Sukob između SAD-a i Kanade mnogo je više od bilateralnog trgovinskog rata
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 03 Rujan 2026 08:43
Američko-kanadski trgovinski rat važna je epizoda američko-kineske bitke za dominaciju u zapadnoj hemisferi, odnosno na oba američka kontinenta, piše Višnja Starešina za Lider.
Trgovinski rat
Prekid pregovora o trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kanade u samome finišu najjednostavnije je nazvati trgovinskim ratom. Osobito nakon što je američki predsjednik Donald Trump na kanadsko istupanje iz pregovora odgovorio novim carinskim stopama od 50 posto na uvoz iz Kanade, a kanadski premijer Mark Carney uzvratio najavom mjere ‘dolar za dolar’, odnosno podizanjem carinskih stopa na izabrane američke proizvode, kako bi se poravnao gubitak nastao zbog Trumpovih carina.
No trenutačni trgovinski sukob između SAD-a i Kanade mnogo je više od bilateralnoga trgovinskog rata. Da bi se razumjela njegova geopolitička dubina, važno je u jednadžbu uvrstiti još nekoliko važnih varijabla.
Najvažnija je svakako: proces pregovora između SAD-a i Kine o velikom bilateralnom trgovinskom sporazumu koji bi trebao kulminirati sastankom na vrhu između predsjednika Trumpa i Xija u Washingtonu potkraj rujna. Iznimno su važni i trgovinski pregovori između Kanade i Kine, kao i opći i predsjednički izbori u Brazilu u listopadu i američki međuizbori za Kongres početkom studenoga.
Izborni sraz velesila u Brazilu
U tomu širem kontekstu američko-kanadski trgovinski rat važna je epizoda američko-kineske bitke za dominaciju u zapadnoj hemisferi, odnosno na oba američka kontinenta. Proces potiskivanja rastućega kineskog utjecaja iz zapadne hemisfere, kao prioritet Trumpove politike, izgledao je gotovo dovršenim nakon što je već na početku njegova mandata zaustavljena kineska kontrola nad Panamskim kanalom, a zatim je američkom vojnom operacijom svrgnut neokomunistički diktator u Venezueli Nicolás Maduro i ta se zemlja (geo)politički okrenula SAD-u.
Komunistička Kuba tako se našla pred ekonomskim slomom, spremna na redefiniciju režima i geopolitički zaokret; na izborima u Čileu, Boliviji, Peruu i Kolumbiji desni, proamerički kandidati pobijedili su dotad vladajuću ljevicu, koja je bila vrlo otvorena ne samo za suradnju s Kinom već i s cijelim istočnim geopolitičkim kompleksom.
Ostao je Brazil – kao najveće kinesko uporište u Latinskoj Americi, sa socijalističkim predsjednikom Lulom da Silvom, koji će u listopadu pokušati osvojiti i peti mandat u izbornoj utrci s konzervativnim izazivačem Fláviom Bolsonarom, sinom bivšega predsjednika, protrumpovskoga Jaira Bolsonara.
Bit će to i prevažna američko-kineska izborna utakmica za utjecaj u zapadnoj hemisferi. Mjesec dana poslije, na američkim međuizborima za dio zastupnika u Kongresu i guvernere saveznih država, odigrat će se druga važna izborna utakmica.
U njoj će Demokratska stranka, sa znatno ojačanim lijevim, socijalističkim krilom, koje republikanci nerijetko nazivaju i komunističkim, pokušati ostvariti većinu u Kongresu i tako znatno ograničiti predsjednika Trumpa u političkim odlukama u drugome dijelu mandata.
Važan igrač
Kanadski premijer Carney učinio se važnim igračem u obje utakmice. Naime, otvorio je trgovinske pregovore s Kinom prije nego što je to učinio predsjednik Trump i oni su već rezultirali znatnim porastom bilateralne suradnje.
Dio motiva, sigurno, valja pripisati Carneyjevoj neoliberalnoj političkoj orijentaciji, koja se protivi uspostavi novoga bipolarnog poretka sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom kao vodećim silama, kakav želi uspostaviti američki predsjednik. Ali ne smije se kao motivacija zanemariti ni Trumpov podcjenjivački i nerijetko neprijateljski odnos prema zapadnim saveznicima, uključujući Kanadu.
Carney jača Xijev položaj
Carney je u paralelne trgovinske pregovore s Kinom i ušao kako bi upozorio na to da bipolarni poredak koji podrazumijeva američku isključivost u odlučivanju ne može funkcionirati, a iz trgovinskih pregovora s SAD-om, koliko je poznato, izišao je upravo zbog američkih zahtjeva da kontroliraju kanadska trgovinska partnerstva s trećim zemljama, uključujući ono s Kinom.
Recipročan carinski odgovor Trumpu omogućava kanadskom premijeru da znatno utječe na izbore: i u SAD-u u studenome i u Brazilu u listopadu. I to u korist Trumpovih protivnika.
Ali i jača Xijevu poziciju u zapadnoj hemisferi uoči sastanka na vrhu s Trumpom. Geopolitička logika nalagala bi da i Trump i Carney u sljedećim danima ipak učine korak natrag i postignu sporazum, da se u ključnim procesima globalnoga geopolitičkog resetiranja Zapad ne sukobljava međusobno u korist Istoka.
U tom bi procesu bilo nužno da Trump spozna kako biti vođa ne znači biti gospodar zapadnoga svijeta, a Carney da se može dogoditi da pukom zamjenom američkoga strateškog partnerstva kineskim Kanada za pedesetak godina postane zapadna kineska provincija. No povijest nas uči da političari često i nisu bili razumni, zaključuje Višnja Starešina.
