Meter: Objavili strategiju AfD-a za preuzimanje vlasti: Njemački ‘zaštitni zid’ protiv krajnje desnice oštećen
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 10 Srpanj 2025 12:03
Alternativa za Njemačku – AfD, najveća je oporbena stranka u njemačkom parlamentu Bundestagu i, prema pojedinim istraživanjima prošlih mjeseci – najpopularnija stranka u zemlji – pretekavši na tom mjestu po prvi put tradicionalno najpopularniju njemačku stranku Kršćansko-demokratsku uniju (CDU).
Još prošle godine, percipirajući brzo rastuću snagu AfD-a, pojavljivale su se pojedine inicijative unutar CDU-a o tome da će biti potrebno koalirati s tom krajnje desnom strankom kako bi se osvojila vlast na parlamentarnim izborima koji su održani krajem veljače ove godine. Ti su prijedlozi, koji su dolazili od najvišeg stranačkog vrha (o njima je otvoreno razmišljao i sadašnji kancelar Friedrich Merz (CDU), između ostalog bili motivirani i činjenicom da su se na lokalnim razinama ionako već ranije stvarale koalicije CDU-a s AfD-om što je dobro funkcioniralo. Pa ako je to tako i ako je funkcioniralo, možda bi isti recept djelovalo i na saveznoj razini – bio je moto spomenutih prijedloga.
Međutim pritisak lijevih stranaka, kao i velike većine njemačkih medija koji su glasno ustali protiv takvih inicijativa unutar CDU-a bio je prejak. Oni su podsjećali na sličnu situaciju u pred-nacističko doba u Njemačkoj, kada su konzervativne političke snage prihvatile koaliciju s Hitlerovom, tada još nedovoljno jakom Nacional-socijalističkom strankom (NSPD) kako bi se suprotstavili brzorastućoj ljevici (socijalistima i komunistima), što je potonja ubrzo iskoristila i sama preuzela vlast u zemlji. Čime je to na kraju završilo po Njemačku, Europu i svijet znaju svi.
Osim toga, paralelno s navedenim političko-medijskim pritiscima na CDU da ne koalira s AfD-om na saveznoj razini, savezna protuobavještajna služba objavila je početkom svibnja ove godine prilično neobično izvješće koje AfD klasificira kao ekstremistički entitet koji prijeti demokraciji, što joj omogućuje bolje praćenje stranke. Ali u njemu se ipak nije reklo da treba zabraniti njezin rad, već je intencija očito bila psihološki pritisak na stranačko vodstvo da se ne bi “previše zaigralo”.
Podsjećam da je na ovu objavu njemačke protuobavještajne službe oštro i negativno reagirao službeni Washington kroz izjave potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea, državnog tajnika Marca Rubioa i sada već novog Trumpovog oponenta Elona Muska.
Sve to skupa očito je i bilo dovoljno da se zaustave prijedlozi unutar CDU-a o možebitnom koaliranju s AfD-om na predstojećim izborima održanim u veljači ove godine, pa se tako zapravo opet rodila ona najnepopularnija opcija o koaliciji dvaju njemačkih političkih antagonista – CDU-a i socijaldemokrata (SPD-a) koja je na izborima onda bez većih problema i pobijedila, dok je AfD zauzeo čvrsto drugo mjesto (već je tada po popularnosti preskočio i SPD i Zelene, a gotovo se izjednačio s CDU-om).
Ovdje također treba naglasiti kako je nedavno SPD pokrenuo samostalnu inicijativu za zabranu AfD-a.
U ovu se temu uklapa i najnoviji tekst medija POLITICO, koji je objavio navodnu strategiju AfD-a za preuzimanje vlasti u Njemačkoj, u koju je, kako kaže – imao uvid. Objavljujemo ga kako slijedi ispod, a konačnu prosudbu o svemu ovome ostavljamo vama na promišljanje.
Plan za osvajanje vlasti
Njemačka krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ima jednostavan plan za osvajanje vlasti: iskoristiti krajnju ljevicu kao antagonist i produbiti stranačke podjele u zemlji.
Čini se da je to strategija inspirirana uspješnim pristupom Donalda Trumpa na izborima u Sjedinjenim Državama.
„Naš je cilj stvoriti situaciju u kojoj politička podjela više ne prolazi između AfD-a i ostalih političkih struja, već onu u kojoj se suočavaju buržoasko-konzervativni tabor i radikalizirajući ljevičarski tabor, usporedivo sa situacijom u SAD-u“, stoji u internom stranačkom dokumentu u koji je POLITICO imao uvid. Cilj je, prema strategiji, stvoriti „dvoboj između dva nepomirljivo suprotstavljena tabora“.
