Zadnji komentari

Kaos na ukrajinskoj bojišnici, Rusi sve bliže ključnim gradovima

Pin It

Ukrainian servicemen load a rocket into a multiple launcher before firing towards Russian troops on a front line in Zaporizhzhia region

Iako je barem na nekoliko dana ukrajinska bojišnica ostala u sjeni sukoba između Irana, Izraela i SAD-a, to ne znači da se tamo i dalje ne odvijaju intenzivne borbe. Rusko je ministarstvo obrane izvijestilo kako su ruske postrojbe tokom noći utorka na srijedu uništile ukupno 40 dronova nad nekoliko ruskih oblasti te Krimskog poluotoka a sedam je dronova oboreno iznad Rostovske oblasti.

Rusi tvrde kako su uglavnom pogađani civilni ciljevi poput skladišta, škola, stambenih zgrada, barem što se tiče Rostovske oblasti koja graniči s Ukrajinom.

Navodno je dronovima gađan i pogon za njihovo sastavljanje Atlant-Aero u Taganrogu. Slična informacija odnosila se i na Voronješku oblast gdje Rusi tvrde kako je iznad nje također oboreno 40 dronova. Niti u samoj Ukrajini nije puno mirnije. Ruski izvori javljaju o napredovanju njihovih snaga te zauzimanju više naselja u više ukrajinskih oblasti. Ruske su postrojbe, javlja agencija TASS, u utorak zauzele naselje Jalta u Donjeckoj regiji prenoseći rusko Ministarstvo obrane. - Jedinice Borbene skupine Istok oslobodile su naselje Jalta u Donjeckoj Narodnoj Republici aktivnim i odlučnim djelovanjem, navodi se u priopćenju ministarstva.

Drugi ruski izvori donose kako su prije nekoliko dana njihove snage zauzele i Grigorovku te dosegle Serebrjanku na pravcu prema gradu Seversku u Donjeckoj oblasti a u južnom dijelu tog bojišta zauzeli su nekoliko upornih točaka kod mjesta Vernekamenskoje. Tvre kako su dosegli i zauzeli još nekoliko snažnih ukrajinskih uporišta oko Severska ali je još rano tvrditi da li je moguće da pokušaju doseći i sam grad, jedan od rijetkih koji je u ukrajinskim rukama u Donjeckoj oblasti. Ako je vjerovati ruskim izvorima, ništa bolje za ukrajinske snage nije niti na pravcu Konstantinovke gdje je zauzeta Dileevka pa se Rusima otvara put i prema Beloj Gori a borbe se vode i zapadno od Toretska, koji su Rusi ponovo prozvali Džeržinsk nakon što su ga zauzeli.

O napretku javljaju i u području Pokrovska gdje su uspjeli već ranije ovog tjedna doseći granice Dnjepropetrovske oblasti no nisu i ušli na njezin teritorij. Aktivnosti ima i u Crnom moru gdje je primijećeno pojačano izviđanje zapadnih zrakoplova uz nekoliko pokušaja napada Ukrajinaca dronovima ili raketama. Na diplomatskom i propagandnom planu jako je aktivan Sergej Nariškin, šef SVR-a, službe koja redovito proziva Srbiju za dostavljanja naoružanja i streljiva Ukrajini. On je naglasio važnost izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Za TASS je izjavio kako takvi razgovori omogućuju rješenje raznih pitanja, uključujući i ona humanitarne prirode. - Na pitanje o raspoloženju ukrajinske strane uoči sljedećeg kruga pregovora, Nariškin je odgovorio kako su "bez obzira na njihov stav, pregovori su nužni'.

- Iako još nije postignut značajan napredak, svaka sesija pomaže u rješavanju određenih pitanja, posebno onih vezanih uz humanitarna pitanja. To ostaje ključni aspekt procesa, kazao je šef službe SVR. Ukrajinci se, izgleda, pripremaju za duži ratni period. Kabinet ministara predlaže Vrhovnoj Radi povećanje financiranja Sigurnosnih i obrambenih snaga za 412 milijardi grivnji. Premijer Denys Šmyha objavio je to na svom Telegram kanalu, javlja Ukrajinska novinska agencija.

