Trump o Međunarodnom kaznenom sudu: Smeta im što štitimo djecu od ‘transrodnog’ sakaćenja
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 24 Rujan 2026 11:51
Trump je u govoru kritizirao i Međunarodni kazneni sud i UN-ove dužnosnike za ljudska prava, tvrdeći da prekoračuju svoje ovlasti i nepravedno kritiziraju SAD zbog politike prema “transrodnim osobama” i imigraciji. Istodobno je istaknuo progon kršćana diljem svijeta te optužuje međunarodne institucije za licemjerje jer, prema njegovu mišljenju, zanemaruju te progone dok kritiziraju američku politiku.
Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je govor pred Općom skupštinom UN-a kako bi ustvrdio da je rat s Iranom spriječio Teheran da dođe do nuklearnog oružja te upozorio da bi mogao uništiti Islamsku Republiku ako ne bude postignut sporazum o okončanju sukoba. Trump je u govoru kritizirao i Međunarodni kazneni sud i UN-ove dužnosnike za ljudska prava, tvrdeći da prekoračuju svoje ovlasti i nepravedno kritiziraju SAD zbog politike prema “transrodnim osobama” i imigraciji. Istodobno je istaknuo progon kršćana diljem svijeta te optužuje međunarodne institucije za licemjerje jer, prema njegovu mišljenju, zanemaruju te progone dok kritiziraju američku politiku.
Trump žestoko kritizirao Međunarodni kazneni sud
Trump je u jednom dijelu svog govora žestoko kritizirao Međunarodni kazneni sud. Rekao je da neće dopustiti da ondje američki vojnici budu predmet istrage, a zamjerio im je i kritiku SAD-a zbog toga što “štite djecu od sakaćenja povezanog s “transrodnošću” te provode imigracijske zakone.
“Za tu instituciju izvan svake kontrole poznatu kao Međunarodni kazneni sud. Nikada nećemo dopustiti da američki vojnici ili bilo tko drugi budu predmet istrage ili da im se sudi u montiranim procesima pred antiameričkim sudom koji nema nikakvu nadležnost nad nama. Oni su zla skupina ljudi.
Pozivam sve države koje su članice MKS-a da se odmah službeno povuku iz te odmetnute institucije.
Jednako je neprihvatljivo da, unatoč svim stvarnim zločinima i strahotama koji se događaju u svijetu, najviši dužnosnici UN-a za ljudska prava svoje vrijeme troše na kritiziranje Sjedinjenih Država zato što štitimo svoju djecu od sakaćenja povezanog s “transrodnošću” te zato što provodimo svoje imigracijske zakone. Ono što oni rade je nevjerojatno.
Ono što oni rade jest sakaćenje naše djece povezano s transrodnošću.
Licemjeri iz Vijeća za ljudska prava gotovo da nemaju što reći o progonu kršćana. Mislim, kršćani se progone diljem svijeta. To je gotovo nevjerojatno. Nikada nisam mislio da ću to reći, ali to se događa već dugo.
Dakle, riječ je o progonu kršćana, koji su žrtve zločina najrepresivnijih režima na svijetu. A ipak žele da Amerika otvori svoje granice bandama i kriminalcima iz najopasnijih dijelova svijeta”, rekao je Trump.
Trump o Iranu
Donald Trump je istaknuo da bi njegova administracija mogla postići mirovni sporazum s Iranom nakon američkih međuizbora 3. studenoga te pozvao druge države da se pridruže Sjedinjenim Državama u gospodarskoj izolaciji Irana kako bi ga se prisililo na pregovore.
– Moram donijeti veliku odluku. Hoće li s Iranom biti postignut dogovor koji će mu omogućiti obnovu i stvaranje zemlje daleko uspješnije nego što je ikada bila? Ili ću uništiti Islamsku Republiku, i to brzo, ne dajući joj više priliku da ubija i uništava ljude i države?, rekao je Trump.
– Hoću li ih otjerati u pakao, bez ikakve mogućnosti opstanka i bez nade u budući napredak za buduće generacije? Ali vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora, dodao je.
Govor je bio posljednji u nizu Trumpovih pokušaja da obrazloži rat s Iranom. Kao razloge za američko-izraelske napade u veljači ranije je navodio iranski nuklearni program, potporu Teherana savezničkim skupinama u regiji te mogućnost promjene iranskog režima.
Iran dosljedno odbacuje tvrdnje da nastoji razviti nuklearno oružje.
Ispred sjedišta UN-a okupili su se deseci prosvjednika protiv iranskih vlasti. Neki od njih nosili su transparente kojima su tražili slobodu i demokraciju te osuđivali diktaturu.
– Vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora jer nema smisla da ga Iran ne prihvati. Čekaju da vide kako ću proći na međuizborima, rekao je Trump.
Osim obrane odluke o napadu na Iran, Trump je u govoru trebao kritizirati i Ujedinjene narode te istaknuti nastojanja svoje administracije da spriječi UN i druge međunarodne organizacije da, prema stajalištu Bijele kuće, zadiru u američki suverenitet ili promiču ono što Washington smatra lijevom političkom agendom.
Potpisan sporazum o Grenlandu: SAD širi vojni utjecaj
Trump i čelnici Grenlanda i Danske potpisali su sporazum koji omogućuje veću vojnu prisutnost SAD-a na Grenlandu, čime bi se mogao riješiti spor oko tog strateški smještenog otoka bogatog mineralima.
