Borzan u Bruxellesu najavila borbu protiv rasta cijena, ali ima jedan bizaran detalj
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 08 Svibanj 2025 12:05
Skupa hrana dospijeva i na dnevni red Europskog parlamenta. Zastupnici će raspravljati i glasati o rezoluciji koja bi prvi put govorila o fenomenu velikih razlika u cijenama među državama članicama i zatražila konkretne akcije Komisije.
Pohvalila se time domaća zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan ističući kako je hrana u Hrvatskoj od 2021. poskupjela 44 posto, što je osam posto više od europskog prosjeka, a kruh je u istom razdoblju postao 60 posto skuplji. Ubacila je Borzan i brzopoteznu javnu optužbu trgovačkim lancima za kartelsko udruživanje ustvrdivši kako su cijene svugdje više-manje iste, ali su one u drogerijama u usporedbi s njemačkom neupitno više.
Ponovila je sve što znamo i o čemu kroz temu skupe hrane raspravljamo već dugo. Nakon bojkota i neuspjele Vladine akcije ograničavanja cijena u trenutku kada je Hrvatska narodna banka ustanovila da se inflacija ipak primirila, a Trumpove carine postale stvarnost Biljana Borzan na dnevni red vraća temu o skupoj hrani idealistički tražeći da se istraži, ispita, izvidi da zašto su razlike u cijenama na jedinstvenom tržištu tolike.
Bitka je pravedna, ali ima jedan bizaran detalj. Sama Borzan je u javnom nastupu dodala kako zapravo nije sigurna što će biti s rezolucijom i zahtjevom da se Komisija pozabavi skupoćom hrane posebno u svojim istočnim i manje razvijenim članicama. U čemu je problem? E, to je ono što je bizarno. Ispada da je političkom vrhu EU problematično baviti se cijenama hrane jer da bi oni pojednostavljivali zakonodavstvo radi pretjerane birokratizacije. Europska unija je daleko pretjerano birokratizirana već gotovo pet desetljeća, ali se ta pretjerana birokratiziranost i potreba da se ona smanji pojavljuje kao kočnica raspravi o skupoći hrane? Ni Alan Ford to ne bi bolje smislio.
Pretjerana birokratiziranost
The Economist je istovremeno objavio analizu u kojoj kaže kako Europa gubi značaj u globalnoj ekonomiji jer su prošli dani kada se mogla uzdati u kinesko tržište za rast, u ruski plin za pokretanje industrije i u američku vojnu moć za sigurnost. Za razliku od bizarnog detalja iz nastupa Biljane Borzan, analiza The Economista donosi zanimljiv detalj. Kaže da su administrativne prepreke za trgovinu uslugama između država članica ekvivalent carini od 110 posto, prema podacima MMF-a. Države štite svoja pojedinačna tržišta usluga, a kako su naveli u The Economistu skupe studije o tome kako produbiti ekonomsku integraciju i poboljšati jedinstveno tržište skupljaju prašinu.
Važno da se pretjerana birokratiziranost nije prepriječila naručivanju novih studija koje će same sebi biti svrha, ali mogla bi se prepriječiti i samoj ideji razgovora o skupoći hrane i velikim razlikama u cijenama na tržištu koje bi trebalo biti jedinstveno. Da, postoje ekonomski razlozi i logika troška koja u konačnici diktira svaku cijenu, ali u moru raznih studija koje ne služe ničemu građani Europske unije ipak su zaslužili da im se nekom nezavisnom računicom,a ne paušalnim ocjenama zainteresiranih tržišnih igrača obrazloži zašto je ista krema za ruke značajno skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj i je li riječ o logici troška ili ipak o logici zarade s manje razvijenog tržišta?
Zahvaljujući poremećajima u globalnoj trgovini, klimatskim promjenama i modernim trendovima kvalitetna hrana u bliskoj budućnosti može biti samo još skuplja pa je rasprava o toj skupoći najvažnija tema današnjice uz naravno već dugo lebdeće pitanje hoće li biti nekog većeg rata. Pretjerana birokratiziranost ne bi smjela temi stajati na putu.
Dragana Radusinović/direktno.hr
