Pučka pravobraniteljica poziva na zakonsku zabranu pozdrava ‘Za dom spremni’
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 07 Kolovoz 2025 14:08
Dok se hrvatski narod bavi obilježavanjem najvećeg dana moderne hrvatske povijesti, a tisuće domoljuba dostojanstveno slave Oluju, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ponovno nas sve podsjeća na svoj najdraži zadatak: zgražanje nad pozdravom ”Za dom spremni”.
Zgražajući se nad ”epidemijom ustaštva” na hrvatskim ulicama uoči Thompsonovog koncerta u Sinju, u svom izvješću objašnjava kako je pozdrav “Za dom spremni” protuustavan i protuzakonit. Pravobraniteljica pri tome ignorira pravnu činjenicu da sudska praksa u nekoliko slučajeva jasno kaže da je, u kontekstu Domovinskog rata, ovaj pozdrav itekako legitiman. Ne mireći se s odlukama suda, Šimonović Einwalter poziva da se u potpunosti zabrani ovaj pozdrav, pa čak i u kontekstu Domovinskog rata.
”Dramatično” priopćenje pučke pravobraniteljice prenosimo u cijelosti:
Pravobraniteljica tvrdi da je pozdrav ‘Za dom spremni’ u kontekstu Domovinskog rata protuustavan
”U posljednja tri dana prvo je mnoštvo na stadionu u Splitu uz ‘Za dom spremni’ vikalo i ‘Ajmo, ajmo, ustaše!’, potom se na ulicama Sinja javno pjevala i na razglas puštala pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”, a onda je u Kninu umirovljeni pukovnik postrojbe koja je nosila ime ustaškog zapovjednika Rafaela Bobana, uz uzvikivanje ‘Za dom spremni’ javno poručivao da nikome ne treba smetati NDH.
U danima nakon toga u javnosti se relativiziralo i umanjivalo problematičnost korištenja različitih simbola, a osobito pozdrava ‘Za dom spremni’. Javno se slala poruka da je zakonit kada se koristi u širokom kontekstu Domovinskog rata, iako to trenutno ne proizlazi ni iz zakona, ni iz sudske prakse te iako je Ustavni sud više puta izrekao jasan stav da je ovaj pozdrav protuustavan. Dodatno, ovaj pozdrav koristio se i u Saboru, no sada bez ikakvih posljedica.
Poziva na oštru osudu i zakonsku zabranu
Trenutno je vezano za različite simbole i pozdrave građanima nejasnije nego ranije što je točno zakonito, a što nezakonito, odnosno što će biti sankcionirano, a što ne, dok neke javno poslane poruke zbunjuju javnost i narušavaju pravnu sigurnost i vladavinu prava.
Sve je pri tome posljedica dugogodišnjeg ignoriranja problema od strane onih koji ga imaju odgovornost rješavati, uključujući nedonošenja adekvatnijeg novog zakonskog okvira (u RH je i dalje na snazi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira donesen 1977. godine).
Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promociju i zaštitu ljudskih prava i sloboda i čelnica neovisne institucije, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ovim putem stoga ukazuje da vladavina prava i pravna sigurnost znače da se u državi mora znati što je nezakonito, a što nije.
Pri tome osobito ovi najnoviji primjeri otvorenog pjevanja ustaških pjesama i javnog poručivanja da nikome ne treba smetati NDH, pokazuju potrebu da se puno jače i jasnije javno osudi glorifikacija ustaštva i relativizacija karaktera NDH te podsjeti da pravno današnja Republika Hrvatska nije slijednica NDH, a što proizlazi i iz Ustava RH.
Vezano za pozdrav ‘Za dom spremni’ pučka pravobraniteljica ponovno podsjeća da dosadašnje odluke Ustavnog suda jasno govore kako je pozdrav ‘Za dom spremni’ u javnom prostoru protuzakonit i protuustavan, konkretno, protivan članku 39. Ustava prema kojem je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
DORH-u će dostaviti prijedlog za pokretanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti
U tom smislu, a u pogledu recentne sudske prakse, pučka pravobraniteljica će postupati u skladu sa svojim ovlastima i DORH-u dostaviti obrazloženi prijedlog za pokretanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti vezano uz posljednju presudu Visokog prekršajnog suda, u korist Marka Skeje.
