Njemački oporbeni političari traže smirivanje politike prema Rusiji
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 21 Lipanj 2025 17:27
Stoga ne čudi reakcija dijela parlamentarnih zastupnika oporbe u Bundestagu: želimo da Njemačka aktivno sudjeluje u smirivanju sukoba i rata u Ukrajini. I nikako ne želimo da Njemačka klizi prema bilo kakvom ratnom sukobu, kao niti da tome doprinese politikom koju vodi trenutni kancelar Merz.
Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) je u svom prvom obraćanju u ime vlade, sredinom svibnja, pred parlamentom najavio jačanje uloge Njemačke u Europi na vojnom planu riječima: „Bundeswehr mora postati najsnažnija konvencionalna vojska na kontinentu“.
Nekoliko dana kasnije, u posjetu njemačkim vojnicima u Litvi, otišao je korak dalje. Otvoreno je optužio Rusiju “da ugrožava sigurnost u Europi”. Dakle, ne sigurnost u Ukrajini, nego u Europi. Europi na čijem je čelu ovih 30 i više godina EU upravo Njemačka.
Rusija je to shvatila kao otvoreno bacanje rukavice u lice.
Bivši kancelari Njemačke vodili umjerenu politiku prema Rusiji
Tako što se, niti približno, nije moglo čuti iz usta prethodnog njemačkog kancelara Scholza koji je bio na čelu Njemačke od početka trajanja agresije Rusije na Ukrajinu do 2025. godine. A posebno se nije moglo čuti u 16-godišnjem mandate njemačke kancelarke Merkel. Kao niti njenih prethodnika od kojih možemo spomenuti Schrödera ili Kohla, koji je bio na čelu Njemačke u vrijeme pada komunizma, Berlinskog zida i raspada totalitarnog SSSR-a na niz samostalnih država.
Potrebno je naglasiti: mirnog raspada komunističkog SSSR-a. To je bio potpuno drugačiji istovremeni raspad od komunističke Jugoslavije, praćenog nizom ratova Srbije i savezne vojske JNA u cilju stvaranja Velike Srbije na razvalinama te umjetne južnoslavenske tvorevine.
Rekli smo da je posjet Litvi, gdje je Njemačka razmjestila prvu oklopnu brigadu izvan vlastitog teritorija još od Drugog svjetskog rata, pokazao da službeni Berlin želi preuzeti vodeću poziciju u europskoj obrani, odnosno trenutno planiranoj militarizaciji Europe.
Lavina se zakotrljala dolaskom Merza na čelo Njemačke
Cijela lavina se zakotrljala promjenom politike SAD-a prema ratu u Ukrajini polaganjem prisege predsjednika Trumpa. Trumpova najava zagovaranja “politike pregovora” između Rusije i Ukrajine potpuno je promijenila vojno-stratešku retoriku u Europi. Preko noći su vodeće države Europe, non-EU članica Velika Britanija i lider EU Francuska, odlučile zajednički krenuti u akciju militarizacije Europe, posebno u odnosu na Rusiju. Agresivna retorika i (neuspješna) diplomacija pratila je političke napore Macrona i Starmera u okupljanju “koalicije voljnih”.
Njemačka se držala po strani sve dok je na vlasti bio SPD i kancelar Scholz. Stvari su se promijenile kada je kancelar postao bivši predsjednik nadzornog odbora Black Rocka za Njemačku, sadašnji kancelar Merz iz stranke CDU.
Sada njemačka javnost postavlja opravdano pitanje: želi li Merz “promicati mir”, ili je Njemačka – koja se obvezala potrošiti još puno milijardi eura na naoružavanje – spremna i na širi sukob, uvjerena da će njezina novostečena vojna moć biti dovoljan adut u sukobu s Rusijom?
Reakcija na Merzovu politiku dogodila se u Bundestagu.
Reakcija stranaka u Bundestagu: Ne želimo sukob s Rusijom
Vodeći političari parlamentarnih stranaka Bundestaga kao Alternativa za Njemačku (Afd), Savez za razum i pravdu Sarah Wagenknecht (BSW) i Linke (Ljevica) podržali su manifest koji su napisali dio članova Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u znak podrške dijalogu umjesto eskalacije odnosa Njemačke s Rusijom.
