Skupa i za neke neisplativa igra: Evo koliko su kandidati plaćali svaki glas na izborima
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 21 Svibanj 2025 07:16
Koliko je novca potrebno uložiti za pobjedu na lokalnim izborima? Pokušamo li doći do nekog zaključka na osnovu još uvijek aktualne lokalne političke utrke, rezultata njena prvog kruga i onoga što je poznato o financijskim izdacima kandidata teško je biti pametan.
Donosi li novac pobjedu i u kojem bi omjeru pobjednički koktel trebao sadržavati osnovne sastojke poput kvalitete kandidata i uloženog kapitala tema je koju bi sada kada su se predstavnička demokracija i tržišni kapitalizam u Hrvatskoj već uvriježili trebalo napraviti u okviru kakva znanstvenog istraživanja. U međuvremenu, možemo se zabaviti uz malo osnovnoškolske matematike.
Istra je recimo dobar primjer. Prema javno dostupnim podacima Sanja Radolović SDP-ova, gotovo jedina nova sjajna zvijezda lokalnih izbora ušla je u drugi krug izbora za županicu kao vodeća kandidatkinja s osvojenih 24,279 glasova, a prema javno dostupnim podacima u prvi dio kampanje uložila je 57,300 eura. Radolović je po osvojenom glasu u kampanju uložila 2,36 eura, odnosno mogli bismo reći da ju je svaki glas toliko "koštao".
S druge strane IDS-ov Dalibor Paus s ulaganjem od 42,700 eura nije ušao u drugi krug, a osvojio je 18,570 glasova, odnosno 2,29 eura po glasu, tek nešto manje od Radolović. U drugi je krug zato, ipak kao drugi ušao aktualni župan Boris Miletić s osvojenih 22.601 glasova i troškom od 14.400 eura, odnosno 63 euro centa po glasu. Borisu Miletiću glasovi su prema uloženom u kampanji bili "najjeftiniji", a Pausu se ulaganje izgleda uopće nije isplatilo jer je završio kao treći.
'Skupoća' glasova u Istri vidljiva je usporedi li se sa Zagrebom
"Skupoća" glasova u Istri vidljiva je usporedi li se s Gradom Zagrebom u kojem je aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević s utrošenih 47,732 eura osvojio 135,545 glasova pa bi 'cijena po glasu' bila 35 euro centi, dok je Marija Selak Raspudić koja s aktualnim gradonačelnikom nastavlja utrku u drugom krugu uložila 20,224 eura i dobila 44.645 glasova što daje trošak po osvojenom glasu od 45 euro centi.
HDZ-ovu Mislavu Hermanu ulaganje u zagrebačku kampanju se nije isplatilo jer nije ušao u drugi krug, a potrošio je 37,316 eura za 36 944 glasova, odnosno 1,01 euro po glasu.
Je li im se isplatilo ili nije, jesu li se njihovi financijeri opekli ili su dobro uložili trebala bi biti zastupljenija tema u društvu koje sebe zove kapitalističkim, a htjelo bi poreći vrijednost novca u izbornoj utakmici koja tu istu utakmicu svakako čini ne jednako dostupnu svima, ali i pokazuje da je potreban odgovarajući omjer kvalitete kandidata i uloženog novca.
Što je potrebno učiniti?
Ovi lokalni izbori za sada nam pak pokazuju još jednu važnu stvar, a to je da su neki kandidati vrlo smjelo rekli da u svoju političku utakmicu nisu uložili ništa novca. Budući da oni koji su se time pohvalili u utakmici više ne igraju definitivno bi se moglo zaključiti da bez uloženog novca nije moguće postići zapažen rezultat na izborima. No, to bi bio zaključak na osnovu pogrešne premise, jer dosta je teško vjerovati da političari od čijih se lica i poruka nismo mogli sakriti bilo na društvenim mrežama bilo da su mahali s plakata za svoju promidžbu nisu potrošili ništa, pa su ili rekli neistinu ili se poigrali nekom tehnikalijom, u svakom slučaju biračima nisu rekli sve okolnosti svojeg javnog političkog nastupanja.
I to bi ih trebalo diskvalificirati na startu. Što je potrebno učiniti? Trebalo bi uvesti puno više reda u financiranje lokalnih izbora u praćenje troškova i držanje potrošača i ulagača odgovornima. A kada bi takvi transparentni podaci postojali za neko vrijeme bi se mogla napraviti i kakva relevantna studija o utjecaju uloženog novca na izborni rezultat.
Ovisno o kandidatu, naravno. Do tada, važno je da ljudima koji kažu da nisu uložili ništa ne treba vjerovati ni na tu, ali ni na jednu drugu riječ. Jer ako nisu oni, uložio je netko za njih...
