Dokumentarni film: Hoće li ‘antifašisti’ ikad odgovarati za pokolj nad 66 hercegovačkih franjevaca?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 05 Siječanj 2026 16:58
Dokumentarni film o 66 hercegovačkih franjevaca dobio je i englesku verziju pod naslovom “The Bell Tolls for 66 Franciscans”. Redatelj filma je hrvatsko-američki autor Nikola Knez, osnivač Croatian Film Institutea. Zahvaljujući ovom filmu tema komunističkih zločina nad hercegovačkim franjevcima izlazi izvan hrvatskih granica i postaje dostupna svjetskoj publici.
Film možete pogledati OVDJE.
Prošlo je više od 80 godina otkako je ubijeno 66 hercegovačkih franjevaca. Ovaj film otkriva detaljne događaje oko ovih zločina koje je počinio jugoslavenski komunistički režim između 1942. i 1945. Do danas nitko nije odgovarao za ubojstva hercegovačkih franjevaca.
Unatoč nametnutoj šutnji i progonu onih koji govore istinu, od strane jugoslavenskog komunističkog režima tijekom gotovo pola stoljeća, duh hrvatskog naroda i njihova vjera održali su istinu živom. Odlučnost vjernika u franjevačkoj zajednici dovela je do pronalaženja tijela više od polovice franjevaca i dostojnog pokopa njihovih posmrtnih ostataka. Naslijeđe šutnje koje su nametnuli počinitelji ovih događaja i njihovi sljedbenici okončano je uspješnim naporima mnogih koji su stvorili Groblje mira u Bili, izuzetno spomen-obilježje u prekrasnim podnožjima Dinarskih Alpa. Pojedinačni križevi s urezanim imenima odat će počast za više od 52.000 hrvatskih žrtava totalitarnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Iako je provincijalni mučenički postupak za masakr hercegovačkih franjevaca završen 2010., dijecezanski proces za beatifikaciju još nije započet.
Ubojstva franjevaca
1944. ubijen je fra Bernardin Sokol, a od 1945. partizani su ubili čak 66 hercegovačkih franjevaca.
Od ukupno 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, 21 ih je ubijeno 7. i 8. veljače 1945. na Širokom Brijegu, dok su ostali ubijeni od Ljubuškog do Macelja i križnih putova diljem bivše Jugoslavije.
Partizani su najprije topništvom i zrakoplovstvom teško oštetili crkvu, samostan, gimnaziju i konvikt, a onda, 7. veljače, poubijali fratre koje su našli, njih 12 taj dan. Ubili su ih nabojem u zatiljak i zapalili u ratnom skloništu. U samostan su ušli oko 11.00, a ovaj masakr su učinili oko 17.00 sati. To znači da se nije radilo o nekoj spontanoj osveti već o pomno smišljenoj namjeri. Prije toga su ih opljačkali, kao i čitav samostan, te učenike i vjernike, koji su se bili sklonili u samostan.
Hrvatsko svećenstvo stradalo najviše u Europi
Nažalost, to je samo manji dio stradanja hrvatskih svećenika, redovnika i redovnica u Drugom svjetskom ratu. Po martirologiju kleričkih žrtava hrvatski svećenici i redovnici su najviše stradali i ukupnim brojem, ali i postotkom u odnosu na broj stanovnika europskih država.
664 hrvatska svećenika, redovnika i redovnica stradalo je u zločinima Drugog svjetskog rata, nakon toga njemačko svećenstvo sa preko 300 ubojstava, a zatim slovensko svećenstvo sa preko 200 ubijenih svećenika i redovnica. Za usporedbu – Češka je, pak, imala 20 ubijenih. Slovačka broji njih 14. U Mađarskoj je ubijeno oko 10 svećenika.
Mnogi svećenici i redovnici su osuđeni i na višegodišnje robije i mučenja po jugoslavenskim zatvorima.
