Pad svjetske trgovine kao uvod u Treći svjetski rat
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 21 Rujan 2023 15:06
Ekonomski rat, kao uvijek u povijesti, vodi u oružane sukobe globalnih sila
Istinske slomove međunarodne trgovine i otvaranje geoekonomskih ratova pokretale su velike sile koje su stvarno i efektivno vladale svijetom, a tako će biti i u ovom povijesnom trenutku smjene epoha i ulaska u eru ratova
jer Amerika i Kina upravo idu u tom smjeru s kojeg nema povratka
Zatvaranje u nacionalne i blokovske okvire međunarodne trgovine, uspostava carinskih barijera, prekidanje dobavnih pravaca industrijskih komponenti i robe uvijek je u povijesti naviještalo nadolazak velikih ratova. I to ne ratova između malenih država i naroda s umišljenom vlastitom povijesnom veličinom, koje velike sile koriste u svojim proxy sučeljavanjima. One nemaju, koliko god se međusobno klale, sposobnost utjecaja na svjetsku ekonomiju i trgovinu. Istinske slomove međunarodne trgovine i otvaranje geoekonomskih ratova pokretale su velike sile koje su stvarno i efektivno vladale svijetom.
Tako će biti i u ovom povijesnom trenutku smjene epoha i ulaska u eru ratova, jer ono što se sada događa, uključujući i pad svjetske trgovine i fragmentaciju ekonomije u sklopu započetog procesa deglobalizacije, ništa drugo ne znači nego da su velike svjetske sile ponovno pokrenule međusobni obračun za svjetska bogatstva.
Stara priča
Ekonomski rat i opaki geoekonomski obračuni uvod su u velike oružane ratove kao i uvijek u povijesti. SAD i Kina na izravnom su kursu međusobnog geopolitičkog i geoekonomskog sudara i mogućeg oružanog obračuna.
Alarmantno upozorenje o prijetećem slomu svjetske trgovine i enormno visokoj cijeni koja će se zbog toga morati platiti ovih dana uputila je sama direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva.
U autorskom članku za američki think-tank Foreign Affairs čelnica MMF-a navodi: Živimo u turbulentnom vremenu, u svijetu koji je postao bogatiji, ali i krhkiji. Ruski rat u Ukrajini bolno je pokazao da mir ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Smrtonosna pandemija i klimatske katastrofe podsjećaju nas koliko je život krhak protiv sile prirode. Velike tehnološke transformacije poput umjetne inteligencije obećavaju budući rast, ali nose i značajne rizike.
Suradnja među narodima ključna je u nesigurnijem i šokovima sklonijem svijetu. Ipak, međunarodna suradnja se povlači. Umjesto toga, svijet je svjedok porasta fragmentacije: procesa koji počinje sve većim preprekama trgovini i ulaganjima i u svom ekstremnom obliku završava svrstavanjem zemalja u suparničke ekonomske blokove – ishod koji riskira poništavanje dobitaka koje je globalna ekonomska integracija proizvela.
Niz moćnih sila pokreće fragmentaciju. S produbljivanjem geopolitičkih napetosti, nacionalna sigurnosna pitanja sve su važnija za kreatore politike i tvrtke, što ih čini opreznima prema dijeljenju tehnologije ili integraciji opskrbnih lanaca. U međuvremenu, iako je globalna ekonomska integracija koja se dogodila u posljednja tri desetljeća pomogla milijardama ljudi da postanu bogatiji, zdraviji i produktivniji, ona je također dovela do gubitka radnih mjesta u nekim sektorima i pridonijela porastu nejednakosti. To je zauzvrat potaknulo društvene napetosti, stvarajući plodno tlo za protekcionizam i povećavajući pritiske da se proizvodnja vrati kući.
Fragmentacija je skupa čak i u normalnim vremenima i čini gotovo nemogućim upravljanje ogromnim globalnim izazovima s kojima se svijet sada suočava – rat, klimatske promjene, pandemije. Ali kreatori politike posvuda, unatoč tomu, provode mjere koje vode daljnjoj fragmentaciji.
