Prosvjedi u Los Angelesu podsjećaju na BLM: Ljevica, nasilje i pljačke
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 19 Lipanj 2025 13:02
U Sjedinjenim Američkim Državama, sa središtem u jednom od najvećih gradova – Los Angelesu, već danima bukte nasilni prosvjedi povezani s imigracijom. Naime, prosvjednici su se okupili kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog postupaka savezne imigracijske službe koja je uhitila veliku skupinu ilegalnih migranata.
Demonstracije su isprva bile mirne, ali nasilje je ubrzo eskaliralo te su zapaljeni brojni automobili, evidentirane pljačke i sukobi sa snagama reda. Ovi prosvjedi zbog kojih je uveden policijski sat i zbog kojeg je predsjednik Donald Trump ondje poslao Nacionalnu gardu mnoge su podsjetili na Black Lives Matter (BLM) prosvjede koji su prije nekoliko godina nasilnim demonstracijama zaprepastili Sjedinjene Američke Države.
Što se događa u Los Angelesu?
Ljudi su se počeli okupljati nakon što su savezni imigracijski službenici uhitili velike skupine ilegalnih imigranata u područjima s velikom latino populacijom. Iako su demonstracije isprva bile mirne, stanje se ubrzo radikaliziralo te su dijelovi Los Angelesa utonuli u kaos.
Nasilni prosvjednici blokirali su glavnu autocestu, a zabilježeni su mnogi slučajevi uništavanje imovine, pljačke i sukoba sa snagama reda.
Zbog svega toga američki predsjednik poslao je Donald Trump rasporedio je 2.000 pripadnika Nacionalne garde u grad, što je izazvalo bijes demokrata koji su nijekali nasilan karakter prosvjeda.
Nedavne racije dio su predsjednikove namjere da provede “najveću operaciju deportacije” u povijesti SAD-a. Los Angeles, u kojem je više od trećine stanovništva rođeno izvan SAD-a, glavni je cilj tih operacija.
Meta prosvjeda u Los Angelesu je predsjednik Donald Trump. Prije nekoliko dana, dok je trajala vojna parada, diljem zemlje održani su prosvjedi pod nazivom “No Kings”. Održano je više od 2.000 demonstracija u 50 država. Cilj prosvjeda je, prema riječima organizatora, odbacivanje “autoritarnosti, politike koja pogoduje milijarderima te militarizacije demokracije”.
Black Lives Matter (BLM) prosvjedi započeli su 2013. godine, ali su se posebno razbuktali 2020. nakon smrti Georgea Floyda.
Umjesto mirnih okupljanja, mnogi prosvjedi pretvorili su se u nasilje, palež i pljačke. Gradovi poput Minneapolisa pretrpjeli su veliku štetu, a tisuće su ljudi uhićene.
Iako je pokret tvrdio da se bori protiv rasizma, često je poticao podjele među građanima. Policija je bila demonizirana, a mnogi su službenici izgubili posao ili povjerenje javnosti.
Mnoge zahtjeve BLM-a bilo je teško jasno definirati, a konkretna rješenja često su izostajala.
Pokret je često odbacivao dijalog i poticao ideološku isključivost.
Financijska transparentnost organizacije također je bila dovedena u pitanje. Mnogi su osjećali da se nasiljem kompromitirala legitimnost borbe za prava.
Društvene mreže bile su preplavljene retorikom koja je dodatno polarizirala društvo. Unatoč velikoj medijskoj podršci, promjene su bile ograničene i kratkotrajne. Na kraju, prosvjedi su ostavili iza sebe više razdora nego napretka.
Razina divljaštva BLM prosvjeda vidljiva je na primjeru kipa Georgea Washingtona koji je 1926. godine podignut u gradu Portlandu, u saveznoj državi Oregon, 19. lipnja 2020., srušen je nakon što je na njega bačena spaljena američka zastava, tzv. Star-Spangled Banner.
Na postolju spomenika napisano je ‘Genocidni kolonizator’, kao i godina 1619. kada su prvi robovi dovezeni u Ameriku, a na glavu spomenika stavljena je naljepnica ‘Na domorodačkoj si zemlji’.
Koje su sličnosti ovih prosvjeda?
Glavna sličnost Black Lives Matter pokreta i ovogodišnjih prosvjeda u Los Angelesu su udarne snage koje ga provode. To su i u jednom i u drugom slučaju članovi ekstremne ljevice i manjinskih zajednica (afroamerikanci i latinoamerikanci) koji prosvjeduju, vrlo često i nasilno, protiv navodne nejednakosti u društvu.
Povezano s tim i zahtjevi su im slični, a svode se na zahtjeve za promjenama u pravosudnom sustavu, policiji i zahtjeve za ravnopravnošću svih građana. I jedni i drugi prosvjedi odlikuju se decentralizacijom i labavom strukturom koja ne poznaje jasnog vođu.
Nažalost, ono što je još zajednička karakteristika ovih prosvjeda je nasilje koje često eskalira u otvorene sukobe, ali i u uništavanje i pljačku imovine drugih građana.
