‘Zajednica aktivnih građana’: Možemovske udruge u školama, provjerite je li i vaše dijete uključeno

Pin It

 Zajednica aktivnih građana': Možemovske udruge u školama, provjerite je li  i vaše dijete uključeno – narod.hr

Iza programa stoji Grad Zagreb, dakle vlast Možemo, dok u edukaciji nastavnika sudjeluje konzorcij organizacija civilnog društva, što znači – udruge bliske ili povezane sa strankom Možemo.

Zajednica aktivnih građana (ZAG) dobrovoljna je izvannastavna aktivnost građanskog odgoja i obrazovanja koja se provodi u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba. Program je zamišljen kao način „osnaživanja učenika za aktivno, odgovorno i solidarno sudjelovanje u zajednici“, a njegov je naglasak na „ljudskim pravima, demokratskom odlučivanju, društvenoj odgovornosti, ravnopravnosti i održivosti“. Iza programa stoji Grad Zagreb, dakle vlast Možemo, dok u edukaciji nastavnika sudjeluje konzorcij organizacija civilnog društva, što znači – udruge bliske ili povezane sa strankom Možemo.

Uvođenje ovakvog građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole započelo je odlukom Gradske skupštine iz lipnja 2020. godine, u vrijeme Bandićeve vlasti. U listopadu 2021., u vrijeme nove Tomaševićeve vlasti, osnovano je Povjerenstvo za pripremu kurikuluma, koje je izradilo okvir za novu izvannastavnu aktivnost pod nazivom Zajednica aktivnih građana. Pilot-provedba započela je u školskoj godini 2022./2023., kada je program uveden u 28 škola.

Nakon pilot-faze provedena je tobožnja neovisna evaluacija, a program je postupno proširen. Evaluaciju su izradile Vesna Kovač, Jasminka Ledić i Nena Vukelić, a njihovo izvješće dovršeno je u svibnju 2023. godine. Grad je nakon toga nastavio širiti program i razvijati sustav edukacije nastavnika i praćenja njegove provedbe.

U školskoj godini 2025./2026. ZAG se provodi u čak 80 zagrebačkih škola, od čega su 63 osnovne i 17 srednjih škola. U program je uključeno 1721 učenik i oko 100 nastavnika.

Pet udruga povezanih s Možemo u edukaciji nastavnika

Jedan od važnijih elemenata ZAG-a jest suradnja Grada Zagreba s organizacijama civilnog društva. Edukaciju nastavnika organizira konzorcij od pet udruga, a njegov je nositelj Forum za slobodu odgoja, udruga izravno povezana s Možemo i zagovornica LGBT ideologije.

Uz Forum za slobodu odgoja, u konzorciju sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Gong, Hrvatsko debatno društvo, Dugine obitelji i Zelena akcija, sve redom udruge povezane s Možemo.

CMS je ekstremno lijeva udruga u kojoj su radili Sandra Benčić i Gordan Bosanac. Zalaže se za otvorene granice i nekontrolirane migracije te često blati hrvatsku policiju. Međutim, prima znatno više sredstava od HDZ-ove vlasti, nego vlasti Možemo.

Gong je također udruga lijeve političke orijentacije. SDP-u je dala Dragana Zelića, a Možemo Gordana Bosanca, koji je djelovao i u toj udruzi. Iako se javnosti predstavlja kao neovisna i promatračka udruga, ona ima jasne ideološke i političke pozicije, a jedna od njih je i navedena u „vrijednostima“ organizacije – antifašizam.

Hrvatsko debatno društvo u posljednje vrijeme je pod rukovodstvom člana Možemo. Predsjednik upravnog odbora udruge je Matko Dujmović, gradski zastupnik Možemo. Stoga ne čudi što su teme u školama one od vitalne važnosti za stranku: „pravo“ na pobačaj, klimatske promjene, odrast, „militarizacija“ društva i slično.

Dugine obitelji su LGBT udruga bliska Sandri Benčić i Dariju Juričanu, a Zelenu akciju svojedobno je kao profesionalni aktivist vodio gradonačelnik Tomašević.

Suradnja s ovim organizacijama povezana je i s GOOD inicijativom, mrežom organizacija koje zagovaraju “kvalitetno građansko i ljudskopravaško obrazovanje”. Opet, riječ je o udrugama bliskim ili izravno povezanim s Možemo.

Njihova je uloga u programu posebno važna u pripremi nastavnika za provedbu građanskog odgoja. Edukacija održana od listopada 2024. do ožujka 2025. trajala je ukupno 60 sati i bila je podijeljena u sedam modula. Nastavnici su se tijekom edukacije upoznavali s temama „ljudskih prava, demokratskog odlučivanja, društvene odgovornosti, različitosti, ravnopravnosti, održivog razvoja i participativnih metoda poučavanja“.