Prepreke rastu
Iako se neke od tih politika mogu opravdati potrebom da se osigura otpornost opskrbnih lanaca, druge mjere više su vođene vlastitim interesom i protekcionizmom, što će dugoročno dovesti svjetsko gospodarstvo u neizvjestan položaj.
Troškovi fragmentacije ne mogu biti jasniji: kako trgovina pada, a prepreke rastu, globalni će rast pretrpjeti ozbiljan udarac. Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, godišnji rast globalnog BDP-a 2028. bit će samo tri posto — što je najniža prognoza MMF-a za petogodišnje razdoblje u posljednja tri desetljeća, što predstavlja probleme na području smanjenja siromaštva i otvaranja radnih mjesta među rastućim stanovništvom mladih u zemljama u razvoju. Fragmentacija riskira da ovu već slabu gospodarsku sliku učini još gorom. Kako rast opada, mogućnosti nestaju, a napetost raste, svijet – koji je već podijeljen geopolitičkim rivalstvima – mogao bi se još više rascijepiti na konkurentske ekonomske blokove.
Direktorica MMF-a dalje upozorava na potražnju i porast MMF-ova kreditiranja država nakon ruske invazije na Ukrajinu. Georgieva navodi: Od pandemije, MMF je odobrio više od 300 milijardi dolara novog kreditiranja za 96 zemalja, što je najveća potpora ikada u tako kratkom razdoblju. Od toga je više od 140 milijardi dolara osigurano nakon ruske invazije na Ukrajinu, kako bi se članovima Fonda pomoglo u rješavanju financijskih pritisaka, uključujući i one koji proizlaze iz rata.
Posljedično dugovi rastu, a čelnica MMF-a posebno napominje da, iako dug posvuda raste, problem je posebno akutan za mnoga ranjiva tržišta u razvoju i zemlje s niskim dohotkom kao rezultat nedavnih gospodarskih potresa, rastućih kamatnih stopa i, u nekim slučajevima, političkih pogrešaka vlada. Do kraja 2022. prosječne razine duga u zemljama s tržištima u nastajanju dosegnule su 58 posto BDP-a, što je značajno povećanje u odnosu na desetljeće ranije, kada je ta brojka iznosila 42 posto. Prosječna razina duga u zemljama s niskim dohotkom još je oštrije porasla u tom razdoblju, s 38 posto BDP-a na 60 posto.
Rast dugova
Troškove potpune dužničke krize najjače osjećaju ljudi u zemljama dužnicima. Prema analizi Svjetske banke, u prosjeku, razina siromaštva naraste za 30 posto nakon što zemlja ne ispuni svoje vanjske obveze i ona ostane visoke cijelo desetljeće. I druge su zemlje pogođene. Štediše gube svoje bogatstvo. Pristup zajmoprimaca kreditu može postati sve ograničeniji.
Uz to, kaže čelnica MMF-a, struktura vjerovnika značajno se promijenila tijekom proteklih nekoliko desetljeća, s novim velikim vjerovnicima poput Kine, Indije i Saudijske Arabije koji su stupili na scenu i nizom privatnih vjerovnika krug vjerovnika dramatično se proširio. Brzo i koordinirano djelovanje vjerovnika zahtijeva međusobno povjerenje i razumijevanje, no povećanje broja i vrste vjerovnika to je učinilo većim izazovom, pogotovo jer su neki ključni vjerovnici podijeljeni duž geopolitičkih linija.
Gotovo 80 godina svijet je odgovarao na velike ekonomske izazove sustavom pravila, zajedničkih načela i institucija, uključujući i one ukorijenjene u sustavu Bretton Woodsa.
