Pokoravanje Europe
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 29 Lipanj 2026 16:00
Hizb ut-Tahrir: Islamizam bez oružja i politički projekt kalifata u Europi
Kada se u europskim medijima govori o islamističkom ekstremizmu, pozornost se najčešće usmjerava na nasilne organizacije poput Al-Qaide ili Islamske države.
Međutim, posljednjih godina sve se više raspravlja o drugoj vrsti islamističkih pokreta – onima koji ne koriste bombe i oružje, ali otvoreno zagovaraju politički poredak koji je u suprotnosti s demokracijom. Među njima se posebno ističe Hizb ut-Tahrir, međunarodni pokret koji djeluje u desecima država svijeta, uključujući i Švedsku.
Hizb ut-Tahrir je nastao u razdoblju nakon raspada kolonijalnih imperija i stvaranja novih nacionalnih država na Bliskom istoku. Njegovi osnivači smatrali su da su muslimani izgubili političko jedinstvo nakon ukidanja Osmanskog kalifata 1924. godine te da je upravo nestanak kalifata uzrok političke slabosti islamskog svijeta.
Od samih početaka cilj organizacije nije bio stvaranje islamske države u jednoj zemlji, nego obnova jedinstvenog kalifata koji bi obuhvatio muslimane diljem svijeta. Takav kalifat trebao bi zamijeniti postojeće nacionalne države i funkcionirati prema islamskom pravu, odnosno šerijatu. Za razliku od mnogih drugih islamističkih pokreta koji su se usredotočili na pojedine države, Hizb ut-Tahrir od početka ima globalne ambicije.
Upravo zato organizacija izaziva veliku pozornost sigurnosnih službi, političara i akademskih istraživača. Riječ je o pokretu koji želi ukinuti demokraciju i zamijeniti je teokratskim sustavom.
Hizb ut-Tahrir i uspostavu jedinstvenog islamskog kalifata
Jedan od najspornijih aspekata ideologije Hizb ut-Tahrira jest njegov odnos prema demokraciji.
U zapadnim državama demokracija se temelji na ideji da vlast proizlazi iz naroda. Građani biraju svoje predstavnike, mijenjaju vlade na izborima i imaju pravo sudjelovati u donošenju zakona. Hizb ut-Tahrir odbacuje takvo shvaćanje politike. Prema njegovoj ideologiji, zakonodavna vlast ne pripada ljudima nego Allahu. Ljudi ne mogu odlučivati što je dopušteno, a što zabranjeno, nego se moraju pokoriti pravilima koja proizlaze iz islamskog prava.
Hizb ut-Tahrir jedna je od najpoznatijih transnacionalnih islamističkih organizacija u svijetu. Hizb ut-Tahrir, što na arapskom znači ”Stranka oslobođenja”, osnovao je 1953. godine palestinski islamski učenjak Taqiuddin al-Nabhani. Organizacija danas djeluje u desecima država Europe, Azije, Bliskog istoka i Afrike te zagovara uspostavu jedinstvenog islamskog kalifata koji bi zamijenio postojeći sustav nacionalnih država. Prema vlastitim programskim dokumentima, Hizb ut-Tahrir sebe definira kao političku stranku čija je ideologija zasnovana na islamu, navodi da radi na ponovnoj uspostavi kalifata i primjeni šerijatskog prava.
Za razliku od organizacija poput Al-Qaide ili Islamske države, Hizb ut-Tahrir službeno odbacuje uporabu nasilja kao sredstva političkog djelovanja. Zbog toga se u akademskoj literaturi često opisuje kao ”vocal radical” organizacija, odnosno pokret koji zastupa radikalne političke ciljeve, ali ih nastoji ostvariti propagandom, političkom mobilizacijom i ideološkim djelovanjem, a ne oružanom borbom.
Ideološke osnove organizacije
Središnji politički cilj Hizb ut-Tahrira je obnova kalifata kao nadnacionalne političke zajednice svih muslimana. Organizacija smatra da su suvremene nacionalne države proizvod kolonijalnog razdoblja te da muslimani trebaju ponovno biti ujedinjeni pod jedinstvenim političkim vodstvom. Prema njezinoj ideologiji, zakonodavna vlast ne pripada građanima nego Alahu, pa se politički sustav treba temeljiti na šerijatu, a ne na demokratskom procesu donošenja zakona.
