Javni novac, sponzori i Brijuni: Tko financira Šerbedžijin Ulysses?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 04 Kolovoz 2026 13:03
Brijuni, jedna od hrvatskih najelitnijih turističkih destinacija, o kojoj se i danas može od turističkih vodiča čuti da o Brijunima govore kao o nekadašnjem ljetovalištu “velikog svjetskog državnika”, komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, već je više od 20 godina na raspolaganju Radi Šerbedžiji i kazalištu Ulysses.
Iako se tijekom godina smanjila količina proračunskog novca za Šerbedžijin “teatar” i dalje značajan dio sredstava dolazi iz državnog, lokalnih proračuna ili javnih tvrtki.
Tijekom 2025. godine kazalište je ostvarilo ukupne prihode od 626.263 eura.
Od ukupnih prihoda gotovo 278.000 eura ostvareno je prodajom predstava i drugih kulturnih programa, dok je približno isti iznos stigao kroz donacije i potpore. Iz javnih izvora Ulysses je dobio 194.000 eura – 85.000 eura iz državnog proračuna te 109.000 eura od lokalne i regionalne samouprave.
Uz to je primio više od 56.000 eura donacija trgovačkih društava i pravnih osoba te oko 27.000 eura donacija građana. Najveći rashod odnosio se na produkciju programa i usluge, za što je izdvojeno gotovo 396.000 eura.
Organizacija je u novu godinu ušla financijski stabilna jer je iz ranijih razdoblja prenijela višak prihoda od više od 640 tisuća eura. Nakon pokrivanja manjka iz 2025., Ulyssesu je ostalo oko 593 tisuće eura raspoloživog viška, što pokazuje da projekt i dalje raspolaže vrlo solidnim financijskim pričuvama, navodi Teleskop.
Značajna financijska sredstva
Kritičari smatraju da, dok ta umjetnička organizacija raspolaže značajnim financijskim sredstvima i pritom nastavlja primati javne potpore, brojni hrvatski umjetnici i kulturne udruge, među njima i hrvatski branitelji, teško dolaze do potpora potrebnih za svoj rad te se natječu za znatno skromnije iznose iz javnih kulturnih fondova.
Vodstvo Kazališta Ulysses odbacuje kritike tvrdeći da njihov projekt kroz spoj kulture i turizma promovira Hrvatsku u svijetu. Kao dokaz navode gostovanja svjetskih zvijezda poput Angeline Jolie i Vanesse Redgrave. Smatraju da su Brijune pretvorili u jednu od najprepoznatljivijih kulturnih pozornica u okruženju. Pozivaju se i na međunarodnu suradnju kroz kazališnu mrežu RUTA, koja okuplja kazališta iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
No upravo takav koncept, uz višegodišnje izdašno financiranje iz državnih i lokalnih proračuna te korištenje državne infrastrukture na Brijunima, kritičari smatraju primjerom privilegiranog položaja jednog privatnog kulturnog projekta.
Kazalište Ulysses osnovali su književnik Borislav Vujčić i glumac Rade Šerbedžija 2001.
Ravnatelj je kazališta Duško Ljuština, bivši direktor zagrebačkog Kerempuha u čijem je mandatu postavljena dehumanizirajuća predstava Olivera Frljića u kojoj se redateljevi neistomišljenici među kojima su biskup Mile Bogović, dr. Željka Markić, Zlatko Hasanbegović i Marko Perković Thompson prikazani kao svinje koje se na kraju ubija.
Umjetnička voditeljica Ulyssesa je redateljica Lenka Udovički, Šerbedžijina supruga. Par zajedno ima kćeri Ninu, Vanju i Milicu, a Rade ima još dvoje djece iz prvog braka, sina Danila i kćer Luciju.
Kazalište Ulysses već četvrt stoljeća djeluje na Brijunima, gdje izvodi predstave, koncerte i druge umjetničke programe, a njegov zaštitni znak ostala je predstava “Kralj Lear“ u tvrđavi Minor na Malom Brijunu.
Dodatne kontroverzije izazvale su afere poput slučaja “ljetovanja za sedam kuna“ iz 2010. godine, kada je objavljeno da je tadašnji SDP-ov zastupnik Nenad Stazić tijekom boravka na Brijunima plaćao samo boravišnu pristojbu, kao i rasprave o korištenju državne infrastrukture za potrebe festivala. Uz to je otok, sve donedavno, za vrijeme trajanja kazališne sezone bio zatvoren za posjetitelje.
Ministarstvo kulture i javni novac
Ministarstvo kulture nema novca za časopise s velikom tradicijom i ugledom u hrvatskoj kulturi, nema novca za knjige važnih hrvatskih pisaca, knjige hrvatskih branitelja o Domovinskom ratu, ali za Šerbedžiju i njegovo kazalište uvijek ima.