Sada kada je svijet ušao u novu eru sve veće rascjepkanosti, međunarodne institucije još su važnije za okupljanje zemalja i rješavanje velikih globalnih izazova današnjice. Razdoblje brze globalizacije i integracije je završilo, a sile protekcionizma su u porastu. Možda je jedino sigurno u vezi s ovom krhkom, fragmentiranom novom globalnom ekonomijom da će se suočiti sa šokovima. MMF, druge međunarodne institucije, vjerovnici i zajmoprimci moraju se prilagoditi i pripremiti. Bit će to grubo slijetanje; međunarodni financijski sustav treba vezati sigurnosne pojaseve, zaključuje čelnica Međunarodnog monetarnog fonda.
A upozorenja kamo svijet ide i ranije su više puta slana iz uistinu dobro informiranih i relevantnih izvora.
U svome pak intervjuu za Bloomberg prije početka summita u Davosu izvršna direktorica Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum – WEF) Saadia Zahidi upozorava kako se očekuje da će vlade diljem svijeta, a pogotovo u Europi, nastaviti ulagati u vojske, zbog čega će trpjeti stanovništvo. Svijet po njezinu mišljenju ulazi u nemilosrdni vrtlog usporednih kriza u uvjetima najviše inflacije u posljednjih 40 godina, a otvoreni geoekonomski rat mogao bi se pretvoriti u opću militarizaciju, uporabu vojne sile i prelazak na ratne ekonomije pojedinih država.
Upravo se to i zbiva u ovim trenucima.
Nema natrag
WEF-ov “Global Risks Report 2023” zaključuje da je pred svijetom razdoblje konvergencije više različitih kriza koje će zajednički gomilati štetne posljedice ne samo na ekonomskom planu nego na svim strateškim područjima, a države će ući u period velikog međusobnog rivalstva kako bi osigurale za sebe što više prirodnih resursa, energije i hrane.
Takav kontinuirani napor država za uspostavu nacionalnih otpornosti u strateškim sektorima imat će svoju enormnu cijenu – onu koju samo nekoliko najvećih svjetskih gospodarstava može podnijeti, procjenjuje WEF-ov pregled rizika.
Da predikcije izvješća iz Davosa u velikoj mjeri točno oslikavaju ono što će se zbivati, pokazuju i zaključci “Global Risks Reporta 2018” u kojem se navodi: Svijet je prešao u novu i uznemirujuću geopolitičku fazu. Na djelu nije samo multipolarani nego i multikonceptualani razvoj. Nema više sigurnosnih pretpostavki iz doba nakon hladnog rata o postojanju čvrstih normi i institucija na temelju kojih bi svjetske vodeće sile mogle približavati i usklađivati svoje interese.
To stvara nove rizike i neizvjesnosti – jačanje vojnih napetosti i gospodarske i komercijalne poremećaje. Međunarodni odnosi sada se odvijaju u različitim smjerovima – kroz nekonvencionalna vojna djelovanja, što uključuje i nove izvore kibernetičkih prijetnji, transformirane i potpuno promijenjene trgovinske i investicijske veze, sukobe preko posrednika i neočekivane promjene dinamike postojećih (vojnih i političkih) saveza… Time izazvano jačanje snažne državne politike dovodi do toga da globalne norme gube svoju snagu i da raste napetost između velikih sila, što se odražava i na moćne i na male države. To, pak, proizvodi sve agresivnije geoekonomske agende i stvara sve veće pritiske s kojima se suočavaju slabije države.
Era ratova
Pregled globalnih rizika za 2018. nadalje zaključuje da se u takvim okolnostima ponovno uspostavljanje “države moći” logično pojavljuje kao sve “atraktivnije strateško sidro”. Navodi se: “Konkretno, nacionalističke agende i vanjska projekcija jake države postaje učinkovita strategija za vlade koje žele ispraviti percipirana sadašnja ili prošla međunarodna poniženja.”
I ta predviđanja Svjetskog ekonomskog foruma iz 2018. su se obistinila.
Samo nekoliko godina nakon što su te projekcije iz Davosa objavljene, Rusija je pokrenula osvajački rat u Ukrajini. Kina je sve manje proizvodna i trgovačka sila, a sve više “država moći” koja gleda kako ponovno priključiti Tajvan.