Istovremeno, pučka pravobraniteljica ukazuje da je nužno i žurno dovršiti rad na novom Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, i to na način koji ni pravosuđu ni javnosti neće ostavljati prostora za dvojbu oko korištenja nedozvoljenih simbola, za što će se institucija pučke pravobraniteljice zalagati i kroz članstvo u radnoj skupini za izradu zakona u koju je uključena.
Vezano uz policijsko postupanje, nakon zagrebačkog koncerta u srpnju pučka pravobraniteljica zatražila je od Ministarstva unutarnjih poslova podatke o postupanju vezanom uz ustaške simbole, dok je MUP bio javno objavio kako je kazneno i prekršajno (za sada) prijavljeno sedam osoba i da se kriminalističko istraživanje nastavlja. Brža reakcija MUP-a bila je vidljiva u Sinju, kada je već u poslijepodnevnim satima policija postupala prema osobama zbog neprimjerenih pjesama i poruka i poticanja drugih na isto ponašanje. Pučka pravobraniteljica nastavit će pratiti i daljnja postupanja policije vezano za navedeno.
U današnjoj Hrvatskoj, koja je teškom borbom i velikom žrtvom u Domovinskom ratu izborila svoju slobodu i neovisnost, potrebno je čuvati vrijednosti i ideje na kojima je Republika Hrvatska i nastala, a koje su navedene u Ustavu RH. Odgovornost je svih u državi poštovati Ustav RH, uključujući ustavnu zabranu poticanja mržnje i nesnošljivosti, radeći jasnu granicu između današnje RH i NDH, a posebno je to odgovornost nositelja različitih grana i razina vlasti, kao i neovisnih institucija, akademske zajednice i obrazovnog sustava.” Stoji to u priopćenju pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
Tko je Tena Šimonović Einwalter?
Tena Šimonović Einwalter aktualna je pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske, izabrana od strane Hrvatskog sabora na mandat od osam godina. Prije toga bila je zamjenica pravobraniteljice, radila je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a njezina profesionalna i obiteljska povezanost s političkim elitama često izaziva sumnje u političku umreženost i pristranost. Kći je Dubravke Šimonović i Ivana Šimonovića, oboje bivših visokopozicioniranih diplomata.
Pravobraniteljica je poznata po izrazito selektivnom pristupu ljudskim pravima. U slučaju prosvjednika protiv molitelja krunice stala je na stranu onih koji molitelje ometaju, nazivajući ih „aktivistima, umjetnicima i građanima“, dok je izvješće udruge U ime obitelji o kršenju prava molitelja proglasila neosnovanim. Pritom je tvrdila da se sloboda vjeroispovijedi nalazi u koliziji s drugim pravima, osobito slobodom govora i izražavanja mišljenja, čime je faktički relativizirala pravo na molitvu na javnim površinama.
Također je poznata po učestalim javnim istupima protiv korištenja pozdrava “Za dom spremni”, koji – unatoč sudskim presudama koje ga u kontekstu Domovinskog rata ne smatraju prekršajem – proglašava protuustavnim. Osudila je ponašanje dijela publike na koncertu Marka Perkovića Thompsona i korištenje ustaških simbola, kritizirajući institucije i organizatore jer se, prema njezinim riječima, nisu dovoljno jasno ogradili od “glorifikacije najmračnijih razdoblja prošlosti”.
U svojim godišnjim izvješćima redovito naglašava problem korištenja tzv. ustaških simbola, optužujući političare i institucije za nejasnu komunikaciju i nedovoljnu represiju, iako upravo pravna praksa pokazuje da situacija nije toliko jednoznačna. Šimonović Einwalter također je ranije sudjelovala u projektima Centra za mirovne studije, te bila uključena u edukacije vezane uz LGBT i rodna prava, što dodatno potvrđuje njezin ideološki profil blizak lijevo-liberalnim krugovima.
