Što je ‘Koalicija voljnih’ za Ukrajinu: Tigar od papira ili razlog za brigu u Moskvi?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 18 Kolovoz 2025 08:29
Još jedna zabrinjavajuća dimenzija dolazi iz SAD-a — američki potpredsjednik JD Vance upozorava da Europa ne raspolaže ni blizu dovoljno kapaciteta da sama preuzme sigurnosne obveze, dok trošak naoružanja iz Europe uglavnom ide američkim proizvođačima, dodatno povećavajući ovisnost.
„Koalicija voljnih“ je političko-sigurnosna inicijativa pokrenuta početkom 2025. godine s ciljem pružanja dugoročnih sigurnosnih jamstava Ukrajini i izrade mirovnog plana za razdoblje nakon moguće obustave borbi. Inicijatori su Velika Britanija i Francuska, a prvi ju je javno predstavio britanski premijer Keir Starmer na samitu u Londonu u ožujku 2025. godine.
U njoj danas sudjeluje više od trideset država, pretežito europskih i članica NATO-a, među kojima su Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, skandinavske zemlje te Hrvatska, ali i partneri izvan Europe poput Kanade, Australije, Japana i Novog Zelanda. Sama ideja koalicije razvila se kao europski pokušaj preuzimanja inicijative u sigurnosnim pitanjima Ukrajine, posebno u trenutku kada je američka politika prema ratu povremeno bila neujednačena.
‘Koalicija voljnih’ – mirovne snage ili štit Ukrajine?
Zemlje članice koalicije dogovorile su zajedničke ciljeve, a to su osiguravanje ukrajinskog neba i mora, stabilizacija kopnenih područja te jačanje Oružanih snaga Ukrajine kao temelja trajnog mira.
Uz to, već je izrađen plan formiranja međunarodnih snaga koje bi ušle u Ukrajinu u slučaju postizanja prekida vatre, s jasnom zadaćom da osiguraju granice i nadziru poštivanje dogovora. Britanski i francuski vojni planeri, zajedno s kolegama iz drugih članica, mjesecima rade na operativnim dokumentima, a samo u Bruxellesu u travnju 2025. sastalo se tridesetak ministara obrane i vanjskih poslova kako bi konkretizirali aktivnosti.
U praksi to znači da se već priprema tzv. multinacionalna snaga za Ukrajinu s operativnim stožerom u zajedničkoj britansko-francuskoj strukturi, uz koordinaciju sa Sjedinjenim Državama.
‘Koalicija’ kao europski odgovor na neizvjesnu američku politiku
Pored sigurnosnog aspekta, koalicija je osigurala i znatna financijska sredstva. Dogovoren je paket od oko 40 milijardi eura vojne pomoći u 2025. godini, koji uključuje jačanje protuzračne obrane, borbu protiv dronova, pomoć pri deminiranju, financijsku potporu ukrajinskim javnim financijama te sigurnost plovidbe u Crnom moru.
Američki predstavnici, iako nisu formalno inicijatori, sudjeluju u dijelu sastanaka, čime se nastoji postići jedinstven pristup Zapada. Europski lideri naglašavaju da koalicija neće čekati mirovni sporazum kako bi pomogla, već se potpora pruža dok rat traje, a mehanizmi za sigurnost aktivirali bi se odmah nakon mogućeg primirja.
„Koalicija voljnih“ tako predstavlja kombinaciju političkog pritiska, vojno-sigurnosnih priprema i financijske potpore, okupljajući više od trideset država koje zajednički žele osigurati da Ukrajina, i u slučaju prekida vatre, ne ostane sama pred Rusijom, nego dobije trajna jamstva sigurnosti. Ona se u javnosti sve češće promatra kao europski odgovor na neizvjesnu američku politiku, ali i kao novi oblik međunarodne solidarnosti u kojemu Europa pokazuje spremnost preuzeti vodeću ulogu u obrani Ukrajine i stabilizaciji regije.
Kritike i sumnje
Međutim, unatoč ambicijama, mnogi stručnjaci smatraju da koalicija više zvuči simbolično nego operativno, upozoravajući na nedostatak stvarne vojne snage i političke volje. Financijske potpore možda jesu značajne, ali bez konkretnih vojnih angažmana, djeluju nedovoljno.
Financijski i logistički potezi možda postoje, no stvarna pripremljenost za raspoređivanje vojske u Ukrajinu je upitna — brojke se kreću daleko ispod potrebnih razmjera, dok ključne zemlje poput Poljske i Rumunjske ne žele sudjelovati.
Sama ideja stvaranja multinacionalne sile opterećena je nedostatkom jasnoće oko ciljeva, zadaća i prihvatljivih rizika, što ozbiljno umanjuje respektabilnost.
Vance i Milanović imaju slična razmišljanja
Još jedna zabrinjavajuća dimenzija dolazi iz SAD-a — američki potpredsjednik JD Vance upozorava da Europa ne raspolaže ni blizu dovoljno kapaciteta da sama preuzme sigurnosne obveze, dok trošak naoružanja iz Europe uglavnom ide američkim proizvođačima, dodatno povećavajući ovisnost.
Snažna javna kritika stiže i iz Hrvatske, gdje predsjednik Zoran Milanović ovu inicijativu otvoreno smatra “fikcijom”, naglašavajući da Hrvatska neće slati svoje vojnike. Prema njegovim riječima, misija se najvjerojatnije nikad neće ostvariti.
Francusko-britanski prijedlog za slanje „pomiriteljskih snaga“ naišao je na otpor. Mnoge zemlje ili nemaju kapacitete, ili im politička situacija ne dopušta sudjelovanje. Primjerice, talijanska premijerka Meloni jasno je odbila mogućnost slanja talijanskih vojnika.
Ruski pogled
U ožujku 2025., kada su britanski i francuski lideri najavili formiranje te koalicije, ruska službena retorika bila je izrazito oštra. Rusija je takvu inicijativu vidjela kao direktan angažman NATO-a ili Zapada na ukrajinskom tlu, što je Moskva nazvala provokacijom koja podiže rizik vojnog sukoba. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da prijedlozi za raspoređivanje stranih vojnih kontingenata, bilo da je riječ o Australiji ili europskim državama, imaju „ozbiljne posljedice“ ako se realiziraju.
Ruski dužnosnici dosljedno odbijaju koncept međunarodne mirovne ili jamstvene sile u Ukrajini. Oni to tumače kao pretnju strateškoj ravnoteži i suverenitetu Rusije, a svaki pokušaj takvog angažmana Zapada smatraju legitimacijom antiruskih vojnih ambicija.