Grad Zagreb glavni je financijer programa

Financijska odgovornost za provedbu ZAG-a prvenstveno je na Gradu Zagrebu, odnosno vlasti Možemo. Grad osigurava sredstva za dodatni rad nastavnika, aktivnosti učeničkih skupina, edukaciju i druge elemente provedbe programa.

Prema objavljenim financijskim podacima za školsku godinu 2024./2025., nastavnicima se dodatni rad plaćao 9,95 eura neto po satu, dok je za aktivnosti svake formirane ZAG skupine bilo predviđeno 663,61 euro.

Iako je poznato da Grad financira provedbu programa i edukaciju nastavnika, iz javno dostupnih podataka nije moguće u potpunosti rekonstruirati financijske odnose između Grada i svih pet udruga koje sudjeluju u konzorciju. Nije dovoljno jasno koliko je pojedinačno plaćena edukacija, kako su sredstva raspoređena među organizacijama ni postoje li zasebni ugovori s pojedinim članicama konzorcija.

Primjerice, udruga Dugine obitelji u 2026. nema isplate temeljem ZAG-a, no novac je sjeo dva puta ove godine: 6100 eura za projekt „Pravo na obiteljski život LGBTQ osoba u GZ“ i 9576,50 eura za „Mjere: Pružanje pomoći LGBTIQ učenicima i održ. radionica“. CMS je dobio nešto manje od 25.000 eura ove godine, no ne vidimo ZAG u opisu plaćanja.

U kojim se školama provodi ZAG?

Prema podacima Grada Zagreba, u školskoj godini 2025./2026. program se provodi u 80 škola. Međutim, nije jednostavno pronaći jedinstven i ažuriran javni popis svih škola uključenih u program.

Na službenim gradskim stranicama objavljeni su primjeri aktivnosti iz pojedinih škola. Među njima su Osnovna škola Središće, Osnovna škola Odra, Osnovna škola Augusta Cesarca, Osnovna škola Ive Andrića, Osnovna škola Lučko, Osnovna škola Čučerje, Osnovna škola Gustava Krkleca, Osnovna škola Ivana Meštrovića, Osnovna škola Marina Držića, Osnovna škola Trnjanska, Osnovna škola Žitnjak, Osnovna škola Sesvete, Osnovna škola Augusta Šenoe i Osnovna škola Frana Galovića.

Među ustanovama za koje su također objavljeni primjeri aktivnosti nalaze se Škola suvremenog plesa Ane Maletić i II. gimnazija Zagreb. U gradskim prikazima aktivnosti spominju se i projekti drugih škola, poput Agronomske škole Zagreb te Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija.

Učenici kroz ZAG provode različite projekte koji se odnose na konkretne probleme i potrebe u svojoj okolini. Tako se u primjerima školskih aktivnosti spominju projekt „Sjene prijateljstva”, usmjeren na stvaranje sigurnijeg i nenasilnog školskog okruženja, izrada taktilne slikovnice za slabovidne osobe, organizacija kulturnog festivala „Multikulti fest” te projekt „MUM – Mladi u muzeje”, koji potiče uključivanje mladih u kulturni život grada.

Gongov upit otkriva detalje

Posebno zanimljivi podaci dolaze iz odgovora Grada Zagreba na zahtjev za pristup informacijama koji je podnio Gong 25. veljače 2026. godine. Grad je u odgovoru od 11. ožujka 2026. potvrdio da je u ZAG uključeno 1721 učenik, od čega 1419 učenika osnovnih i 302 učenika srednjih škola.

Istodobno je potvrđeno da se program ne provodi u svim zagrebačkim osnovnim i srednjim školama. Drugim riječima, iako je ZAG postao značajan gradski program, pristup toj aktivnosti još uvijek ne obuhvaća svakog zagrebačkog učenika.

Tko nadzire provedbu?

Za pripremu i praćenje programa zadužena su posebna povjerenstva. Prvo Povjerenstvo, osnovano 2021. godine, imalo je zadatak pripremiti kurikulum. Predsjedavao mu je Tomislav Reškovac, a među članovima su bili Nikola Baketa, Karin Doolan, Tina Đaković, Ani Grbin Janović, Gordana Ljubas, Ivana Plazonić, Ana Šutalo Barić i Lucija Topolovec.

U srpnju 2025. imenovano je novo Povjerenstvo za praćenje provedbe izvannastavne aktivnosti. Na njegovu je čelu ponovno Tomislav Reškovac, a članovi su Monika Pažur, Gordana Ljubas, Ivana Plazonić i Ana Šutalo Barić.

narod.hr