjeverne susjedne države. Time se rat proširio i na Libanon.
Hezbollah kao višenamjenska organizacija
Šijitski Hezbollah nastao je početkom 1980-ih godina tijekom građanskog rata u Libanonu i nakon izraelske invazije na tu zemlju. U Libanonu, pored sunita (oko 32 posto stanovništva), živi i oko 31 posto šijita, kao i brojne kršćanske zajednice, Druzi i Alaviti.
Šijitski Iran odigrao je ključnu ulogu u osnivanju Hezbollaha nakon Islamske revolucije 1979. godine i tu organizaciju podržava financijski, vojno i ideološki. Pokret raspolaže vlastitim vojnim krilom, ali je istovremeno zastupljen i kao politička stranka u libanonskom parlamentu te upravlja brojnim socijalnim ustanovama.
Njemačka, SAD i mnoge druge države Hezbollah u cijelosti ili djelomično smatraju terorističkom organizacijom. U Njemačkoj su njegove aktivnosti zabranjene od 2020. godine.
Hezbollah se danas smatra znatno oslabljenim. Izraelski vojni udari posljednjih godina ozbiljno su narušili njegove vojne kapacitete i zapovjednu strukturu. No organizacija je unatoč velikim gubicima uspjela barem djelomično obnoviti svoje strukture, slično kao nakon Libanonskog rata 2006. godine.
Sve veća cijena sukoba s Izraelom
Hezbollah je već desetljećima jedan od ključnih stupova iranske regionalne strategije. Iranski stručnjak Arash Azizi ovu liz iranogiku opisuje kao „Forward Defence“. Prema toj strategiji, Iran pokušava potencijalne prijetnje držati što dalje od vlastitog teritorija, koristeći savezničke aktere za odvraćanje protivnika.
Međutim, ta strategija se djelomično preokrenula. Danas je Iran sve češće prisiljen aktivno štititi svoje saveznike, što podrazumijeva i direktne napade na Izrael, ali i prihvaćanje izraelskih protunapada na iranski teritorij i infrastrukturu.
Nova iranska vlast nastoji podršku Hezbollahu sve više opravdavati nacionalnim sigurnosnim interesima, a manje ideološkim argumentima, naglašava Arash Azizi. „Ipak, ostaje činjenica da Iran, kao država koja sebe vidi u sukobu s Izraelom, ne može jednostavno napustiti svoje regionalne saveznike.“
Istovremeno je za Iran cijena daljnjih sukoba s Izraelom veoma visoka. Gospodarska šteta izazvana ratom je ogromna, životni uvjeti mnogih građana su se pogoršali, a ekonomske perspektive ostaju neizvjesne.
„Nova vlast u Iranu zato ne će morati rješavati samo sigurnosne i vanjskopolitičke izazove, već će morati odgovoriti i na pitanje kakvu budućnost može ponuditi svom stanovništvu.“