Tako su za Brijunsko ljeto 2025. — dobili 75.000 €, a za festival RUTA 2025. 10.000 €. Iznosi za 2026. korigirani su pa je Brijunsko ljeto dobilo 70.000 €, a festival RUTA 9.000 €.
Uz Ministarstvo kulture i medija RH, kazalište financijski podupiru Istarska županija, Grad Pula (ovisno o programu), a Nacionalni park Brijuni kao institucionalni partner i kroz koncesijska odobrenja osigurava korištenje prostora, što predstavlja značajnu potporu.
Turističke zajednice (HTZ, TZ Istarske županije, TZ Pula i dr.) tijekom godina financirale su pojedine projekte i/ili sudjelovale u promociji, kao i ostale jedinice lokalne samouprave pomogle su pojedina gostovanja i projekte.
Tijekom godina kazalištu su potporu dala i javna trgovačka društva koja su se pojavljivala kao sponzori ili partneri poput INA-e, HEP-a, Hrvatske pošte, Croatia Airlinesa, Hrvatske lutrije. Svaka od tih tvrtki nije nužno davala novčanu potporu, dio je sudjelovao kroz medijsko ili logističko partnerstvo.
NP Brijuni i korištenje resursa
Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, koju ovih dana potresaju korupcijske afere, dobila je milijune iz EU fonda da bi na Mali Brijun smjestili djecu i otok otvorili za javnost, ali jedini koji tamo godinama boravio bio je samo teatar Ulysses, i to po smiješno niskim cijenama.
Nakon niza afera od krivolova do korištenja resursa Nacionalnog parka u privatne svrhe, dosadašnja ravnateljica Nataša Stojkovski podnijela je ostavku.
“Novo ruho Brijuna” predstavljen je kao najznačajniji europski projekt Nacionalnog parka Brijuni. Bespovratna sredstva odobrio je dvojac uhićen u aferi “Softver”, tadašnja ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac i bivši ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric. Obnovom bivših vojnih spavaonica, sedam kućica u neposrednoj blizini uvale svetog Nikole, na drugom po redu najvećem otoku u brijunskom arhipelagu trebao se pružati smještaj predškolskim, školskim i sveučilišnim uzrastima, nevladinim organizacijama i znanstvenicima. Ali to se do 2023. nije dogodilo, Istra24 istražila je tada cijeli slučaj.
Novci su potrošeni, projekt je završen, ali je Mali Brijun još 2023. ostao zatvoren, a u četiri objekta (koliko ih je od ukupno sedam renoviranih namijenjeno isključivo za smještaj) u ljetnim mjesecima boravili su zapravo samo članovi i osoblje kazališta Ulysses.
Mali Brijun bio je 127 godina zatvoren za posjetitelje, a tek od 2025. može se posjetiti i obići na vođenim izletima iz Fažane.
Danas na stranicama NP Brijuni u opisu Malog Brijuna i dalje u naslovu stoji: “Fort Brioni Minor, Ulysses i Brijunske kamene priče“, ali u samom tekstu ne piše ništa o Ulyssesu i nestao je odlomak o kazalištu. Nekoć je na dnu pisalo: “Vrijeme za uživanje na Malom Brijunu ograničeno je na kratko razdoblje kada postaje kazališna scena Ulyssesa, inače je otok zatvoren za posjetitelje“.
Koncesijsko odobrenje – 16 tisuća eura za dvije godine
Kazalište Ulysses već više od dvadeset godina ima koncesijsko odobrenje za održavanje kulturno-umjetničkih manifestacija na Malom Brijunu, u tvrđavi Minor. Posljednje odobrenje, kao i sve godine do sada, dobio je 2024. Odobrenje je dodijeljeno na dvije godine, u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza. Ulysses će to platiti 16 tisuća eura bez PDV-a.
Istra24 prije dvije godine izvijestila je da je ugovorom Ulyssesu tijekom srpnja i kolovoza omogućen smještaj članova ansambla, tehničkog i umjetničkog osoblja na Velikom i Malom Brijunu u srcu turističke sezone uz simbolične cijene.
Ljuština: ‘Mi smo napravili PR ovom Nacionalnom parku’
Ravnatelj Ulyssesa Duško Ljuština odgovorio je da je upravo kazalište iniciralo obnovu zapuštenih objekata na Malom Brijunu te Nacionalnom parku darovalo idejna rješenja. Objašnjavao je da je Ulysses počeo koristiti obnovljene objekte tek nakon što mu je Nacionalni park zbog smještaja vlastitih radnika prepolovio kapacitete u objektu Jurina na Velikom Brijunu. Tvrdio je da bez tog smanjenja ne bi bilo potrebe za dodatnim smještajem na Malom Brijunu, a da kazalište već više od 20 godina održava i uređuje tvrđavu Minor.