Profesorica Susanne Olsson sa Sveučilišta u Stockholmu u svojoj analizi navodi da Hizb ut-Tahrir odbacuje demokraciju, sekularizaciju i liberalne vrijednosti te promiče povratak ”izvornom islamskom političkom poretku”. Prema njezinom istraživanju, organizacija smatra da muslimani imaju vjersku obvezu raditi na uspostavi kalifata kojim bi se upravljalo prema božanskom zakonu.
Pew Research Center navodi da sljedbenici Hizb ut-Tahrira odbacuju nacionalnu državu kao političku instituciju te demokraciju kao politički sustav. Umjesto toga zagovaraju političko jedinstvo muslimanskog svijeta pod jednim vodstvom.
Zašto je organizacija zabranjena u nekim državama?
Pravni status Hizb ut-Tahrira razlikuje se od države do države. U pojedinim europskim zemljama organizacija je zabranjena, dok u drugima djeluje legalno.
Njemačka je zabranila Hizb ut-Tahrir 2003. godine. Kao razlozi zabrane navedeni su antisemitska propaganda i djelovanje protiv demokratskog ustavnog poretka. Pew Research Center navodi da organizacija, unatoč zabrani, i dalje ima određeni broj pristaša u Njemačkoj.
U Ujedinjenom Kraljevstvu organizacija je desetljećima djelovala legalno, ali je kasnije stavljena na popis zabranjenih organizacija. Australska vlada također je 2026. godine zabranila Hizb ut-Tahrir, navodeći zabrinutost zbog širenja ekstremističke retorike i mogućeg poticanja radikalizacije.
Zanimljivo je da je organizacija zabranjena i u nizu država s muslimanskom većinom, uključujući neke zemlje središnje Azije. U tim slučajevima vlasti uglavnom navode da organizacija predstavlja prijetnju postojećem političkom poretku zbog svojeg zagovaranja ukidanja nacionalnih država i uspostave kalifata.
Djelovanje u Švedskoj
Hizb ut-Tahrir, organizacijom koja je zabranjena u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj te u više država s muslimanskom većinom, u Švedskoj djeluje kroz lokalne mreže, javne aktivnosti i internetske kanale. Organizacija u svojim materijalima navodi da je njezin cilj politička mobilizacija muslimana te uspostava kalifata kao zamjene za postojeći sustav nacionalnih država.
Prema istraživanju švedske akademkinje Susanne Olsson, riječ je o maloj organizaciji bez šire društvene baze u Švedskoj i bez značajnog institucionalnog utjecaja unutar muslimanske populacije. Ipak, Olsson navodi da se ideološki okvir Hizb ut-Tahrira temelji na odbacivanju demokracije, sekularizma i integracije u nacionalne političke sustave, što ga razlikuje od dominantnih oblika islamske prakse u zemlji.
Unatoč ograničenoj organizacijskoj snazi, Hizb ut-Tahrir i akteri povezani s njegovim ideološkim okvirom pojavljuju se u švedskim medijskim i sigurnosnim izvještajima zbog sadržaja koji se smatra politički ekstremnim u odnosu na ustavni poredak države.
Posebnu pozornost izazvao je slučaj koji je prenio The European Conservative pod naslovom ”Islamistički ‘stručnjak’ poručio švedskim studentima: ‘Demokracija je haram’”. U izvještaju se navodi da je Yosef Ahmad, koji se na društvenim mrežama predstavlja kao islamski predavač, u snimkama upućenima mladim muslimanima u Švedskoj izjavio da je demokracija nespojiva s islamom te da predstavlja religijski zabranjen koncept jer zakonodavnu vlast prenosi s Allaha na ljude. Naime, Ahmad je povezan s Hizb ut-Tahrir.
Zaklada Doku, koja se u Švedskoj bavi praćenjem islamističkih mreža, opisuje Hizb ut-Tahrir kao organizaciju koja sustavno odbacuje sekularnu demokraciju i zagovara ideološki obrazovni pristup unutar muslimanske zajednice s ciljem sprječavanja integracije u širi društveni i politički okvir.
U snimkama koje su se širile društvenim mrežama Ahmad navodi: ”Demokracija je u suprotnosti s islamom i njegovim temeljnim načelima. Pozivanje na demokraciju je haram i vjerovanje u demokraciju je haram.” U istom kontekstu demokraciju opisuje kao ”veliki grijeh”.