Sporazum, potpisan tijekom Trumpova posjeta Općoj skupštini UN-a u New Yorku, ipak ne ispunjava Trumpov zahtjev da SAD pripoji Grenland kao američki teritorij kako bi se preduhitrila sve veća prisutnost Rusije i Kine na Arktiku.
No dogovor dopušta veću američku vojnu prisutnost na tom ledenom teritoriju, što je opcija koja se pojavila nakon što su se čelnici Grenlanda usprotivili potpunom američkom preuzimanju.
U svojem govoru okupljenim svjetskim čelnicima u UN-u prije ceremonije potpisivanja, Trump je rekao da sporazum daje SAD-u “trajne ovlasti nad sigurnošću i svim ostalim potrebama na tom teritoriju”.
– Niti jednom suparniku SAD-a više nikada neće biti dopušteno uspostaviti vojnu prisutnost na Grenlandu niti ondje ulagati u osjetljive sektore bez našeg izričitog pisanog odobrenja, izjavio je Trump.
Trump je potpisao sporazum zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen i grenlandskim premijerom Jens-Frederikom Nielsenom na trilateralnoj ceremoniji nakon održanog govora u UN-u.
Frederiksen je opisala sporazum kao “dogovor koji može trajati zauvijek” te je istaknula da on naglašava važnost NATO saveza i poštuje pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.
Sastanak s Volodimirom Zelenskim
Trump se sastao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski predsjednik razgovor je ocijenio pozitivnim i produktivnim te poručio da i Ukrajina i SAD žele okončanje rata prije zime.
– Razgovarali smo o mogućim koracima prema deeskalaciji koji mogu otvoriti put diplomaciji, poručio je Zelenski nakon sastanka.
Dodao je da američki i ukrajinski timovi nastavljaju raditi na pokretanju proizvodnje presretača za sustave Patriot u Ukrajini. Prema njegovim riječima, takva bi proizvodnja trebala pomoći u zaštiti stanovništva ako Rusija odbaci pregovore i nastavi napade balističkim projektilima tijekom zime.
– Nadam se da ćemo završiti ovaj rat i da će nam predsjednik Trump pomoći u tome. To moramo učiniti što je prije moguće, prije zime. Razgovarat ćemo o mnogim pitanjima, rekao je Zelenski.
– Mislim da ćete postići dogovor i ne želim govoriti o tome kakav bi on bio. O tome smo mnogo razgovarali, i s predsjednikom Putinom. Mislim da će se nešto dogoditi. U svakom slučaju, oni su vrlo dobri borci. Mogu biti ponosni na sebe. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Ali, doista su vrlo, vrlo sposobni ljudi, kazao je Trump.
Zelenski i Trump razgovarali su i o paketu protuzračne obrane za Ukrajinu tijekom zimskih mjeseci te o drugim bilateralnim i multilateralnim pitanjima.
Niz sastanaka sa svjetskim čelnicima
Trump je i prošle godine izazvao pozornost oštrim govorom pred UN-om, u kojem je kritizirao druge države, među ostalim zbog klimatske politike i masovnih migracija.
Njegovo obraćanje otvorilo je dan intenzivnih diplomatskih aktivnosti u UN-u, dok ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini nastavljaju stavljati na kušnju vanjsku politiku njegove administracije. Trump bi se tijekom dana trebao sastati s najmanje 11 svjetskih čelnika, pojedinačno ili u skupinama.
Predviđeni su sastanci s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom, privremenom venezuelskom čelnicom Delcy Rodríguez. Sastat će se i s predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Bahreina, Kuvajta i Katara.
Navečer bi se na prijemu za svjetske čelnike mogao kratko susresti s još desecima državnika. U ponedjeljak se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Dugačak popis sastanaka odražava Trumpovu snažnu usmjerenost na vanjsku politiku u drugom mandatu, tijekom kojeg je pokrenuo više ratova, doveo u pitanje dugogodišnja savezništva, prijetio saveznicima invazijom te pokušao posredovati u više od deset sukoba, uz različite rezultate.
Sastanak s predstavnicima šest zaljevskih država
Posebna pozornost bit će usmjerena na Trumpov sastanak s čelnicima šest zaljevskih država. Mnoge od njih zabrinute su zbog napredovanja hutista, skupine koju podupire Iran i koja je zauzela velika područja Jemena, napala Saudijsku Arabiju te ugrozila plovidbu kroz strateški tjesnac Bab el-Mandeb.
Pozornost privlači i prvi Trumpov sastanak s Delcy Rodríguez, koja je preuzela vlast u Venezueli uz potporu njegove administracije nakon što su američke snage u siječnju zarobile predsjednika Nicolása Madura i odvele ga u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom.
Trumpovi saveznici tvrde da Washington surađuje s Rodríguez kako bi venezuelski naftni sektor otvorio američkim ulaganjima. Demokrati i dio republikanaca, međutim, smatraju da administracija nije učinila dovoljno kako bi potaknula održavanje novih izbora u Venezueli.
Na sastanku s čelnicima Danske i Grenlanda Trump bi trebao potpisati sporazum kojim bi se povećala američka vojna prisutnost na Grenlandu, uz istodobno ograničavanje prisutnosti geopolitičkih suparnika SAD-a. Danski i grenlandski dužnosnici nadaju se da će sporazum okončati Trumpove ranije izjave o mogućem preuzimanju Grenlanda silom, piše HRT.
