Iran gađao bolnicu u Izraelu, deseci ozljeđenih; prijeti i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 21 Lipanj 2025 08:35
Najmanje 240 osoba ozlijeđeno je u jutrošnjim iranskim napadima na Izrael. Pogođena je i bolnica u Beer Shevi u središnjem Izraelu. Izrael tvrdi da je Iran upotrijebio i projektile s više bojnih glava, što je izazov za protuzračnu obranu. Vlasti u Tel Avivu prijete i mogućom likvidacijom iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.
Iran prijeti i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, strateški ključnog prolaza kroz koji ide 20% svjetske dnevne potrošnje nafte. Prema iranskim izvorima, o tome se već raspravlja u parlamentu, a brodarske tvrtke već izbjegavaju iranske teritorijalne vode. Ovo bi moglo uzrokovati energetsku krizu u svijetu.
Bijela kuća je pak objavila da će američki predsjednik Donald Trump donijeti odluku o tome trebaju li se Sjedinjene Države uključiti u izraelsko-iranski sukob tijekom naredna dva tjedna.
Izraelski zračni napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu
Izraelske zračne snage provele su opsežnu kampanju protiv iranskih nuklearnih postrojenja, uključujući višestruke zračne napade na Natanz i Isfahan, kao i reaktor teške vode u Khondabu. Prema podacima UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), napadnuto je i obližnje postrojenje za proizvodnju teške vode, dok su satelitske snimke potvrdile teška oštećenja na terenu.
Jedan od najznačajnijih ciljeva bio je reaktor u Araku – osmišljen za proizvodnju plutonija, koji se može koristiti za izradu nuklearnog oružja. Izrael je objavio snimke napada, a vojni glasnogovornik prethodno je izdao upozorenje na perzijskom jeziku i pozvao stanovnike Araka i Khondaba da potraže sklonište. U početku je izraelska vojska tvrdila da je pogođen i nuklearni reaktor u Bušeheru, jedina funkcionalna iranska nuklearna elektrana, no kasnije je to demantirano.
Premijer Benjamin Netanyahu naglasio je da „promjena režima u Iranu nije cilj, ali može biti posljedica“. Dodao je da Izrael ima sposobnost uništiti cijelu iransku nuklearnu infrastrukturu, uključujući i podzemni kompleks Fordow, bez obzira na to hoće li SAD pružiti vojnu potporu. “Imamo moć ukloniti sve njihove nuklearne objekte”, poručio je Netanyahu, uz napomenu da američki predsjednik Donald Trump „mora odlučiti što je najbolje za SAD, dok ja činim što je najbolje za Izrael“.
Iranski projektili pogađaju izraelske civile i bolnice
Kao odgovor, Iran je izveo salve raketnih udara na izraelski teritorij. Pogođena je stambena zgrada u Holonu, južno od Tel Aviva, pri čemu je ozlijeđeno najmanje 20 ljudi. Najveći udar dogodio se u bolnici Soroka u Beershebi, gdje je izazvana velika šteta na više odjela. Staklo i krhotine prekrili su hodnike i parkiralište, a više od 70 ljudi ozlijeđeno je, većinom u panici dok su bježali prema skloništima. Uoči napada, bolnica je već bila premjestila dio pacijenata u podzemna skloništa, kao dio preventivnih mjera.
Iran tvrdi da bolnica nije bila izravna meta, već da je cilj bio vojni obavještajni centar i zapovjedništvo izraelske vojske smješteno u neposrednoj blizini, prenosi Reuters. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da će „agresor zažaliti i platiti visoku cijenu“. Istovremeno, izraelski ministar obrane Israel Katz izjavio je da će Izrael „intenzivirati“ napade i usporedio vrhovnog iranskog vođu Alija Hamneija s Adolfom Hitlerom, navodeći kako bi „u vrijeme holokausta vojska poput IDF-a spriječila Hitlerov plan uništenja“.