“Mi smo se ugradili u ovaj Nacionalni park. Mi smo napravili PR ovom Nacionalnom parku. Svaku večer je na našim predstavama između 30 i 40 ljudi iz hotela, kojima mi plaćamo prijevoz i vraćamo ih natrag. Nama nitko ništa ne daje besplatno, plaćamo velike novce, iako je napravljena fama da imamo neke velike popuste”, naveo je Ljuština 2023. u razgovoru koji je sam inicirao nakon što je Istra24 objavila da je Nacionalni park Brijuni uzeo milijune Europske unije da bi otok Mali Brijun napokon otvorio javnosti te da u obnovljenim objektima smješta predškolske, školske i sveučiliše uzraste, nevladine organizacije i znanstvenike, ali da ništa od toga nije dotad zaživjelo – novac je potrošen, a u renoviranim je kućicama u tom vremenu boravio samo Ulysses.
“Provjerite koliko dobivaju Splitsko ljeto i Dubrovačke ljetne igre, a koliko dobivamo mi. Lako je na državnoj kasi funkcionirati. Nama je ovo krvav posao. Mi smo interes ovog nacionalnog parka. Nas financira Ministarstvo kulture. Pomaže nam, ali mi plaćamo sve usluge, Ministarstvo obrane, pa onda bi i Ministarstvo zaštite okoliša trebalo nešto napraviti na tom planu. Na primjer, jedno ovakvo kazalište, ovakvog ranga, bi sigurno trebalo dobiti o ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji na jedan dulji period. Mi bismo parku plaćali troškove, ne bismo bili biznis nacionalnog parka. Tada bi to bilo zadovoljavajuće zajedničko funkcioniranje”, kazao je Ljuština za Istra24.
Zlatno doba u vrijeme Milanovićeve Kukuriku vlasti
Za godinu 2017. Ministarstvo kulture za program kazališta dodijelilo je 150.000 kuna (19.908 eura), što je predstavljalo najmanju državnu potporu još od vremena Vlade HDZ-ove Jadranke Kosor. Ljuština je tada isticao da će se festival zbog smanjenih javnih sredstava morati u velikoj mjeri osloniti na sponzore.
Pregled državnih potpora pokazuje velike razlike ovisno o razdoblju i sastavu Vlade. Za mandata HNS-ove ministrice kulture Andreje Zlatar Violić Kazalište Ulysses dobivalo je znatno veće iznose nego ranijih ili kasnijih godina. Tako je 2015. godine Ministarstvo kulture dodijelilo ukupno 820.000 kuna (108.832 eura), godinu ranije 800.000 kuna, dok je 2012. i 2013. dobivalo po 390.000 kuna. Nasuprot tome, 2016. godine potpora je iznosila 200.000 kuna, a 2017. 150.000 kuna. Za usporedbu, 2011. za mandata ministra Jasena Mesića Ulysses je dobio 110.000 kuna, a 2010., kada je ministar bio Božo Biškupić, svega 90.000 kuna.
Tijekom mandata Kukuriku koalicije sa SDP-ovim Zoranom Milanovićem na čelu i ministrice Zlatar Violić kazalište Ulysses primalo je višestruko više državnog novca nego prije i poslije. Potpore su bile i do osam puta veće nego za vrijeme HDZ-ove vlasti.
Ljetovanje SDP-ovog Nenada Stazića
Posebnu pozornost javnosti izazvao je slučaj SDP-ovog saborskog zastupnika Nenada Stazića, za kojeg se tvrdilo da je na Brijunima ljetovao za samo sedam kuna dnevno. Iz Ulyssesa su odbacili takve tvrdnje, objašnjavajući da se iznos od sedam kuna odnosio isključivo na boravišnu pristojbu. Stazić je, tada su tvrdili, 2010. godine samo tri dana posjetio brata Darka Stazića koji je radio na festivalu te navodno nije ostvario nikakav poseban povlašteni tretman.
Zagreb, 14.10.2016. – Domjenak u pauzi konstituirajuæe sjednice devetog saziva Hrvatskog sabora. Na fotografiji Nenad Staziæ, eljko Jovanoviæ. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ / lsd
Iz Ulyssesa su naglasili da svake godine prijavljuju projekte na javne natječaje te nakon završetka festivala dostavljaju financijska izvješća i račune kojima dokazuju namjensko trošenje odobrenih sredstava. Istaknuli su i da festival redovito bilježi dobru posjećenost.
Kritike braniteljskih udruga
Istodobno su iz dijela braniteljskih udruga stizale kritike na račun festivala i njegova korištenja državnih resursa.
Predsjednica udruge Zorica Gregurić tvrdila je da se gosti Ulyssesa i dalje prevoze brodovima Hrvatske ratne mornarice na temelju stare zapovijedi bivšeg vrhovnog zapovjednika te ocijenila da bi pogodnosti Brijuna trebalo prije svega omogućiti djeci oboljeloj od teških bolesti i djeci hrvatskih branitelja.
Kritike su bile usmjerene i na Radu Šerbedžiju zbog njegovih ranijih javnih izjava o ratnim zločinima i ulozi hrvatskih generala.
