Topli dani u medijima poput apokalipse: Otkud tolika drama zbog vrućine?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 12 Kolovoz 2026 12:02
No, većina mainstream medija smatra da povod za dramatično izvještavanje leži u tzv. klimatskim promjenama koje se iz raznih političkih razloga potenciraju kao mantra kako bi se stvorilo ozračje straha koje kasnije odlično služi kao podloga za brojne manipulacije.
Iako je svima u Hrvatskoj koji su stariji od 30 godina jasno da su uobičajene temperature u kolovozu bile u plusu 38, pa i više stupnjeva, svjedoci smo dramatičnih naslova u medijima koji kao da nagovještavaju kakav apokaliptični scenarij. Emotivni naslovi u kojima se koriste dramatične riječi poput “paklene” ili “apokaliptične” temperature osiguravaju više klikova, čitanja i pregleda na internetu. U prvom je planu, dakle, privlačenje publike, a rezultat je često samo dodatna doza straha u populaciji koja se inače mora kloniti vrućina iz zdravstvenih razloga.
Niski vodostaji ranije VS ‘apokaliptični prizori’ 2026.
Ljeto je i vrhunac sezone, a svi koji su živjeli sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća svjedoci su da su temperature zraka nerijetko rasle do 38 ili 39 Celzijevih stupnjeva. Unatoč tome, djeca su vrijeme provodila vani, čak i u razdoblju najvećih dnevnih vrućina.
Danas svjedočimo posve suprotnom medijskom narativu. Dok bi se ranijih desetljeća izvještavalo tek o visokim temperaturama i vrućinama, sada se za isti broj stupnjeva u zraku ističu “ekstremne vrućine”, “paklene temperature” i “apokaliptični prizori” koje izazivaju, primjerice, presušena korita rijeka.
Manji vodostaj rijeka ili presušena korita u medijima se plasiraju kao ‘apokaliptični prizori’ rezervirani za 2026. godinu, Nasuprot tome, hrvatski povjesničar i publicist prof. Goran Jurišić skrenuo je pozornost na društvenoj mreži Facebook objavom koja govori upravo o niskom vodostaju rijeka.
“Lažu nas u svezi klimatskih promjena. Niski vodostaj rijeka bio je i prije 120 godina kada nije bilo CO2 koliko danas. CO2 nije razlog klimatskih promjena jer su one prirodne naravi koje se javljaju u ciklusima”, napisao je prof. Jurišić uz fotografije iz 1904. i 2005. godine.
Dramatično izvještavanje u medijima
Mediji dramatično izvještavaju o visokim temperaturama zraka ponajprije zbog privlačenja pažnje i utjecaja senzacionalizma. Postoje, dakako, i stvarne potrebe upozorenja građana na opasnosti vrućine za zdravstveno stanje, osobito starijih osoba i kroničnih bolesnika, koja redovito objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
No, većina mainstream medija smatra da povod za dramatično izvještavanje leži u tzv. klimatskim promjenama koje se iz raznih političkih razloga potenciraju kao mantra kako bi se stvorilo ozračje straha koje kasnije odlično služi kao podloga za brojne manipulacije.
Učestaliji toplinski valovi i navodne više temperature u odnosu na prijašnja desetljeća jednostavno ne drže vodu. U prilog tome idu i statistike.
Slavonski Brod bilježio 40 stupnjeva još 1950.
Premda se temperature na Jadranu uzimaju kao primjer vremenskih ‘ekstrema’ ljetnih mjeseci, mnogi zaboravljaju da upravo kontinentalni dio Hrvatske tijekom ljeta može biti daleko topliji nego Jadran. No, taj fenomen nije od jučer.
Rekordne ljetne temperature često se vezuju uz gradove Knin i Slavonski Brod.
Iako je zadnjih desetljeća uobičajeno da temperatura zraka u Slavonskom Brodu tijekom dana dosegne 38 i 39 stupnjeva, apsolutni toplinski rekord od 40,5°C u tom je gradu izmjeren 6. kolovoza 2012. godine.
No, iako je dan ostao zapamćen kao najtopliji u povijesti službenih mjerenja na toj postaji, on je tek srušio neznantnu razliku od 0,3 stupnja. Naime, dotadašnji rekord od 40,2°C u Slavonskom Brodu je postavljen još u srpnju 1950. godine.
Rekord izmjeren 1981. u Pločama
Apsolutno najviša temperatura u povijesti službenih mjerenja u Republici Hrvatskoj izmjerena je u Pločama, gdje je 4. kolovoza 1981. godine zabilježeno čak 42,8 °C.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ), među pet najviših temperatura ikad izmjerenih u Hrvatskoj nalazi se i ona izmjerena 5. srpnja 1950. u Karlovcu. Tada je izmjereno 42,4 °C.
Ston je 4. kolovoza 1981. zabilježio 41,8 °C. Temperature zraka iznad 40 °C zabilježili su i Osijek i Zagreb, i to početkom srpnja 1950.
Vrućine, dakle, nisu novost u ljetnim mjesecima zadnjih 10 ili 15 godina kako se često prikazuje u medijima. Puno tekućine, lagana prehrana sezonskim namirnicama i držanje hlada tek su dio preporuka koje se ponavljaju desetljećima. No, za ono što nam kazuje zdrav razum, nisu potrebne dramatične medijske potvrde.
Helena Mostarkić Gobbo/narod.hr