Netanyahu je rekao da će „tirani iz Teherana platiti visoku cijenu“, a izraelska protuzračna obrana, prema stručnjaku Shlomu Shpiru, zaustavlja oko 90% iranskih projektila. Izraelci strahuju da će daljnji napadi, osobito na infrastrukturu u južnom Izraelu, imati ozbiljne posljedice po zdravstvo i civilnu zaštitu.
Trumpova neodlučnost, europske inicijative i istočne osude
Američki predsjednik Donald Trump i dalje oklijeva donijeti konačnu odluku o ulasku SAD-a u rat. Izvori iz Bijele kuće navode da će odluka stići unutar dva tjedna. Jedan od ključnih razloga neodlučnosti jest sumnja u učinkovitost tzv. Massive Ordnance Penetrator (MOP) bombe – jedine američke bombe koja bi mogla uništiti utvrđeno postrojenje Fordow. Iako je Pentagon uvjeren u njezinu učinkovitost, Trump navodno traži dodatna jamstva, ne želeći uvlačenje SAD-a u „dug i neizvjestan rat“ bez garantirane koristi.
Trump je također izjavio: „Mi to možemo. Ali to ne znači da ćemo to učiniti.” Iako tvrdi da je Iran bio na rubu razvoja nuklearne bombe, njegove izjave proturječe šefici američke obavještajne zajednice Tulsi Gabbard, koja navodi da Iran ne razvija nuklearno oružje.
S druge strane, Rusija i Kina jasno su stale protiv izraelske vojne kampanje. Putin i Xi Jinping su telefonski razgovarali i zajednički osudili izraelske napade kao kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Ruski predsjednik upozorio je da izraelski udari samo „učvršćuju podršku režimu među iranskim stanovništvom“. Teheran i Moskva istodobno su upozorili Washington da se suzdrži od intervencije, upozorivši na „užasnu spiralu eskalacije“.
U međuvremenu, Iran je potvrdio da će se sastati s diplomatima iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke te predstavnicima EU-a u Ženevi. Sastanak je sazvan na inicijativu triju europskih država, koje su izrazile zabrinutost zbog sukoba i pozvale na hitnu deeskalaciju. I britanska i francuska vlada naglasile su pravo Izraela na samoobranu, ali istodobno upozorile na rizike regionalnog kaosa i nuklearne eskalacije.
Rat bez pravila i moguća blokada Hormuškog tjesnaca
Dok izraelski napadi traju već sedmu noć zaredom, Iran razmatra snažan odgovor – uključujući blokadu Hormuškog tjesnaca, strateški ključnog prolaza kroz koji ide 20% svjetske dnevne potrošnje nafte. Prema iranskim izvorima, o tome se već raspravlja u parlamentu, a brodarske tvrtke već izbjegavaju iranske teritorijalne vode.
Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je ranije izrazila zabrinutost zbog iranskog odbijanja suradnje u vezi s nuklearnim inspekcijama, sada je optužena da je postala „partner u agresiji“ na Iran. Iransko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je direktora IAEA-e Rafaela Grossija da je iznevjerio neširenje nuklearnog oružja i „potpomogao agresivni rat“.
Vojni analitičar Marinko Ogorec ocijenio je da se vodi rat bez pravila i da su obje strane „prestale birati ciljeve“, pri čemu nedostaje spremnost za dijalog. “Mislili smo da smo kao čovječanstvo napredovali, ali tehnologija je samo učinila uništenje učinkovitijim. Žestoki udari i s jedne i s druge strane ne pokazuju znakove smirivanja.”
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je Izrael na hitan prekid vatre i upozorio da bi sukob mogao izmaknuti kontroli. Kina je podržala i inicijativu 20 arapskih zemalja koje pozivaju na primirje i obnovu pregovora.
U trenutku kada se izraelski zračni napadi nastavljaju, a iranski raketni udari sve češće pogađaju civilne ciljeve, međunarodna zajednica još uvijek traži način kako zaustaviti rat koji prijeti izmaći svakoj kontroli – i političkoj, i vojnoj, i moralnoj.
