Što se događa na tržištu rada? Pada potražnja za programerima, traži se drugo zanimanje
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 02 Srpanj 2026 15:01
Istraživanja provedena u SAD-u pokazala su rast potražnje u zapošljavanju filozofa, a pad potražnje u zapošljavanju programera. To ne bi trebalo biti iznenađenje. Tvrtke koje razvijaju modele umjetne inteligencije više ne trebaju puno programera, algoritmi su naučili programiranje i ljudi su postali uglavnom suvišni.
Sada je na dnevnom redu ‘humanizacija’ umjetne inteligencije pa je potrebno omogućiti joj da usvaja spoznaje i znanja ljudske vrste uključujući djela velikih imena svjetske filozofije koja su oblikovala, da sažmemo, proces kako ljudska vrsta razlikuje dobro od zla. Na to se na kraju svodi, na nastojanje da modeli umjetne inteligencije nauče ono što je u postavkama današnje ljudske civilizacije. Da budu moralno ispravni, dobri i pravedni.
Kako odgojiti umjetnu inteligenciju da poštuje moralna i etička načela? Da odlučuje, rezonira, misli i stavlja u kontekst onako kako ‘bi trebalo?’ A kako bi trebalo? Imamo li mi kao ljudska civilizacija zatvoren, koherentan moralni kod? Pa nemamo. Prije će biti da imamo spektar često nespojivih odgovora koji u praksi završavaju tako da civilizacijskim dosegom smatramo onaj trenutak u kojem smo se mirno složili da se ne slažemo. Ili nismo. No, što ćemo s umjetnom inteligencijom, što sustav sve pametnijih algoritama treba činiti u situaciji u kojoj različite etičke teorije daju različito mišljenje? Kako odlučiti o nečemu i odrediti se prema tome ako je to nešto u jednom kontekstu moralno opravdano, a u drugom postaje problematično ili neprihvatljivo?
Primjerice, mi danas hrlimo prema svijetu podatkovnih centara i strelovitog razvoja umjetne inteligencije u čije ime gradimo sve zahtjevnije tehnološke sustave koji traže i troše sve više energije i posljedično sve više zagrijavaju svijet u kojem živimo. Istovremeno u Europskoj uniji nastojimo smanjiti broj krava zato što je izračunato kako imaju pretjeran učinak na globalno zatopljenje. Ustvrdit ćemo da druga istraživanja ionako pokazuju da biftek nije najzdravija opcija već da je bolje preorijentirati se na bijelo meso čija je proizvodnja manje štetna za planet. Energetski zahtjevnu infrastrukturu za novi AI svijet ipak nećemo propitivati jer nam ona treba. Takva je postavka današnjeg vremena, to je smjer za koji vjerujemo da označava napredak... Ili?
Ima li nešto što se ne može preispitivati?
Što se dogodi s umjetnom inteligencijom koja baš sve propituje? Jedan od modela na jednostavno pitanje "Ima li nešto što se ne može preispitivati?" brzo kaže da se baš sve može staviti pod sumnju ako se dovoljno radikalno promijene polazišta. Kako će modeli umjetne inteligencije razumijevati ljudska prava, prava žena, prava djeteta, kako će prosuđivati u kontekstu različitih religija, kako će tumačiti uzroke i posljedice kroz povijest ljudske vrste?
Bit priče je u tome da za oblikovanje novog svijeta koji stvaramo gradnjom umjetne inteligencije neće biti dovoljni pametni ljudi u onome što zovemo STEM područja. Neće biti dovoljni inženjeri s matematičkom logikom. Za novu arhitekturu društva bit će presudna društveno humanistička područja i zanimanja, ljudi koji će biti sposobni oblikovati novi društveni ugovor. Oni koji će se baviti regulacijom umjetne inteligencije, energetskom sigurnošću, obranom, migracijama, kibernetičkom sigurnošću i klimatskom politikom. I sukladno tome, izvjesno je revizijom dominantnog ekonomskog modela u okviru kojeg živimo.
Dragana Radusinović/direktno.hr