Jednako tako, već se sada procjene budućih zbivanja iznesene u “Global Risks Reportu 2023” Svjetskog ekonomskog foruma s početka ove godine nažalost pokazuju savršeno točnima. Opisani pad svjetske trgovine, uvođenje carinskih barijera, provođenje ekonomskih sankcija prema suparnicima, otimanje za energiju i hranu samo su neki od indikatora preobrazbe vladajućeg neoliberalnog poretaka kroz procese deglobalizacije, militarizacije gospodarstava i društva i gotovo siguran nagovještaj nadolazeće ere ratova velikih sila.
Direktorica MMF-a usporedno je čak i osobnim istupom poslala jednako alarmantnu poruku.
No pitanje je tko to uopće više čita. Čitaju se samo kratki tvitovi, naslovi i podnaslovi. I, dakako, pregledava ono s TikToka, kineske platforme dizajnirane za ciljeve koji daleko nadmašuju profitne interese.
Čekaju nas teške ekonomske nestabilnosti i siromaštvo
U pregledu “Global Risks Report 2023” koji je izdao Svjetski ekonomski forum u Davosu (WEF) prije njegova redovitog godišnjeg skupa prikazano je alarmantno stanje svjetske trgovine i međunarodnih ekonomskih odnosa uz nimalo optimistične prognoze.
Već u uvodu izvršna direktorica WEF-a Saadia Zahidi navodi da je malo tko mogao predvidjeti razmjere nestabilnosti koje će biti potaknute novim ratom u Europi. Zahidi navodi: Energija i hrana pokretanjem rata u Ukrajini upotrijebljene su kao oružje, što dovodi inflaciju do neviđenih razina, uzrokuje globalizirajuću krizu troškova života i time potiče društvene nemire. Posljedični zaokret u monetarnoj politici označava kraj ere niskih kamatnih stopa i imat će goleme posljedice za vlade, tvrtke i stanovništvo… U ovogodišnjem globalnom istraživanju percepcije rizika četiri od pet znanstvenika i ekonomskih stručnjaka izjavilo je da očekuje nastavak teške ekonomske nestabilnosti u sljedeće dvije godine.
Saadia Zahidi zaključuje: “Upornost više istovremenih kriza već preoblikuje svijet u kojem živimo uzrokujući ekonomske i tehnološke fragmentacije.”
Država je kapitalu potrebna za opstanak
Treba ponoviti: pad svjetske trgovine vjerojatni je preludij u novu ratnu eru, a neoliberalni poredak koji je stvarni pokretač svih sadašnjih kriza i sadašnjih i budućih ratova sasvim sigurno ne propada nego se kroz bolesti i velike ratove koji nadolaze samo pokušava transformirati. U svoje uzde upregnuo je najmoćnije države svijeta i pokrenuo geoekonomski i oružani rat za svjetska bogatstva. On, dakako, samo dobro glumi nacionalnu pripadnost, jer je po svojoj definiciji nadnacionalan i globalan. Koliko god se američki, europski, ruski ili kineski kapital prikazivao domoljubnim i nacionalnim – on to nije. On je nadnacionalan, a u trenucima kada je potrebno na međunarodnoj sceni silom ostvariti pozicije u borbi za profit i kada je potrebno izvršiti spašavanje cijelog neoliberalnog ekonomskog sustava, tada se on, protivno svojoj prirodi, prikazuje nacionalnim. Nacionalna država mu je tada potrebna za opstanak – ona ista koju je neoliberalni kapitalizam godinama pljuvao kao nepotreban trošak i relikt prošlosti. Sada kada je potrebno cijeli sustav neoliberalnog gospodarstva spašavati u eri ratova koja očito slijedi, država je ponovno u paradigmi neoliberalnog svijeta potrebna, i to što moćnija, sa što većom vojnom silom.
Mario Stefanov/.geopolitika.news
