Drugi okrugli stol pod tim naslovom održan je 5. svibnja 2026. u Bogovićevoj 1 u Zagrebu, u Napretkovu kulturnom centru, u dvorani Napredak. Organizatori drugog okruglog stola su: Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Udruga Macelj 1945.
Ova Družba niknula je iz Muzeja seljačkih buna kad su se tražili statisti za prigodne periodične manifestacije. Tada se okupilo pet, šest entuzijasta pod vodstvom osnivača: Ivana Štefeka, Slavena Tomaškovića, (danas pok.) Zlatka Mirta i Tomislava Drempetića Hrčića. Prva uprizorenja započeta su još 2002. ali službeno su registrirani dvije godine kasnije.
Istina o ubojstvima, progonima i otimačinama s potpisom 'Smrt fašizmu – sloboda narodu'
Canadian Croatian Academic Society (CCAS), Zagreb, studeni 2025.
Istina o ubojstvima, progonima i otimačinama s potpisom 'Smrt fašizmu – sloboda narodu'
Canadian Croatian Academic Society (CCAS), Zagreb, studeni 2025.
Primjer prvi: oluja u četvrtak u Zagrebu (ne i samo u njemu): više puta u javnosti se pisalo i govorilo o orezivanju stabala u Zagrebu (i naravno i u drugim urbanim sredinama). Što se promijenilo? Ništa, Zrinjevac ima premalo ljudi i previše se bave cvečkama, ukrašavanjem vrtova (to je dohodovnije), a premalo općom sigurnosti prometa u gradu! Dokle?
Čak ni ironično, nije ovo nikakav nov svijet, to je jedan vrlo star krvoločan, onaj s nizom agresija i napada, razaranja i ubijanja. U povijesti čovječanstva rekli bismo nihil novum sub sole. Teško je kronološki sagledati i recentne nizove ratova koji su svijet doveli u sadašnje, vrlo sklisko, stanje. Na prag najvećega sukoba.
(establ. since: med Hrvati - oduvek)
Biti hrvatski rodoljub danas znači nositi stigmu. Zalijepit će vam sve pejorative koje su vam lijepili još i prije veličanstvene pobjede u Hrvatskom obrambenom ratu: da ste Tuđmanovac ili hadezenjara, ognjištar ili nacionalist ili po najmodernijem: vi ste fašist. Pa kako bi oni inače zarađivali, kako bi inače bili ispravni ako ne postojimo s druge strane mi, koji sve to nismo?
.jpeg)
U četvrtak navečer u CineStar Branimir Centru u Zagrebu u prepunoj dvorani 7. prikazan je najnoviji film Jakova Sedlara „Tiha moć“. Film je sniman po knjizi mons. Nikole Eterovića „Tiha moć. Diplomacija Svete Stolice“. Riječ je o vrsnom Sedlarovom dokumentarcu – biografiji jednog velikog čovjeka koji je u srcu Vatikana tiho godinama radio za Crkvu i za hrvatsku stvar.
Siječnja 1573., napadom na Cesargrad (mjesto zapadnog Zagorja između Kumrovca i Klanjca), započela je slavna Seljačka buna zvana još i Hrvatsko-slovenska seljačka buna te Velika seljačka buna ili Seljački rat. Vodio ju je Ambroz Gubec (kasnije Matija) iz Gornje Stubice. Glavni povod za bunu bio je povećanje davanja te teror od strane ne jednog plemića no, najpoznatija su bila nasilništva susedgradsko-stubičkog okrutnog feudalca Franje Tahy-ja.Posebno nad seljačkim ženama.
Kao starom političkom analitičaru i kolumnistu („Hrvatsko slovo“ od proljeća 1996., pa HKV do 2023. pa zatim dragovoljac.com do danas) dopustit ćete mi nekoliko privatizirajućih rečenica. Naime, pišući ovaj tekst prvo mi je mučno: obećao sam upravo danas, najboljem prijatelju da ne ću više gubiti vrijeme na hrvatske političke trivijalije i na političare koji nam neprekidimice lažu.
