Marko Krznarić o preoranim grobovima hrvatskih vojnika i kako je Tomaševićeva vlast ponovila zločin nad mrtvima
Godinama su malobrojni građani – oni koji su dobro upoznati s onim što se zbilo 1945. – na Mirogoju palili svijeće uz stabla u šumi. Riječ je o ledini na kojoj su do ljeta 1945., u ratu stradali hrvatski vojnici, imali svoje grobove.
2. srpnja 1972.g ubijen je Viktor Kancijanić. Imao je 27 godina kada je kao pripadnik grupe Feniks, 20. lipnja 1972. ušao u tadašnju državu. Ta povijesna epizoda, kao i sudbina 19-orice hrabrih domoljuba je poznata. Cilj borbe čiji su plamen pokušali zapaliti jest samostalna država Hrvatska.
O svekolikim aberacijama od tuđmanizma i ‘apostazijama’ pisano je u posljednje 23 godine i govoreno toliko da njih više nije potrebno tumačiti ni dokazivati. Hrvatska politička i ostala povijest od Tuđmanova odlaska naovamo beskrajno je dug lanac odnosno mreža nebrojenih odstupanja od i iznevjera onoga što je Tuđman proklamirao, branio i zastupao.
“Po Velikoj Gorici kola priča da je usluga tog pjevača Miroslava Ilića plaćena u gotovini, govori se o cifri 5000 eura, bez ikakvog računa i ta je priča koja je rekla – kazala došla i do mene. Tražit ćemo stoga na uvid ugovor o djelu, potpisan s tim pjevačem, i ako je plaćeno preko žiro računa onda ćemo i to tražiti i zahtjevat ćemo i dalje zapisnik sa sjednice izvršnog odbora tijela koje je potpisalo ugovor sa Ilićem.
2.srpnja 2022.godine 50 je obljetnica smrti Viktora Kancijanića, istarskog sina, hrvatskog rodoljuba i mučenika koji je ubijen kao član Bugojanske skupine 2.srpnja 1972.godine, negdje podno planine Raduše u BIH.
Kakve god bile, politike u Hrvatskoj već dugo ne oblikuju Tuđmanovi suborci i sljedbenici. Prijetvornom odanošću Tuđmanu unatrag 20 godina vodstva HDZ-a samo se neiskreno kite da bi zadržala glavninu svojih starijih birača, dio njihova pomlatka i uživala potporu Katoličke crkve.
''Izgleda da to mnoge ne zanima, ne shvaćaju da je država najviši oblik, uređenje, življenja jednog naroda, bez toga mi nismo nitko i ništa.''- S. Asić
S takozvanim "Božićnim Ustavom" usvojenim uoči velikosrpske agresije i s polupredsjedničkim sustavom u kojemu je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman imao široke ovlasti do 2000. godine Hrvatska je ostvarila u obrambenom Domovinskom ratu sve glavne ciljeve.