- Vlada danas usvaja nacrt zakona o izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2025. godinu. Predlažemo povećanje financiranja Sigurnosnih i obrambenih snaga Ukrajine ove godine za 412 milijardi UAH. Od toga je gotovo 311 milijardi UAH dodijeljeno Ministarstvu obrane, rekao je. Vlada također predlaže izdvajanje više od 100 milijardi hrivnji za jačanje kapaciteta Ministarstva strateške industrije, Nacionalne garde, Granične straže, Službe sigurnosti Ukrajine i Glavne obavještajne uprave. Dodatnih 6,3 milijarde hrivnji predlaže se dodijeliti Ministarstvu digitalne transformacije, posebno za razvoj obrambenih inovacija. Ukupno, vlada predlaže povećanje rashoda općeg fonda državnog proračuna za 449 milijardi grivnji.

Prema riječima premijera, izvori pokrivanja tih rashoda su povećanje proračunskih prihoda i povećanje domaćeg zaduživanja. Šmihal je napomenuo da je vlada u prvih 5 mjeseci ove godine izdvojila gotovo 1 bilijun grivnji za obranu i sigurnost Ukrajine a to je dvije trećine svega što se financira iz državnog proračuna, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, za vojsku i sigurnost izdvojeno je 34 posto više sredstava. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov puno je zlokobniji, on najavljuje mogućnost nuklearnog rata. Opet. I pri tome se, naravno, uzda u Donalda Trumpa. - Kako se Sat Sudnjeg dana sve više približava ponoći, Rusija se utrkuje da povuče kazaljke radeći na sprječavanju nuklearne katastrofe, rekao je ruski ministar vanjskih poslova. - Globalna sigurnost je možda najvažnije pitanje danas - posebno dok zloglasni Sat Sudnjeg dana nastavlja otkucavati prema ponoći, rekao je za obraćanja osoblju, nastavnicima i studentima u turkmenistanskom Ministarstvu vanjskih poslova i Institutu za međunarodne odnose.

ODBIO JE DATI OSTAVKU

Ukrajinski zamjenik premijera osumnjičen za korupciju, evo za što ga terete

- Postalo je gotovo uobičajeno govoriti o mogućnosti Trećeg svjetskog rata. To je posebno alarmantno s obzirom na ponovni porast agresivnih, ratobornih stavova diljem Europe. Kao da dva svjetska rata - i bezbrojni manji sukobi tijekom stoljeća - nisu bili dovoljni današnjim čelnicima EU, kazao je vidjevši ipak i ohrabrujući razvoj događaja u globalnoj politici. - Međutim, postoje i neki pozitivni trendovi. Jedan od njih je naglasak na realizmu i zdravom razumu koji izražava Trumpova administracija, koja svoju vanjsku politiku temelji na nacionalnim interesima - i Sjedinjenih Država i drugih suverenih nacija. To je ključna razlika u odnosu na prethodnu Bidenovu administraciju, koju je u potpunosti zaokupila neoliberalna, hegemonistička agenda, zaključio je ministar.

Kolega mu Sergej Belousv iz ministarstva obrane u posjetu kineskom kolegi Dong Junu u Qingdaou rekao je kako odnosi Rusije i Kine nikada nisu bili čvršći. U svemu tome nema puno riječi o savezniku Iranu, tek da je tamošnji predsjednik Masud Pezeshkian rekao kako je Iran spreman riješiti probleme koje ima sa Sjedinjenim Državama u telefonskom razgovoru sa saudijskim princom Mohammadom bin Salman al Saudom, prema TASS-u. - Spremni smo riješiti probleme između nas i Sjedinjenih Država na temelju međunarodnih normi. Nikada nismo zahtijevali ništa što nadilazi naša [legitimna] prava. U tom kontekstu, pozdravljamo svaku pomoć naših prijateljskih i bratskih zemalja, rekao je.

VL