Meter: Kako je Trump ponizio saveznike, ismijao Macrona i usprotivio se novim sankcijama Rusiji
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 20 Lipanj 2025 17:28
Naime, medijski pompozno najavljivan, njegov novi osobni susret s Trumpom na marginama summita, koji je zapravo trebao potvrditi Trumpovo povlačenje pred Zelenskim i njegovim stavovima o postizanju mira u Ukrajini nakon što ga je prvi put brutalno najurio iz Bijele kuće zbog „neposluha“ – propao je i prije nego što je održan.
U kanadskom Kananaskisu 16. i 17. lipnja održani summit kluba G7, kojeg čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, kao i predstavnici Europske unije i pozvanih zemalja partnera među kojima i Ukrajina – od samoga je početka mirisao na probleme.
Ništa čudno! Jer glavna zvijezda, američki predsjednik Donald Trump, zapravo tamo i nema što tražiti, okružen predstavnicima liberalne demokracije koja dominantno karakterizira taj elitistički klub s izuzetkom Italije čija je premijerka Georgia Meloni jedina desničarka u odabranoj ekipi (ako isključimo samoga Trumpa).
Liberalni elitist nedvojbeno je i njemački kancelar Friedrich Merz iako formalno dolazi iz isto tako formalno konzervativne stranke CDU (one iste koja je u osnovi i usvojila sve liberalne zakone s nekim novim europskim vrijednostima, ali i pustila masovni priljev ilegalnih migranata u Njemačku tijekom mandata bivše kancelarke Angele Merkel dio kojih sada nova vlada u Berlinu namjerava isporučiti Hrvatskoj, navodno njih 17 000 neprilagođenih njemačkim potrebama i vrijednostima). Hrvatska je, naravno, priča za sebe i nije tema ovog komentara što nikako ne znači da to ne zaslužuje i biti.
Upravo je to (da s kolegama iz savezničkih zemalja nema što tražiti) Trump javno i demonstrirao došavši na summit, figurativno rečeno – samo na kavu – i napustivši ga brže nego li je bilo tko očekivao. A bez SAD-a, lako se složiti, nikakvi obvezujući zaključci na samom summitu nisu mogući.
Politički turizam Zelenskog
Najgore je ipak prošao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je, kao pozvani gost prevalio dugački put i stigao na summit u daleku Kanadu. Očito u svojstvu političkog turizma. Naime, medijski pompozno najavljivan, njegov novi osobni susret s Trumpom na marginama summita, koji je zapravo trebao potvrditi Trumpovo povlačenje pred Zelenskim i njegovim stavovima o postizanju mira u Ukrajini nakon što ga je prvi put brutalno najurio iz Bijele kuće zbog „neposluha“ – propao je i prije nego što je održan.
Jer Trump ipak ima puno važnijeg posla od zabave s europskim liberalnim elitama (gdje se gura, ili ga guraju, i Zelenski) koje umišljaju kako još uvijek upravljaju globalnim procesima iako ne mogu srediti ni stanje u vlastitim zemljama.
Skandal u Velikoj Britaniji
Britanskog premijera Keira Starmera upravo potresa skandal s dugo iščekivanim izvješćem koje je objavljeno uoči njegovog puta u Kanadu. Radi se o izvješću koje govori o aktivnostima migrantskih bandi – uglavnom pakistanskih – koje su vršile silovanja britanskih bijelih djevojaka.
Nije stvar toliko u samom kriminalnom činu (iako je on, naravno, gnjusan i vrijedan svakog prezira), koliko u činjenici da su policija i socijalne službe ignorirale pozive da se problem riješi zbog straha od čuvene „političke nekorektnosti“ pri čemu je upravo Starmer u to vrijeme bio glavni državni odvjetnik (tužitelj). A sve se to godinama prikrivalo, dok sad konačno nije ugledalo svjetlo dana.
Slučajno? Teško, rekao bih! Starmera, logično, ne vole britanski konzervativci, ali je rekordno nepopularan i u tamošnjoj javnosti, dok Trump otvoreno prezire njegove krajnje liberalne ljevičarske stavove.