U taboru Alternative za Njemačku (Afd) to je doživljeno kao pozitivan signal da su neki predstavnici vladajućeg SPD-a “konačno došli tamo gdje je frakcija AfD bila od početka rata u Ukrajini”.
„Moramo napustiti izuzetno opasan smjer sukoba s Rusijom i, konačno, uložiti ozbiljne diplomatske napore za postizanje mira“, rekao je vanjskopolitički ekspert Afd-a, zastupnik Markus Frohnmeier.
Njemački vicekancelar i distanca od manifesta
Njemački vicekancelar Lars Klingbeil iz SPD-a požurio se distancirati od manifesta članova stranke. Prema njegovim riječima, SPD se pridržava “nedvosmislenog, drugačijeg mišljenja od autora dokumenta” u vezi s određenim odredbama.
„Ne treba nam zaokret u pitanju podrške Ukrajini. Njemačka ne mora birati između vojne moći i podrške Ukrajini, s jedne strane, i diplomatskih napora, s druge. Ovo nije ili-ili, već dvije strane iste medalje“, rekao je.
Sarah Wagenknecht, utjecajna osnivačica Saveza za razum i pravdu, koja je više puta pozivala na dijalog s Rusijom, također je podržala socijaldemokrate koji su osmislili mirovnu inicijativu i pozvali na političku suradnju.
„Bilo bi dobro kada bi se sve snage u Njemačkoj koje smatraju militantni kurs kancelara Friedricha Merza i vicekancelara Larsa Klingbeila izuzetno opasnim ujedinile bez preduvjeta i zajednički težile oživljavanju snažnog mirovnog pokreta. Spremni smo za takvu suradnju“, rekla je Wagenknecht.
Osobito je naglasila želju autora manifesta da traže odustajanje od planova za razmještanje američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj.
„Potrebno je napustiti izuzetno opasan smjer sukoba s Rusijom“, zaključila je.
Čak su i neki zastupnici vladajuće koalicije Merzove CDU/CSU nazvali su Merzove izjave neodgovornima i zapaljivima.
‘Obični’ njemački građani žele mir i mirotvornu politiku
Kako se u praksi pokazuje, takva upozorenja rijetko kada uspore slijed događaja. Jednom kada političko vodstvo ocijeni da postoji tzv. “egzistencijalna prijetnja”, pružanje otpora tim odlukama vrlo je teško. Čak i ako većina građana priželjkuje smirivanje napetosti.
Medijska poruka, koja se često ponavlja, glasi da “Rusija može napasti svaki trenutak”. A ako se takvo uvjerenje dovoljno snažno usadi, ljudi mogu početi vjerovati da je veliki vojni angažman opravdan.
Štoviše, nakon eskalacije drugog ratnog žarišta na relaciji Izrael-Iran, prilična nelagoda se uvukla među ljude u Njemačkoj. Ljudima u Njemačkoj, kao i čitavoj Europi, čini se kao da njemački i europski lideri ne žele ili ne mogu doprinijeti smirivanju ratnog žarišta na relaciji Moskva-Kijev. Barem prema politici koja se vodila od kada je predsjednik SAD-a postao Donald Trump.
Verbalna podrška eskalaciji rata
Dok je SAD pokušavao naći zajednički jezik s Moskvom, vodeće države EU nisu to niti pokušale. Dapače, kao da su verbalno podržavale eskalaciju rata i militarizaciju Europe. Bar se takav dojam dobivao iz onoga što su mediji prenosili.
Stoga ne čudi reakcija dijela parlamentarnih zastupnika oporbe u Bundestagu: želimo da Njemačka aktivno sudjeluje u smirivanju sukoba i rata u Ukrajini. I nikako ne želimo da Njemačka klizi prema bilo kakvom ratnom sukobu, kao niti da tome doprinese politikom koju vodi trenutni kancelar Merz.
