Krhka oklada na budućnost: Kako je Elon Musk postao prvi bilijunaš na krilima očekivanja
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 18 Lipanj 2026 19:01
Svijet je dobio prvog bilijunaša. Elon Musk pustio je na dioničko tržište svoj Space X, a odgovor ulagača bio je takav da ga je vinuo do statusa prvog čovjeka u povijesti čovječanstva koji posjeduje vrijednost od bilijun dolara.
No, Muskovo postajanje prvom milijunašem ima malo ili ništa zajedničkog s dosadašnjim preskočenim ljestvicama, onom prvog milijunaša ili prvog milijardera. Rockefeller kao prvi potvrđeni milijarder posjedovao je naftu, njegov Standard Oil imao je i monopol nad resursom koji je neupitno pokretao svijet u prvoj polovici prošlog stoljeća. Rockefeller je stvarao opipljiv novac.
S Muskom je nešto drugačije. Njegov bilijun iako trenutačno vrlo stvaran u vrijednosti njegove kompanije, donekle je i virtualan jer je umjesto na opipljivoj vrijednosti utemeljen na očekivanjima buće vrijednosti njegova biznisa. Možemo slobodno reći da iznos aktualnog bogatstva prvog globalnog bilijunaša manje počiva na onome što on posjeduje danas, a više na onome što svijet vjeruje da će posjedovati sutra. Igra je to s tržišnom procjenom budućnosti, a ne kao do sada kada je bogaćenje podrazumijevalo naftu, čelik, željeznicu ili barem industriju mode.
Muskov bilijun dolara temelji se na tome što mi eto, pokazali su naše ime ulagači, vjerujemo da bi Muskov Space X mogao dominirati svjetskim transportom, da bi njegov Starlink mogao postati globalna komunikacijska mreža, da će autonomna vozila promijeniti promet, a umjetna inteligencija promijeniti tržišta. Investitori kolektivno vjeruju da će Muskove tvrtke oblikovati novi svijet. Možemo ići toliko daleko da se zapitamo je li uopće riječ o vrijednosti bogatstva po kriterijima kakve smo do sada znali ili bi se Muskov bilijun prije mogao nazvati najvrjednijom okladom na biznis jednog čovjeka u povijesti čovječanstva?
Investitori kolektivno polažu vjeru
Zapravo je vrlo teško ne uložiti. Biti svojevrsnim nevjernikom jer uvijek ostaje onaj ‘A što ako ipak?’ Ipak danas ne govorimo o nafti kao prije stotinu godina kada je ona bila Rockefellerov put na bogataški tron. Danas govorimo o sili od koje se očekuje da će iz temelja mijenjati civilizaciju kakvu poznajemo. I investitori kolektivno polažu vjeru i zato ulažu novac u čovjeka koji ne samo da razvija alate koju mogu mijenjati svijet već u čovjeka kojem se otvoreno ne sviđa svijet kakav jest. I koji ima vlastitu prilično jasnu viziju svijeta kakva bi trebala biti.
Musku poslovno plješće globalna ulagačka scena, a ti isti ljudi koji mu poslovno plješću nerijetko će se zgražati na njegove postupke, mišljenja, opaske i stavove. O ljudima, o društvu, o civilizaciji kakvu poznajemo. Vjerujući u Muskov biznis, ulaganjem u njega, uzdizanjem Elona Muska na tron globalnog bogatstva naivno vjerujemo da istovremeno nismo podržali i njegovu viziju svijeta. Nismo li? Onu viziju u kojoj se do nerazdvojnosti stapaju ljudi i umjetna inteligencija, a svijetom vladaju inženjeri, inovatori i tehnološki procesi, a ne trome, spore društvene i državne strukture kakve danas poznajemo. Ulaganjem u Elona Muska ili jesmo ili nismo podržali svijet humanoidnih robota i čipova implantiranih u ljudska tijela, kolonizaciju Marsa i slične ciljeve.
Po principu, ‘A što ako ipak?’ nemoguće je ostati po strani i nije više uopće upitno da će industrija snova rađati nove bilijunaše. Hoće, jer kapitalizam nema ni jedan drugi smjer u kojem može rasti, uvećavati se, cvjetati i stvarati. Slijedimo li Muska u tehno – feudalizam? Je li nam ova naša zapadnjačka demokracija toliko dotrajala ili zapravo ne razumijemo niti razmišljamo o tome što taj tehno feudalizam stvarno jest? Možemo govoriti o jazu između bogatih i siromašnih koji je sve veći, možemo dovoditi u pitanje je li u redu da jedan čovjek kroz toliko bogatstvo drži u ruci toliku koncentraciju moći, no na ta pitanja teško da ćemo iz žablje perspektive dati neki pametan odgovor.
Moderna bogatstva krhka su koliko su i golema
No, važno je upamtiti da nije baš moguće poslovno ulagati, a time i vjerovati u Muska, a istovremeno tvrditi da se ne slažemo s njegovom vizijom svijeta s ciljem tehno feudalizma i odbacivanja demokracije. Politiku i ekonomiju svakako treba odvojiti, ali budućnost na koju se kladimo traži promjenu od oboje. Moderna bogatstva, pa tako i Muskovo, krhka su koliko su i golema. Ako financijski propadnu, gubitak će biti samo novčani, a kako će u tom slučaju propasti najvećim dijelom očekivanja, govorit ćemo o oporavku od pucanja najvećeg balona ikada.
No, što ako nikada ne propadne i ispuni očekivanja? E, tada će vam Musk reći da novac nikad nije bio primarni cilj. Da bit priče u promjeni društva i načina na koji ljudska civilizacija živi. Jer milijarda ili bilijun, razlika je u nijansi, u osjećaju je drastično manja od razlike između tisuću dolara i 10 milijuna dolara. Čovjek s tisuću dolara može jesti mjesec dana, čovjek s 10 milijuna dolara može sebe i svoje zbrinuti za cijeli život. Čovjek s milijardom dolara može mijenjati štošta u svijetu, a s bilijunom može mijenjati svijet ... I zato na razini bilijuna više nema smisla govoriti o važnosti novca. Sve ostalo postaje važnije. Ili barem ono što želimo da opstane. I ostane.
Dragana Radusinović/direktno.hr