Umjesto kritike, Trump se zauzeo za Rusiju
I to malo vremena što je Trump proveo na summitu bilo je dovoljno da izazove kontroverze. Umjesto od strane Europljana priželjkivane zajedničke osude Moskve, američki čelnik je još uoči summita rekao kako je isključivanje Rusije iz G7 bila velika greška.
„G7 je nekad bio G8. Barack Obama i čovjek po imenu Trudeau (donedavni kanadski premijer Justin Trudeau, op.a.) nisu htjeli Rusiju. … Mislim da je to bila velika greška.“ – rekao je Trump na sastanku s novim kanadskim premijerom (koji je naslijedio spomenutog) Mikeom Carneyjem.
Trump je rekao kako G7 puno priča o Moskvi, ali ne za pregovaračkim stolom (gdje bi to po njegovom mišljenju trebalo biti, op.a.). Tema Rusije bila je prva koje se domaćin Bijele kuće dotaknuo prije summita G7.
Nafta kao novi prijepor
Druga intrigantna tema koja dijeli saveznike s dvije strane Atlantika bila je ona oko postizanja dogovora o snižavanju gornje granične cijene ruske izvozne nafte, a što otežavaju i rastuće cijene „crnog zlata“ na svjetskom tržištu nakon izraelskih zračnih napada na Iran. O tome piše Reuters. Zapravo mi se čini da je Trumpovo odbijanje da SAD (barem za sada) sudjeluje u tom europskom činu novih proturuskih sankcija (prema kojem je skeptičan i Japan) dobro došlo i za same europske čelnike i predlagače. Među njima je, kao zagovornica istog, najagilnija nedvojbeno bila i jest predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Naime, kako dalje piše Reuters, „napore za postizanje dogovora o snižavanju gornje granice cijena ruske nafte u G7, čak i ako Trump odluči odbiti sudjelovanje, komplicira rast cijena nafte otkako je Izrael 12. lipnja počeo napadati Iran.“ Nakon toga, u petak su cijene nafte u svijetu skočile za oko 7%. Kao rezultat toga, cijena kolovoških terminskih ugovora za sirovu naftu Brent doseže 73,5 dolara po barelu.
Reuters također ističe da je Kanada odustala od svog zalaganja za sveobuhvatnim priopćenjem na kraju događaja te da umjesto toga radi na usvajanju izjave predsjedavajućeg summita koja bi sažela sadržaj rasprava strana.
Zajednička izjava
Čelnici sedam vodećih demokratskih gospodarstava svijeta na summitu u Kanadi na kraju su dali zajedničku izjavu za medije nakon sastanka.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko dana, sukob Izraela i Irana, bila je glavna tema razgovora, a povodom toga članovi G7 skupine su se izjasnili da „ponovno izražavaju podršku sigurnosti Izraela“, te da su „dosljedni da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje“.
Također, članovi G7 skupine pozivaju na rješavanje iranske krize koja bi potpuno dovela do deeskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući i primirje u pojasu Gaze. Ispred svega se naglašava zaštita civila na svim područjima.
Trump ismijao Macrona
Još jedna neugodnost po europske liberale dogodila se na kanadskom summitu. Trump je oštro kritizirao svog francuskog kolegu Emmanuela Macrona, rekavši da on “sve krivo shvaća” i “nema pojma” što govori, uključujući i zašto je američki čelnik ranije napustio summit G7 u Kanadi.
„Predsjednik Emmanuel Macron, tražeći publicitet, lažno je tvrdio da sam napustio summit G7 u Kanadi kako bih se vratio u Washington i radio na ‘primirju’ između Izraela i Irana. Pogrešno! Nema pojma zašto idem u Washington, ali to nema nikakve veze s primirjem. To je puno više od toga. Bilo namjerno ili ne, Emmanuel stalno griješi. Ostanite s nama!“ — napisao je Trump u Truth Socialu.
Ovdje treba podsjetiti da je prethodno Macron kritizirao Trumpovu najavu da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao posredovati u rješavanju sukoba između Izraela i Irana. Osim toga Macron je nedavno Danskoj ponudio vojnu pomoć za zaštitu Grenlanda od Trumpovih pretjeranih ambicija prema tom otoku – čime je „utrljao sol na Trumpovu ranu“ kada je riječ o njegovim željama o budućem statusu Grenlanda.