AfD je sada najveća oporbena stranka u parlamentu. No, usprkos rastućoj popularnosti, stranka je i dalje daleko od poluga stvarne nacionalne moći jer drugi parlamentarni blokovi, uključujući konzervativce njemačkog kancelara Friedricha Merza, odbijaju vladati u koaliciji s njom, podržavajući poslijeratni Brandmauer, odnosno zaštitni zid, protiv krajnje desnice.
Najhitniji politički cilj AfD-a je pronaći način da sruši zaštitni zid odbacivanjem njegovog tabu statusa i uvjeravanjem konzervativaca i drugih birača da političarima AfD-a više ne bi trebalo biti onemogućeno da uđu u dvorane moći jer se smatraju previše ekstremnima.
AfD je zadužio zastupnicu Beatrix von Storch da razvije strategiju za probijanje zaštitnog zida i trasiranje puta do ulaska u vladu u koaliciji s njemačkim konzervativcima.
Nije iznenađenje da je inspiraciju tražila od američkih političara AfD-a koji su pohvalili prikaz američkog potpredsjednika J. D. Vancea u govoru u Münchenu ranije ove godine kao antidemokratski i način “kandidiranja u strahu” od birača.
Von Storch je održavala kontakte sa saveznicima Trumpove administracije. Ona i njezin suprug prisustvovali su inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa i sastali su se sa Steveom Bannonom , dugogodišnjim Trumpovim saveznikom i vodećom osobom u pokretu MAGA.
Čini se da Storchova strategija uzima primjer iz Trumpovog uma, koji protivnike lijevog centra često prikazuje kao „radikalno lijeve luđake“.
Krajnja ljevica im treba kao kontrast
Za AfD, najjasniji politički konkurent je Ljevica, krajnje lijeva stranka koja je porasla u popularnosti među mladim biračima uoči saveznih izbora u veljači. Čelnici AfD-a vide uspon te stranke kao slabljenje stranaka lijevog centra, uključujući Socijaldemokratsku stranku (SPD), koja vlada u koaliciji s Merzovim konzervativcima. Snaga krajnje ljevice prisilit će stranke lijevog centra da se okrenu dalje ulijevo, smatra se, što će otežati centristička savezništva u ukupnom političkom spektru.
„Odvajanje od radikalne ljevice, koja zauzima stavove neprihvatljive većini Nijemaca, olakšava AfD-u da se pozicionira kao buržoasko-konzervativna snaga“, stoji u strateškom dokumentu. „AfD i ljevica čine dva ideološka pola društvene rasprave. Kao antiteza ideološkoj i probuđenoj ljevici, AfD može izoštriti svoj buržoaski profil.“
Njemački zaštitni zid oštećen
Njemački zaštitni zid koji blokira krajnje desničarske stranke od dolaska na vlast bio je daleko jači nego u drugim europskim zemljama zbog nacističke prošlosti zemlje. No, uspon AfD-a sve je više testirao taj zaštitni zid – i pojavile su se pukotine, posebno u lokalnoj samoupravi diljem istočne Njemačke, gdje su centristi surađivali sa strankom. Merzov potez prošlog siječnja da prihvati podršku AfD-a za donošenje strogog zakona o migracijama doveo je do straha da će se zaštitni zid srušiti, što je pokrenulo žestoku raspravu koja je pogodila u srž poslijeratnog identiteta zemlje.
Iako je zaštitni zid ostao netaknut – iako oštećen – AfD želi Merzu i drugim konzervativcima otežati njegovo održavanje. AfD će “pokrenuti prijedloge i inicijative koje će naići na visoku razinu odobravanja” birača desnog centra, posebno onih razočaranih Merzovom koalicijom sa SPD-om, navodi se u strateškom dokumentu.
Cilj, u početku, nije nužno pridobiti sve te birače, već učiniti zaštitni zid sve manje popularnim među njima. To bi, pak, prisililo konzervativne čelnike da odustanu od protivljenja vladanju u koaliciji s AfD-om.
Istovremeno, u strateškom dokumentu AfD-a navodi se da će stranka pokušati osvojiti novu podršku unutar nekih od glasačkih blokova gdje je najslabija, uključujući žene, starije birače, akademike i ljude koji žive u gradovima.
„Te skupine nisu homogene i ne može im se pristupiti na jedinstven način“, piše u dokumentu. Kako bismo ih „pridobili za AfD, potrebna nam je sociodemografska mikroanaliza tih skupina. Moramo identificirati podskupine prema kojima možemo izgraditi most.“
