Uspjeh prosvjeda: Europska komisija smanjuje ekološke zahtjeve za poljoprivrednike
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 15 Ožujak 2024 10:08
Prosvjednici diljem Europe prosvjeduju već mjesecima nezadovoljni politikom EU-a i Zelenim dogovorom. No, čini se da će prosvjedi, barem djelomično, uroditi plodom. Naime, Europska komisija dovršava niz zakonskih prijedloga koji bi trebali ići na ruku poljoprivrednicima i odstupiti od nekih zahtjeva iz Zelenog plana.
Mnoge bi mjere, inače propisane Zelenim dogovorom, mogle postati dobrovoljne. Tako bi poljoprivrednici, ako i ne ispunjavaju sve ekološke standarde, mogli normalno dobiti subvencije.
Jedan od prijedloga jest ukidanje zahtjeva koji se tiče obveze izdvajanja obradivog zemljišta za promicanje bioraznolikosti, piše Politico. Poput, na primjer, smanjenja obrade tla kako bi se spriječila erozija tla. To je jako važno za poljoprivrednike jer su je to jedan od ključnih razloga prosvjeda.
Dramatični preokret politike Komisije Ursule von der Leyen, čije se kampanja za prvi mandat temeljila na zelenim politikama, dolazi na poticaj nacionalnih vlada zbog velikih prosvjeda. Poljoprivrednici, od Francuske, Španjolske, Poljske, Grčke, Italije, već tjednima i mjesecima na ulicama izražavaju nezadovoljstvo politikama EU-a. Smatraju da zahtjevi Zelenog dogovora uništavaju poljoprivrednu industriju i onemogućavaju im normalan život..
Kritike ‘zelenih’
S ovim najavama EK-a javili su se znanstvenici, udruge i društva koja podržavaju zelenu politiku. Oni, dakako, smatraju da se previše ide na ruku poljoprivrednicima. Europska agencija za okoliš ističe poljoprivredu kao sektor u kojem je potrebno hitno djelovanje ako kontinent želi izbjeći katastrofu poplave, višegodišnje suše i vrućine.
Skupine civilnog društva i zeleni zakonodavci upozoravaju da bi ovi ustupci uništili “ono malo ekoloških reformi koje su posljednjih godina dodane Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP)”, programu subvencija za poljoprivredu EU-a koji jede trećinu proračuna Unije.
“Brisanje desetljeća postepenog napretka prema održivoj poljoprivredi zbog kratkoročnih izbornih briga velika je pogreška i cijelo će društvo platiti visoku cijenu”, rekao je Marco Contiero, aktivist Greenpeacea EU za poljoprivredu.
Što se planira ukinuti?
CAP uključuje skup „dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta” (GAEC), koje poljoprivrednici moraju ispuniti da bi dobili subvencije. Izvršna vlast EU-a predložit će ukidanje obveza za četiri od njih. No, omogućit će da oni poljoprivrednici koji ih poštuju dobiju financijsku naknadu.
Obveze koje se planira ukinuti su:
GAEC 5 — zahtijeva od poljoprivrednika da minimaliziraju obradu tla kako bi spriječili eroziju tla.
GAEC 6 — zahtijeva od poljoprivrednika da uzgajaju pokrovne usjeve između sezona kako bi sačuvali tlo, vodu i hranjive tvari, čime se smanjuje potreba za kemijskim dodacima kao što je gnojivo.
GAEC 7 — zahtijeva od poljoprivrednika da uzgajaju niz različitih vrsta usjeva na istom području tijekom niza vegetacijskih sezona. To pomaže vratiti hranjive tvari u tlo bez sintetičkih unosa i smanjuje potrebu za kemijskim pesticidima.
GAEC 8 — zahtijeva od poljoprivrednika da odvoje najmanje 4 posto svog poljoprivrednog zemljišta za bioraznolikost.
Ostale mjere koje će Komisija predložiti uključuju:
— Izuzimanje poljoprivrednika s manje od 10 hektara zemlje — dvije trećine svih korisnika CAP-a — od kontrola i kazni.
Kako bi ojačala položaj poljoprivrednika u odnosu na trgovce, trgovce na malo i druge sudionike u opskrbnom lancu, Komisija će pokrenuti „promatračnicu troškova proizvodnje, marži i trgovačke prakse” do ljeta kako bi se povećala transparentnost tržišta. Opservatorij će se sastojati od predstavnika svih sektora duž lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i dužnosnika EU-a i nacionalnih dužnosnika. Problem s trgovcima jedan je od glavnih razloga pobune farmera. Trgovci prehrambenim proizvodima vršili su pritisak na farmere i tražili da snize cijene nakon visoke inflacije.
Također će “ispitati moguće revizije nekoliko tržišnih propisa, uključujući Zajedničku tržišnu organizaciju (CMO), koja postavlja osnovna pravila za jedinstveno tržište EU-a, i direktivu o nepoštenoj trgovačkoj praksi, čiji je cilj zaštititi slabije dobavljače od jačih kupaca”.