Ovime se definitivno urušio odnos Trumpa i francuskog čelnika, kojeg više očito nije briga što radi jer već 2027.g. zauvijek napušta Elizejsku palaču s obzirom kako više nema zakonsku mogućnost kandidature za treći uzastopni predsjednički mandat.
Za kraj, i najkraće rečeno, Trump je svojim brzim odlaskom iz Kanade sa summita G7 (ne)izravno poručio američkim ključnim saveznicima kako oni ne odlučuju ni o čemu globalno važnom i da im je jedina svrha bespogovorno slušati ono što od njih traži Washington – ne samo po pitanju Ukrajine i Bliskog istoka. On s europskim liberalima, koje prezire, nema namjeru zajednički oblikovati novi svijet, već traži od njih da prihvate sve ono što u tom smislu poduzima Washington!
Ukratko o drugim događajima
Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je za Fox News da Trump i dalje teži nuklearnom sporazumu s Iranom, dodajući da će SAD braniti svoju imovinu u regiji.
Reutersovi izvori rekli su da je Teheran zatražio od Omana, Katara i Saudijske Arabije da pozovu Trumpa da izvrši pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pristane na trenutni prekid vatre. Zauzvrat, Iran bi pokazao fleksibilnost u nuklearnim pregovorima, prema dva iranska i tri regionalna izvora.
“Ako je predsjednik Trump iskren u pogledu diplomacije i zainteresiran za zaustavljanje ovog rata, sljedeći koraci su značajni”, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Araqchi na X-u. “Izrael mora zaustaviti svoju agresiju, a ako ne dođe do potpunog prekida vojne agresije protiv nas, naši odgovori će se nastaviti.”
Prema posebnoj zapovjedi ruskog predsjednika Vladimira Putina tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu stigao je u Pjongjang – prijestolnicu Sjeverne Koreje, što je njegov već treći posjet toj zemlji u posljednja tri mjeseca. Šojgu je posljednji put bio u Pjongjangu 4. lipnja, kada je s vođom te zemlje Kim Jong-unom razgovarao o situaciji u Ukrajini i pohvalio korejske borce koji su pomogli u oslobađanju ruske kurske regije.
Od 18. do 21. lipnja, u ruskom Sankt Peterburgu održat će se Međunarodni ekonomski forum, s glavnom temom „Zajedničke vrijednosti – osnova rasta u multipolarnom svijetu“. Stiže i predsjednik velike i sve moćnije azijske države Indonezije koji bi se trebao osobno sastati s Putinom.
Austrija je pozvala Europsku komisiju da zadrži mogućnost nastavka uvoza ruskog plina ako se postigne mirovni sporazum o Ukrajini. O tome piše Financial Times, pozivajući se na izvor u austrijskom ministarstvu energetike. Prema njegovim riječima, Bruxelles “mora zadržati mogućnost ponovne procjene situacije nakon završetka rata”. U tekstu se također navodi da je austrijska državna tajnica za energetiku Elisabeth Zehetner uputila sličan poziv na sastanku u Luksemburgu. Ovo je prvi put od 2022. da članica EU-a koja nije jedna od “proruskih” zemalja poput Mađarske ili Slovačke otvoreno dopušta povratak kupnji ruskog plina nakon završetka rata. Navodi se da Europska komisija planira predložiti potpunu zabranu novih ugovora o plinu s Rusijom i raskid postojećih u roku od dvije godine. Ova odluka stupit će na snagu bez obzira na moguće mirno rješenje. Mađarska i Slovačka su protiv toga. Sada im se pridružila i Austrija.
Bivši talijanski premijer i bivši čelnik ESB-a Mario Draghi naglasio je da se energetsko tržište EU suočava s temeljnim problemima, nedostatkom prirodnih resursa te da su cijene prirodnog plina u EU četiri do pet puta veće nego u SAD-u.
Aaustrijski vicekancelar Babler ponudio je Volodimiru Zelenskom Beč kao mjesto za pregovore s Rusijom.
Postaje sve zanimljivije, a važni događaji i vijesti sustižu jedan drugog!
Naravno, nastavljamo sve pozorno pratiti i analitički obrađivati sve što je ozbiljne analitike vrijedno.
